Biti baka ili djed može usporiti kognitivni pad i zaštititi pamćenje i kognitivne sposobnosti.

Veliko istraživanje starijih osoba u Engleskoj otkrilo je da bake i djedovi koji pomažu u brigu o unucima imali su bolje rezultate na testovima memorije i verbalnih sposobnosti od onih koji to nisu radili.

Koristi su zapažene bez obzira na učestalost brige, pri čemu su bake izgleda dobile najveći kognitivni poticaj.

Rezultati dolaze iz English Longitudinal Study of Ageing, koja prati zdravlje i blagostanje osoba starijih od 50 godina.

Istraživači su analizirali podatke od 2.887 baku i djedova koji su popunili upitnike i kognitivne testove na tri navrata između 2016. i 2022. godine.

Brige za unuke

Sudionici su bili upitani jesu li u prethodnoj godini pružali brigu za unuka i što ta briga je uključivala.

Aktivnosti su uključivale prijevoz do škole i pomoć u kućanstvu, pripremu obroka, igranje igara, izlaske s djecom ili brigu o njima kad su bolesni.

Kognitivne sposobnosti su izmjerene pomoću testa verbalne tekućnosti, imenovanja što više životinja u jednom minutu, i memorijskog zadatka koji je uključivao ponavljanje popisa od 10 riječi odmah i ponovno nakon pet minuta.

Sve u svemu, bake i djedovi koji su pružali brigu o djeci postigli su više rezultate na testovima memorije i verbalne tekućnosti od onih koji to nisu radili. Bake koje su bile uključene u brigu također su pokazale sporiji pad kognitivnih performansi tijekom vremena, što ukazuje na zaštitni učinak na stariji mozak.

Istraživanje, objavljeno u Psychology and Aging, otkrilo je da bake i djedovi s višim početnim kognitivnim rezultatima imaju tendenciju angažirati se u širem rasponu aktivnosti, posebice onih mentalno stimulirajućih, poput pomoći s domaćicom.

Glavna istraživačica Flavia Chereches sa Sveučilišta Tilburg je rekla: 'Mnoge bake i djedovi redovito pružaju brigu za unuke, brigu koja podržava obitelji i šire društvo. Najviše nas je iznenadilo to da je činjenica da je baka ili djed brinuo o unucima važnija za kognitivno funkcioniranje od toga koliko često su pružali brigu ili što su točno radili s unucim. Potrebna su daljnja istraživanja kako bismo replicirali ove nalaze, ali ako postoje koristi povezane s brigom za bake i djedove, one možda ne ovise o učestalosti brige ili specifičnim aktivnostima s unucima, već o širem iskustvu uključenosti u brigu', objasnila je.

Međutim, istraživači su naglasili da kontekst igra ulogu. Pružanje brige dobrovoljno u podržavajućem obiteljskom okruženju može koristiti mozgu baka i djedova, no stresna ili nepoželjna briga može imati vrlo različite učinke.