BORBA S KORONAVIRUSOM

U prvom valu pandemije nadu smo polagali u vitamine C i D i mineral cink, a evo što o tome danas kažu znanstvenici

  • Autor: V.I.
  • Zadnja izmjena 03.10.2020 18:50
  • Objavljeno 03.10.2020 u 18:50
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Yuliya Furman / Alamy / Alamy; CRISTINA PEDRAZZINI / Sciencephoto (Profimedia)

Zaraza koronavirusom počela se širiti zimi, a stopa smrtnih slučajeva viša je kod starijih osoba s kroničnim bolestima. Oba slučaja povezana su s niskom razinom vitamina D pa je uloga ovog mikronutrijenta u obrani od Covida-19 došla pod povećalo znanstvenika. Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) izdalo je još u prvom valu pandemije smjernice za nutritivnu potporu bolesnicima s koronavirusom, u kojima navodi kako suplementacija vitaminom D treba biti dio liječenja oboljelih od koronavirusa, pogotovo pothranjenih osoba. Osim vitamina D, u fokusu znanstvenika bio je vitamin C, kao i mineral cink, pa smo provjerili što je u međuvremenu otkriveno i čime si možemo podići imunitet pred uobičajenu sezonu raznih infekcija

'Nedostatak vitamina D povezan je s različitim bolestima koje zahvaćaju pluća i gornje dišne putove, poput gripe, HIV-a, hepatitisa, kronične opstruktivne plućne bolesti, astme, kroničnog rinitisa, tuberkuloze... U nedavno objavljenom istraživanju u časopisu Nutrients objašnjeno je kako mehanizmi kojima vitamin D može reducirati rizik od infekcija uključuju proizvodnju antimikrobnih proteina katelicidina i defenzina, a koji mogu smanjiti replikaciju virusa i koncentraciju protuupalnih citokina što oštećuju tkivo pluća i tako pogoduju nastanku upale. Teze koje povezuju vitamin D i pojavu koronavirusa navode kako se zaraza počela širiti zimi, u periodu godine u kojem je razina vitamina D najniža, kako visoke temperature i ljetni mjeseci ne pogoduju širenju koronavirusa, kao i da je stopa smrtnih slučajeva viša kod starijih osoba s kroničnim bolestima, što je oboje povezano s niskom razinom vitamina D', objasnila je tportalu u svibnju ove godine nutricionistica Zrinka Šmuljić i dodala kako budućim istraživanjima treba utvrditi je li nedostatak vitamina D češći kod osoba zaraženih koronavirusom i je li koncentracija vitamina D u krvi bolesnika povezana s ishodom bolesti.

U tom je periodu objavljen znanstveni rad dr. Jonathana Rhodesa i dr. Sreedhara Subramaniana sa Sveučilišta u Liverpoolu, prema kojem bi količina vitamina D u organizmu mogla imati značajan utjecaj na tijek bolesti i smrtnost.

Utvrđeno je da zemlje koje leže ispod 35. paralele, odnosno negdje od Cipra prema jugu, imaju nisku smrtnost u odnosu na one prema sjeveru, a razlog tome je manjak sunca tijekom godine, što znači i nižu razinu vitamina D tijekom zime. Zaključak znanstvenika bio je da je uloga vitamina D na tijek bolesti i njezin ishod veća nego što se dosad znalo.

Hipoteza ovog istraživanja nije bila da vitamin D štiti od infekcije virusom SARS-CoV-2, već da bi mogao biti vrlo važan u sprečavanju citokinske oluje i kasnijeg akutnog respiratornog sindroma, najčešćeg uzroka smrtnosti.

Britanski nacionalni zdravstveni institut (NICE) objavio je krajem lipnja rezultate pregleda pet studija u kojemu nisu pronađeni dokazi koji bi potkrijepili bilo kakvu korist od vitamina D u odnosu na Covid-19.

'Iako unošenje vitamina D koristi dobrobiti našeg organizma, nismo pronašli dovoljno dokaza koji podupiru uporabu dodataka vitamina D za liječenje ili prevenciju Covida-19. Istraživanja o ovoj temi još traju i NICE nastavlja pratiti nove objavljene dokaze', rekao je Paul Chrisp iz NICE-a.

U isto to vrijeme u Donjoj Stubici je održan panel eksperata o toj bolesti, na kojem su sudjelovali naši stručnjaci, prof. dr. sc. Ivan Đikić, doc. dr. sc. Krunoslav Capak i prof. dr. sc. Robert Likić. Na panelu je bilo istaknuto kako se tijekom ljeta očekuje smirivanje epidemiološke situacije, ali i kako se drugi val pandemije Covida-19 očekuje na jesen.

Dr. Robert Likić sa Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb tom je prigodom istaknuo kako se veliki napori ulažu u istraživanja mikronutrijenata što se koriste u alternativnoj i komplementarnoj medicini, kao što su vitamini C i D, mineral cink, kvercetin i mnogi drugi.

'Često se ističe primjena vitamina C, kao dijela alternativne i komplementarne medicine u terapiji Covida-19. Vitamin C je antioksidant, sudjeluje u sintezi kolagena, pospješuje cijeljenje rana, pojačava aktivnost fagocita, pojačava mobilnost limfocita i ubrzava oporavak u respiratornih viroza. Shanghai Medical Association preporučio je visoke doze vitamina C u hospitaliziranih pacijenata s Covidom-19. Visoke doze vitamina C dane intravenoznim putem skraćuju za osam posto boravak u jedinicama intenzivnog liječenja i trajanje mehaničke ventilacije za 18 posto', istaknuo je tom prigodom prof. dr. sc. Likić.

SVE BLAGODATI AGRUMA

Ovo ukusno voće odličan je izvor antioksidanta, vitamina i hranjivih tvari

Pogledaj galeriju
11

Dolaskom jeseni ponovno su krenule priče o važnosti vitamina D

Sunce je glavni izvor vitamina D, odnosno endogena sinteza u koži potaknuta UVB zračenjem. Završetkom ljeta sve se manje izlažemo suncu, a koliko je to važno za naš imunitet, podsjetio je početkom rujna u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' prof. dr. sc. Dragan Primorac, genetičar i forenzičar.

'Dnevno udahnemo između 100 tisuća i milijun različitih vrsta mikroorganizama i vrlo rijetko obolijevamo. Snaga ljudskog organizma je daleko veća od onog što spominjemo u svakodnevnom životu. Recimo, vitamin D ima iznimno važnu ulogu. Studija je pokazala da osobe koje imaju nisku razinu vitamina D puno češće dobivaju respiratorne infekcije i sada, tijekom pandemije Covida skupina kolega pronašla je kod oboljelih od Covida nisku razinu vitamina D', objasnio je Primorac.

Stručnjak smatra da možemo mnogo pomoći svom organizmu tjelovježbom, prehranom, odmorom... Određeni broj sati spavanja također diže imunološki sustav, a i niz drugih stvari može pomoći obrani organizma. Osim toga, napominje da o ovoj bolesti danas znamo puno više nego na početku, zato i imamo razloga za optimizam. Primorac naglašava da je, iako smo mediteranska zemlja, hipovitaminoza (niska razina vitamina D) vrlo česta pojava. Premalo smo, kaže, na suncu, često smo obučeni, a vitamin D je izrazito važan. Treba biti puno više na zraku i suncu.

Njegovo je mišljenje u skladu s razmišljanjima Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND), koji su još u svibnju napominjali da iako nema uvjerljivih dokaza za to da određena hrana ili način prehrane mogu utjecati na imunološki sustav i time prevenirati zarazu ili izliječiti osobu zaraženu koronavirusom, određeni vitamini i minerali iz prehrane svakako mogu doprinijeti jačanju imunološkog sustava, što je iznimno važno u vrijeme pandemije.

Osim tjelesne aktivnosti, izbjegavanja stresnih situacija te dovoljno sna, važno je da prehrana bude zdrava i uravnotežena te bogata povrćem i voćem, izvorom hranjivih tvari. Na imunitet, kažu u HDND-u, utječe nekoliko hranjivih tvari: vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat i selen.

Kad govorimo o respiratornim bolestima, u koje se ubraja i koronavirus, posebnu važnost ima vitamin D, a iz Dijetetičkog savjetovališta upozoravaju kako se danas susrećemo s pandemijom nedostatka vitamina D u općoj populaciji. Najniže vrijednosti mjere se u zimskim mjesecima.

Nutricionistica Zrinka Šmuljić kaže kako brojni faktori utječu na sintezu vitamina D u koži, uključujući geografski položaj, boju kože, dob, korištenje krema sa zaštitnim faktorima i zdravstveno stanje, zbog čega je jako teško utvrditi optimalno vremensko razdoblje koje bi trebalo provesti na suncu.

Prema istraživanjima, bijelcima je dovoljno 10-30 minuta tri puta tjedno oko podneva osunčati podlaktice i potkoljenice kako bi razina vitamina D u krvi bila u zadovoljavajućim rasponima, no kako to nije uvijek moguće, pogotovo u hladnijem dijelu godine, izvore vitamina D treba tražiti u hrani.

Unos ovog vitamina hranom u prosjeku je vrlo malen u populaciji te iznosi svega 20 posto od ukupnih dnevnih potreba. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribu (tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta te namirnice koje su obogaćene vitaminom D, poput nekih margarinskih namaza.

Zbog oskudnog izbora namirnica koje sadrže vitamin D nešto je teže prehranom u potpunosti nadomjestiti potrebnu količinu, no nije nemoguće.

'Vitamin D unesen hranom apsorbira se u intestinalnom traktu s masnoćama jer je topiv u mastima, a za apsorpciju su potrebne i žučne soli. Procjenjuje se da se apsorbira 50 posto unesene količine, a tek nekolicina hrane izvor je vitamina D. Da bismo ga unijeli dovoljno samo iz hrane, trebali bismo je svakodnevno konzumirati. Kao primjer, veći žumanjak jajeta sadrži oko 40 IU vitamina D, dok je najbolji prehrambeni izvor losos (85 g lososa sadrži otprilike 700 IU vitamina D). Preporučeni dnevni unos za odrasle osobe iznosi 600 IU (International Units)', pojašnjava nutricionistica Šmuljić.

Doktor Fauci preporučuje dodatke prehrani

Nedavno je glavni stručnjak administracije SAD-a za zarazne bolesti, dr. Anthony Fauci, ravnatelj Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti, iznio svoj stav o uzimanju određenih dodataka prehrani koji mogu pomoći u održavanju imunološkog sustava.

'Nedostatak vitamina D utječe na osjetljivost na infekcije. Ne samo da bih preporučio, nego i sam uzimam dodatak vitamina D', otkrio je dr. Fauci, a preporučio je i uzimanje vitamina C.

'Drugi vitamin koji treba uzimati je vitamin C jer je dobar antioksidant. Ako želite, sasvim je u redu uzimati gram ili više vitamina C', rekao je Fauci.

Što o svemu kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo?

Na internetskim stranicama HZJZ-a ne spominju se cink, vitamin C ili bilo koji drugi dodatak prehrani koji bi mogao pomoći u borbi protiv koronavirusa, ali 18. rujna objavljene su preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni.

Između ostalog, navodi se da su studije provedene ove godine, i objavljene u časopisu Journal of Infection and Public Health, pokazale da suplementacija vitaminom D pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija.

'Istraživanja pokazuju kako visok status vitamina D može pomoći u smanjenju rizika od virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok se niske koncentracije vitamina D vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od Covida-19', navode na stranicama HZJZ-a i zaključuju kako je potrebno educirati stanovništvo o snazi vitamina D, suplementaciji i praćenju koncentracije vitamina D u krvi različitih ugroženih populacijskih skupina.

Preporuke bi bile sljedeće:

- izlazak i aktivnosti na otvorenom

- redovita tjelovježba

- odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana

- od listopada konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno na više

Amesh A. Adalja, viši znanstvenik iz Centra za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins, kaže za časopis Health kako postoje jasni dokazi da vitamin D pomaže u borbi protiv respiratornih infekcija.

Vitamin D pozitivno djeluje na više toga u našem tijelu, a što se tiče veze s imunološkom funkcijom, sustavan pregled i metaanaliza podataka 11.321 osoba, objavljeni u BMJ, pokazali su da je kod ljudi koji su tjedno ili dnevno uzimali dodatke vitamina D manja vjerojatnost razvoja infekcije respiratornog trakta, nego kod onih koji nisu uzimali dodatke vitamina D. Najveću korist imali su oni kojima je najviše nedostajalo vitamina D.

Drugi sustavni pregled i metaanaliza na 5660 ljudi, objavljeni u PLOS One, otkrili su da dodatak vitamina D ima 'zaštitni učinak' protiv infekcija dišnih putova, a najučinkovitijim se pokazalo dnevno uzimanje.

Dr. Adalja ukazuje i na neka istraživanja koja podupiru uzimanje dodataka vitamina C. Poznat i kao L-askorbinska kiselina, vitamin C je antioksidant koji igra važnu ulogu u imunološkoj funkciji.

Jedan pregled i metaanaliza koju su proveli istraživači iz Cochranea otkrili su da prehlađenima dodatak vitamina C smanjuje infekciju za osam posto kod odraslih i 14 posto u djece. To bi bilo otprilike jedan dan manje gnjavaže s prehladom, međutim i simptomi su bili blaži kod onih koji su uzimali dodatak vitamina C.

Dodaci vitamina C također mogu pomoći ako puno vježbate. Jedan Cochraneov pregled proučio je podatke o 642 maratonca, skijaša i vojnika koji su uzimali vitamin C. Otkriveno je da uzimanje od 250 miligrama do grama vitamina C dnevno smanjuje rizik od prehlade za 50 posto.

Niske razine vitamina D mogu povećati vjerojatnost za ozbiljan ili čak fatalan ishod Covida-19

'Uzimanje zdrave razine vitamina D može smanjiti komplikacije, uključujući citokinsku oluju (prebrzo ispuštanje previše proteina u krv) i na kraju smrt od Covida-19', rekao je dr. Michael Holick, autor studije objavljene 25. rujna u časopisu Plos ONE.

Dr. Lena Horovitza, pulmologa i internista iz bolnice Lenox Hill u New Yorku, koji nije bio uključen u studiju, nalazi nisu iznenadili jer su slični onima iz prethodnih istraživanja.

'Nekoliko je studija otkrilo da pacijenti s nedostatkom vitamina D imaju lošiji ishod u slučaju da obole od Covida-19. To ne čudi jer se čini da vitamin D povoljno djeluje na imunološki sustav i zacjeljivanje rana', rekao je dr. Horovitz.

U novoj studiji dr. Holick, profesor medicine, fiziologije, biofizike i molekularne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bostonu, sa svojim je kolegama procijenio razinu vitamina D u uzorcima krvi 235 hospitaliziranih bolesnika s Covidom-19. Uzorci krvi također su provjereni na upalni marker zvan C-reaktivni protein i na broj limfocita, vrste imunoloških stanica koje pomažu u borbi protiv infekcije. Studija nije mogla dokazati uzrok i posljedicu, no pacijenti koji su imali zadovoljavajuće razine vitamina D imali su znatno niži rizik od ozbiljnih komplikacija od Covida-19, uključujući gubitak svijesti, nisku razinu kisika u krvi, pa i smrt.

Među pacijentima starijim od 40 godina oni koji su imali dovoljno vitamina D imali su i 51,5 posto manje šanse da umru od Covida-19 u usporedbi s onima koji su imali nedostatak vitamina D, izvijestili su iz tima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!