Gotovo svatko se barem jednom naglo 'trgnuo' baš u trenutku kad je imao osjećaj da polako tone u san. Umjesto mirnog prelaska iz budnosti u spavanje, tijelo iznenada poskoči, srce malo brže zakuca, a čovjek se nađe budan - često bez jasnog objašnjenja što se upravo dogodilo
U prijelazu iz budnog stanja u ranu fazu sna mozak mijenja ritam moždanih valova, disanje postaje sporije, mišići se opuštaju, a tijelo počinje 'gasiti' podražaje iz okoline.
vezane vijesti
Taman kad se čini da polako tonemo u san, mozak može pogrešno 'pročitati' naglo opuštanje mišića kao potencijalni gubitak kontrole. Kao odgovor, pokreće kratki, iznenadni trzaj - svojevrsni zaštitni refleks, sličan onome kad se trgnemo od glasnog zvuka ili iznenadne promjene ravnoteže.
Hipnički trzaj – normalna pojava, ne znak bolesti
Ovaj nagli pokret u fazi usnivanja stručnjaci nazivaju hipničkim trzajem ili hipničkim grčem. Riječ je o kratkom, nenamjernom kontrakcijskom trzaju mišića, najčešće u nogama, rukama ili cijelom tijelu. Može ga pratiti osjećaj da padamo, poskliznuli smo se s ruba ili se spotaknuli, ali ne mora biti povezan ni s kakvom slikovitom 'snom'.
Važno je naglasiti da se hipnički trzaji smatraju fiziološkom, dakle normalnom pojavom u procesu usnivanja. Ne spadaju u epileptičke napadaje niti automatski upućuju na neurološku bolest. U većini slučajeva oni su neugodan, ali bezopasan dio puta od jave prema snu.
Zašto se nekad trzamo češće?
Kod nekih ljudi hipnički trzaji javljaju se povremeno, kod drugih nešto učestalije, osobito u razdobljima stresa. Umor, nedostatak sna, kofein kasno tijekom dana, alkohol, ali i neredovit ritam spavanja mogu pojačati sklonost ovakvim naglim pokretima pri usnivanju. Kad je tijelo već iscrpljeno, a mozak još 'uključen', prijelaz u san može biti nemiran, što povećava vjerojatnost trzaja.
Može li se trzanje ublažiti?
Budući da se radi o prirodnom refleksu, ne postoji način da se hipnički trzaji potpuno uklone, ali se njihova učestalost često može smanjiti uvođenjem boljih navika spavanja. Pomaže ako:
- Odlazimo na počinak otprilike u isto vrijeme, uz kratku opuštajuću rutinu.
- Izbjegavamo veće količine kofeina i energijskih pića u drugom dijelu dana.
- Ne idemo u krevet neposredno nakon obilnog obroka ili alkohola.
- Smanjimo izloženost jakom svjetlu i ekranima prije spavanja, jer dodatno stimuliraju mozak.
Kod većine ljudi već sama spoznaja da je riječ o uobičajenoj pojavi smanjuje neugodu i strah koji može pratiti naglo buđenje nakon trzaja. Ako, međutim, uz učestalo trzanje postoje i druge poteškoće sa spavanjem - dugotrajna nesanica, nagli pokreti tijekom noći, respiratorne pauze ili ekstreman umor danju - tada ima smisla potražiti savjet liječnika ili specijalista za poremećaje spavanja.
