KORISNI SAVJETI

Tko kaže da je matematika teška i dosadna? Profesor Krešimir Vučić razbija predrasude i savjetuje kako potaknuti dijete da je zavoli od malih nogu

18.09.2021 u 14:09

Bionic
Reading

Iako se najčešće može čuti i u razgovoru sa školarcima, ali i njihovim roditeljima, da je matematika 'strašna, teška i nimalo zabavna', to zbilja ne mora biti tako. Stručnjaci savjetuju da je bitno promijeniti pristup i stav te kroz igru započeti upoznavanje najmlađih s fascinantnim svijetom brojki. Osim toga, kako živimo u tehnološki naprednom dobu, poticanje mladih na obrazovanje u tzv. STEM području (što je zapravo engleska skraćenica za science, technology, engineering & mathematics) nikad nije bilo važnije, a o tome kako razviti ljubav prema matematici od vrtićke dobi razgovarali smo s Krešimirom Vučićem, profesorom matematike koji trenutačno vodi centar Mathfinity i radi za aplikaciju Photomath

Predškolske matematičke vještine stječu se kretanjem djeteta kroz prostor, igranjem predmetima, uočavanjem i njihovim promatranjem i uspoređivanjem, a najmlađi zapravo imaju urođen osjećaj za brojeve te vrlo rano počinju prebrojavati, razvrstavati, uočavati odnose u prostoru te stjecati smisao za količinu.

Prema riječima Krešimira Vučića, u tako ranoj dobi nije lako otkriti je li dijete nadareno za matematiku.

'Kada govorimo o otkrivanju nadarenosti za matematiku kod najmlađih, vrlo rijetko to možemo otkriti kroz matematičke koncepte jer su još mali i ne znaju čitati i pisati da bi mogli riješiti neki matematički problem. Generalno, prvo treba prepoznati nadareno dijete, a onda pokazati interes prema toj nadarenosti i pokušati otkriti područje koje ga najviše zanima. Nadarena djeca već rano pokazuju sposobnost brzog shvaćanja i povezivanja problema, toga da bi prethodni pomogao riješiti sadašnji, skloni su već generalizaciji i argumentiranom objašnjavanju. Vrlo često će vam nadareno dijete u ranoj dobi života argumentirano objasniti zašto sada ne želi ići u park, a zašto želi ići kasnije', objašnjava ovaj profesor matematike.

Današnji roditelji, dodaje, imaju mnogo alata pri ruci da otkriju je li njihovo dijete matematički nadareno.

'U svijetu tehnologije i raznih aplikacija i igrica može se pronaći dosta materijala kako bi se otkrilo ima li dijete sklonost matematici. A kada se jednom posumnja na to, s njim se može početi raditi na razvijanju talenta te ako je nadareno, to neće oduzimati puno vremena. Potrebno mu je npr. u nekoliko rečenica objasniti što je zbrajanje brojeva i dati mu neki primjer, a ono će samo promišljati i davati točne odgovore. Za one koji ipak žele dijete držati podalje od ekrana i tehnologije preporučio bih razne slagalice, tangrame i naravno šah. Ako u nekoliko partija vaš klinac nauči poteze u šahu te vam nakon deset dana igranja zada šah mat, vjerujte mi da vrlo vjerojatno imate matematički nadareno dijete', kaže Vučić.

Svako dijete je različito, ali dodaje on, sigurno se može reći da u četvrtoj godini možemo otkriti nadarenost.

'Matematički nadareno dijete već tada će pokazivati sklonost brojevima i matematičkim sadržajima, a vrlo vjerojatno će ga zanimati kako funkcionira sat i slični objekti s numeričkim oznakama. U svom radu s nadarenom djecom primijetio sam stvar koja se do sada stopostotno pokazala kao točna. Sva matematički nadarena djeca vrlo rano imaju izvrstan osjećaj za omjere. O čemu govorim? Dajte svom djetetu da nacrta na malo većem papiru neku građevinu s puno detalja (bit ću slobodan i predložiti crkvu sv. Marka u Zagrebu zbog raznih dekoracija na njoj) te ako vaše dijete odlično odredi omjere, odnos veličine prozora, krova i ostalih detalja, slobodno posumnjate da imate matematički nadareno dijete ili nekog izvrsnog budućeg umjetnika, ali zar to ne ide jedno s drugim? Spomenuo bih još moć apstraktnog razmišljanja. Što to znači? Ako vam dijete argumentirano objašnjava neki obrazac koji nema neko uporište u realnoj okolini, vrlo vjerojatno ima razvijenu moć apstraktnog razmišljanja, a to ide ruku pod ruku s matematičkim razmišljanjem', rekao je prof. Vučić.

Godinu dana prije djetetova polaska u školu, kaže, predškolska matematika iznimno je važna za njegov kognitivni razvoj.

'Iako vaše dijete još uvijek ne ide u školu, ono je uvelike spremno za ozbiljnije promišljanje i promatranje svijeta oko sebe. Često možemo čuti da je djetetu u predškolskom razdoblju igra važnija od formalnog obrazovanja, stoga smo u centru Mathfinity razvili program ranog učenja matematike Preschool Math, zabavan, ali edukativan program. Znatiželja predškolskog uzrasta ključan nam je pokretač njihovog kognitivnog te u konačnici emocionalnog razvoja. Upravo se iz tih razloga program Preschool Math temelji na usmjeravanju dječje znatiželje prema istraživačkim zadacima pomoću kojih strukturirano uče o matematici. Djeca koja su do sada prošla program imala su odličnu reakciju na njega, pogotovo što se tiče grupnog rada, argumentiranja te u konačnici socijalizacije', rekao je.

U ovom programu dopušteni su 'pogrešni' odgovori, naravno uz argumentiranje.

'Navest ću primjer situacije u kojoj je moj cilj bio uvesti tako malo djecu u svijet skupova. Naravno, oni su još premali da bismo spominjali strogo matematičko definiranje, ali sam htio da razgovaramo o pojmovima 'pripadati skupu', 'ne pripadati skupu' i slično. Radili su na listiću na kojem su bili nacrtani konj, mačka, lav, zebra, morski pas i dinosaur. Kada smo krenuli u raspravu, moj očekivani odgovor bio je da izgovore rečenicu 'ovom skupu životinja ne pripada dinosaur' i tada dolazi do odličnog trenutka. Skoro 90 posto njih iz skupa izbacuje morskog psa uz jasno i glasno objašnjenje, a to je da su sve ostale navedene životinje kopnene životinje', kaže.

Kako kaže, to je bio još jedan trenutak u njegovu poučavanju u kojem je shvatio koliko djeca mogu drugačije razmišljati, a da to bude potpuno ispravno razmišljanje.

'Savjetovao bih roditeljima da ovo uzmu u obzir kada smatraju da je samo njihovo mišljenje ispravno i nepogrešivo. Zbog njihove zainteresiranosti i želje za daljnjim radom nismo ostali samo na predškolskoj matematici, nego smo nastavili spremati programe za više uzraste koje su pohađali uz redovnu nastavu', kaže on.

Što se tiče matematike, dodaje, djeci je najvažnije da se sve odvija kroz zabavu.

'Kada čujemo riječ matematika, vrlo vjerojatno uz nju nam idu sinonimi teška, komplicirana, dosadna... To ne treba biti tako i u početku rada npr. s vrtićkom djecom matematiku treba progurati kroz aktivnosti koje su im tada zanimljive. Vrlo vjerojatno ćete, ako odvojite djecu i kažete im da će sat vremena raditi i učiti matematiku, naići na otpor. Zašto je to tako? Odgovor je vrlo jasan - oni se u toj dobi žele igrati! Podvalite im matematiku kroz razne igre, natjecanja i slične aktivnosti. Odličnu reakciju imaju kada su u pitanju natjecateljske aktivnosti. Mogu preporučiti da im pripremite nekakav escape room, tako da moraju rješavati matematičke probleme kako bi došli na drugu razinu. Oni će se igrati, a cilj će im biti doći do kraja igre te će usput rješavati matematičke probleme. Nadalje, ako dopuštate djetetu da koristi tehnologiju, onda mu otvorite svijet raznih logičkih igrica i aplikacija, kojih je pun današnji internet, ili ako ste u Zagrebu, neka posjete naš centar', kaže Vučić.

Odgajateljima se, dodaje, savjetuje da se implementiraju matematiku kroz igru.

'Ako dijete pokazuje izniman interes i želju za matematikom, onda mu to treba i omogućiti i to ne smatram opcijom, nego obavezom svih nas koji radimo u sustavu s djecom. To obično uključuje dodatni rad i pripremanje materijala npr. za samo jedno dijete, ali danas sve to možete dobiti u nekoliko klikova. Što se tiče nižih razreda, učiteljima bih preporučio da budu svjesni činjenice da dosta djece već zna matematičko gradivo prvog razreda i da nikako ne smiju dopustiti da im bude dosadno te da im uz sve redovne obaveze, koje će oni obavljati s lakoćom, omoguće materijale što će zadovoljiti njihovu razinu kognitivne sposobnosti. Pritom treba pripaziti na granicu do koje se smije ići da ne bi dobili potpuno pogrešan efekt', naglašava za kraj ovaj mladi profesor matematike.