Novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet analiziralo je dokaze o nuspojavama statina.

Kao konzultant kardiolog u londonskoj bolnici St Bartholomew’s, jednom od vodećih svjetskih centara za zdravlje srca, Oliver Guttmann svakodnevno se suočava s time koliko 'buka' s društvenih mreža i 'dr. Google' otežavaju uvjeriti pacijente da uopće započnu ili nastave propisanu terapiju. To je posebno izraženo kad je riječ o statinima, lijekovima za snižavanje kolesterola koje u Ujedinjenom Kraljevstvu uzima između sedam i osam milijuna odraslih osoba.

Kardiolozi poput Guttmanna rutinski ih propisuju da bi smanjili razinu LDL ('lošeg') kolesterola jer koče njegovu proizvodnju u jetri, čime se sprječava ili kontrolira postojeća kardiovaskularna bolest. Istovremeno je sve od Instagrama do YouTubea puno često vrlo upitnih tvrdnji da su ti lijekovi štetni. Jedna od najstrašnijih je da statini mogu uzrokovati kognitivno propadanje ili čak demenciju. 'Problem je u tome što pacijenti sve to vide prije nego što uopće razgovaraju s nama', kaže Guttmann. 'Kad krenu guglali ili odu na YouTube, naiđu na ljude koji govore da statini uzrokuju demenciju. Ali po studijama, iskreno, nema značajnih dokaza za to', dodaje on, piše The Telegraph.

Njegove izjave podupire velika nova meta-analiza objavljena u The Lancetu. Riječ je o statističkoj analizi koja objedinjuje rezultate više istraživanja – u ovom slučaju 19 kliničkih studija u kojima su ljudi uzimali statine ili placebo i bili praćeni u prosjeku četiri i pol godine. Istraživanje su financirali British Heart Foundation, britansko Medicinsko istraživačko vijeće i australsko Nacionalno vijeće za zdravlje i medicinska istraživanja s ciljem da se ponovno preispitaju dokazi o statinima i njihovim nuspojavama.

Statini i demencija

Analiza je pokazala da se od 66 mogućih nuspojava koje su se pripisivale statinima tek nekoliko doista statistički jasno ističe: bolovi u mišićima, pojava šećerne bolesti, promjene jetrenih nalaza, manje jetrene abnormalnosti, promjene u mokraći i zadržavanje tekućine (otekline). I za svaku od tih nuspojava rizik je bio razmjerno malen. Usto je zaključeno da nema jakih dokaza koji bi poduprli tvrdnje da statini uzrokuju probleme s pamćenjem ili druge kognitivne smetnje. 'Nismo vidjeli nikakav porast signala koji bi upućivao na kognitivno oštećenje ili probleme s pamćenjem', kaže Christina Reith, izvanredna profesorica na Oxford Population Health i voditeljica studije. 'Ono što nam ovo govori jest da ljudi možda doživljavaju kognitivne poteškoće dok uzimaju statine, ali zato što su problemi s pamćenjem česta pojava, osobito kako starimo.'

Usprkos tome, priče o 'magli u glavi' i kratkotrajnim problemima s pamćenjem zbog statina kruže već više od dvadeset godina.

Mogu li statini uzrokovati kratkotrajni zaborav?

Početkom 2000-ih pojavilo se nekoliko pojedinačnih prijava ljudi koji su prijavljivali zaboravnost dok su uzimali statine. U veljači 2012. godine američka FDA objavila je sigurnosno upozorenje: 'Gubitak pamćenja i zbunjenost prijavljeni su uz primjenu statina. Ti su događaji uglavnom bili blagi i povukli su se nakon prestanka uzimanja lijeka.'

No brojna velika istraživanja nisu uspjela potvrditi vezu između terapije statinima i gubitka pamćenja. Neil Stone, profesor kardiologije na Northwestern Feinberg School of Medicine, ističe tri velika randomizirana klinička ispitivanja – PROSPER, HOPE‑3 i Heart Protection Study, u kojima su se radili 'zaslijepljeni' testovi kognitivne funkcije i nije nađen porast kognitivnog oštećenja kod osoba na statinima u odnosu na one na placebu. 'Važno je da se u tim starijim dobnim skupinama kognitivna oštećenja ionako već pojavljuju u populaciji', napominje Stone.

Kako sugerira Reith, moguće je da bi ljudi koji prijavljuju probleme s pamćenjem na statinima te probleme ionako imali, neovisno o lijeku. Perminder Sachdev, profesor neuropsihijatrije na UNSW Sydney, dodaje još jedno moguće objašnjenje: tzv. nocebo efekt, suprotnost placebo efektu, tj. uvjerenje da će vam lijek naškoditi, zapravo može potaknuti pojavu negativnih simptoma.

Istodobno, s obzirom na to da statine uzimaju deseci milijuna ljudi diljem svijeta, znanstvenici su oprezni i ne žele potpuno isključiti mogućnost da kod vrlo malog broja osoba, primjerice zbog genetskih razlika u načinu na koji organizam reagira na lijekove, postoji stvarni biološki mehanizam koji bi mogao dovesti do smetnji.

Različiti genetski odgovori

Što ako ste i vi počeli uzimati statine, primjećujete 'rupe' u pamćenju i uvjereni ste da je lijek krivac? Sachdev kaže da se veza između statina i 'moždane magle' nije potpuno odbacila jer postoje neki biološki vjerojatni scenariji za to. Zna se da oni u manjem broju slučajeva mogu povisiti razinu šećera u krvi, a oscilacije ili kronično povišen šećer povezani su s maglom u glavi i kognitivnim poteškoćama.

Statini djeluju tako da blokiraju enzim HMG‑CoA reduktazu u jetri, ključnu u proizvodnji kolesterola, čime smanjuju količinu LDL kolesterola koju ona izlučuje u krv. Tako snižavaju štetni LDL za otprilike 15-40 posto, ovisno o vrsti statina i organizmu, te pomažu da jetra 'počisti' kolesterol koji je već prisutan u krvi.

Mogući su i neželjeni učinci zbog interakcija lijekova, osobito kod ljudi starijih od 60 godina koji su često na više terapija. 'Statini mogu stupati u interakciju s drugim lijekovima koje pacijent uzima, primjerice s antikolinergicima, benzodiazepinima i nekim antidepresivima', kaže Sachdev.

Još jedna hipoteza tiče se činjenice da mozak proizvodi vlastiti kolesterol, neovisan o onom iz jetre, a on je ključan za niz neuroloških procesa, uključujući stvaranje mijelina – masne bijele ovojnice koja omogućuje brzo prenošenje električnih impulsa između udaljenih dijelova mozga. Sachdev drži da je teoretski moguće da lipofilni statini (atorvastatin, simvastatin, lovastatin, fluvastatin, pitavastatin), koji lakše prolaze krvno-moždanu barijeru, mogu utjecati na te procese.

No Mélissa Gentreau, istraživačica funkcionalne farmakologije i neuroznanosti na Sveučilištu u Uppsali, naglašava da za sada nema dokaza da se to doista događa u praksi. 'Dokazi su zasad uglavnom teorijski i neizravni', kaže. 'Do danas nema uvjerljivih podataka da snižavanje kolesterola u krvi izravno smanjuje razinu kolesterola u ljudskom mozgu. Istina je da lipofilni statini mogu prijeći krvno-moždanu barijeru, ali su njihove koncentracije u mozgu ipak niske u odnosu na izloženost u jetri. Učinak statina na mozak vjerojatno je prilično skroman.'

Kako djeluju statini

Statini djeluju na kolesterol tako da blokiraju tzv. mevalonatni put, metabolički put u tijelu koji, osim kolesterola, stvara i koenzim Q10, antioksidant nalik vitaminu, važan za proizvodnju energije u mozgu i zaštitu neurona od oksidativnog stresa. Jedna od teorija je da kod nekih ljudi statini mogu smanjiti razine koenzima Q10. Međutim Gentreau ističe da je malo vjerojatno da se to događa većini ljudi koji ih uzimaju, a još važnije – nijedno randomizirano kliničko ispitivanje nije pokazalo da dodatak koenzima Q10 uz statine donosi kognitivnu korist.

Gentreau i Sachdev slažu se da ako ima kognitivnih nuspojava statina, one su uglavnom kratkotrajne, što je pokazalo i njezino istraživanje iz 2023. godine. S druge strane, sve je više dokaza da bi oni dugoročno mogli imati zaštitni učinak na mozak. Tako je pregled, koji je obuhvatio dokaze iz desetaka studija, pokazao da su statini jačeg učinka povezani s oko 20 posto manjim rizikom od razvoja demencije.

Sachdev objašnjava da je razlog to što postoji čvrsta veza između dugotrajno povišenog LDL kolesterola i vjerojatnosti razvoja demencije. Glavni 'krivac' kod mnogih oblika demencije jest bolest malih krvnih žila, nastala zbog stvrdnjavanja i sužavanja mnogobrojnih sitnih krvnih žila koje prožimaju mozak, pod utjecajem nakupljanja plaka. LDL kolesterol potiče nastanak tog plaka, a poremećaji u dotoku krvi mozgu dovode do bržeg propadanja i 'skvrčavanja' ključnih regija zaduženih za pamćenje i kogniciju.

'Epidemiološke studije sugeriraju da su statini za dugoročno kognitivno zdravlje neutralni ili čak zaštitni', kaže Gentreau. 'To vjerojatno odražava njihove šire biološke učinke, ne samo snižavanje kolesterola – tu su i protuupalno djelovanje, antioksidativni učinci i zaštita krvnih žila.'

Imaju li neki statini više nuspojava od drugih?

Većina podataka upućuje na to da velika većina korisnika statina neće iskusiti ozbiljne kognitivne smetnje. Ako bi i imali 'veći potencijal' za takve nuspojave, to bi se najvjerojatnije odnosilo na lipofilne statine. 'Ne mislim da imamo čvrst dokaz za to', kaže Sachdev. 'Ali teoretski, lipofilni statini poput atorvastatina i simvastatina vjerojatnije bi mogli utjecati na stvaranje kolesterola u mozgu jer lakše prolaze krvno-moždanu barijeru od hidrofilnih, kao što su pravastatin i rosuvastatin.'

Što učiniti ako uzimate statine i osjećate 'maglu u glavi' ili probleme s pamćenjem?

Ako ste zabrinuti za pamćenje nakon uvođenja statina, Sachdev savjetuje da se obratite liječniku ili specijalistu kako bi se isključili drugi mogući uzroci – od depresije i poremećaja spavanja, preko drugih bolesti, do mogućih interakcija više lijekova. Ako je potrebno, može se smanjiti doza statina i po potrebi kombinirati s drugim lijekom za snižavanje masnoća koji djeluje drugim mehanizmom ili prijeći na drugi, hidrofilniji statin, pa čak i pokušati s uzimanjem lijeka svaki drugi dan.

U konačnici, poruka je da, unatoč dramatičnim tvrdnjama na internetu, dostupni dokazi govore da statini mnogo vjerojatnije štite mozak nego što mu štete – osobito kada je riječ o smanjenju rizika od vaskularnih demencija povezanih s bolestima krvnih žila. Kardiolozi i dalje smatraju da su ti lijekovi jedan od najvažnijih alata za sprječavanje invaliditeta i smrti od kardiovaskularnih bolesti, ali i nekih slučajeva demencije.

Guttmann dodaje da će s boljim razumijevanjem kako genetika pojedinca utječe na reakciju na lijekove medicina vjerojatno postati još preciznija. 'Siguran sam da će u budućnosti biti tako', kaže. 'Moći ćemo reći: za vas je statin A puno bolji od statina B. Trenutno još nismo na toj razini. Za sada nema ništa loše u tome da pacijenta prebacimo na drugi statin i vidimo kako se osjeća. Vrlo često kažu: 'Osjećam se puno bolje', nastavimo s tim lijekom i sve bude u redu', zaključuje.