Već je dugo poznato da oralno zdravlje utječe na naše cjelokupno blagostanje, a prethodna istraživanja povezivala su širenje bakterija iz usne šupljine s Alzheimerovom bolešću, rakom, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i drugim stanjima.

Panel stručnjaka naglasio je važnost ovoga na godišnjoj konferenciji Američke udruge za napredak znanosti (AAAS), koja se prošlog tjedna održala u Arizoni.

'Sada smatramo da održavanje zdravlja zubi može biti povezano sa smanjenim rizikom od više od 50 sistemskih stanja', rekao je na skupu pod nazivom 'Usta kao vrata cjelokupnog zdravlja' Alpdogan Kantarci, profesor na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Minnesoti.

'Istraživanja sada pokazuju da ljudi s blagim ili umjerenim bolestima, koji peru i njeguju zube ili posjećuju stomatologa radi naprednog čišćenja, pokazuju puno bolje kognitivne reakcije', nastavio je.

Opasna upala

Kantarci je istaknuo parodontitis, agresivni oblik bolesti desni, kao ključni faktor rizika za razvoj stanja poput reumatoidnog artritisa i demencije.

Kada bakterije iz oralnih bolesti dospiju u krvotok i mozak, uzrokuju kroničnu upalu. To može potaknuti imunološki sustav da napadne zglobove, a može i ubrzati stvaranje plakova koji ometaju neurotransmitere i dovode do kognitivnog pada. Ipak, važno je napomenuti da zasad ne postoji istraživanje koje bi sugeriralo da bolest desni izravno uzrokuje demenciju ili artritis, već je riječ o povezanosti.

Gdje je higijena zubi najgora u Europi?

Dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima reputaciju loših zubi, mnoge druge europske zemlje također se bore s oralnom higijenom.

Studija iz 2022. godine pokazala je da je Norveška zemlja koja najviše brine o zubima, dok se Srbija našla na samom dnu ljestvice, uz Latviju i Poljsku. Što se tiče posjeta stomatologu, Nizozemska je bila na vrhu, dok su Portugal, Irska i Velika Britanija pokazali neke od najnižih stopa posjećenosti.