VRIJEDI POKUŠATI

Tajne zdravog života sa svih strana svijeta

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 17.01.2012 10:39
  • Objavljeno 17.01.2012 u 10:39
mediteranska prehrana

mediteranska prehrana

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Tajna je svakog uspjeha ugledati se u najbolje: u težnji zdravom životu, to su narodi i regije gdje se dugo i vitalno živi. Donosimo tajne zdravog života sa svih strana svijeta

Postoji li tajna vitalnosti, mladenačkog izgleda i zdravlja? Teško je tu biti siguran, jer kao i u odijevanju i na ovom području postoje mode: svake sezone pojavi se neka druga tajna formula koja je često posve oprečna prethodnoj.

Nova teorija kaže da se treba ugledati u životne navike nacija i podneblja poznatih po dugovječnim ljudima. Ta 'zdrava područja' našeg planeta nazvali su plave zone – u knjizi istraživača Dana Buettnera 'Plave zone: Upute za dugo življenje od ljudi koji su živjeli najduže'. Teza je jednostavna: odabrana područja su Japan, Grčka, Kalifornija, Kostarika i Italija (a tu se onda mogu ugurati i naši priobalni krajevi). U tim zemljama visok je postotak stogodišnjaka, pa autor traži odgovor na pitanje – što im daje dugovječnost?

S druge strane, tu su i hladne zone. Taj termin je uvela liječnica Daphne Miller u svojoj knjizi 'Efekt džungle'. U Meksiku, Islandu, Japanu, Grčkoj i Kamerunu visok je postotak oboljenja koja obično smatramo posljedicama prebrzog života punog stresa kao što su srčane bolesti, depresije, rak.

Temeljem ovih teorija, Huffington Post objavio je svoju geografiju vitalnosti i zdravog života, ukazujući na uzore kojima se možemo prikloniti.

Francuskinje ostaju vitke zahvaljujući malim porcijama

Kako je moguće da Francuskinje ostaju vitke unatoč kuhinji koja se ne kloni punomasnog sira i maslaca? Odgovor koji daje knjiga 'Francuskinje se ne debljaju' Mireille Guiliano je – one paze na količine. Konzumiraju male porcije zdrave, kvalitetne hrane i vina bogatog antioksidansima, uživaju u dugim ručkovima s više malih sljedova.
Francuskinje također puno hodaju. Rezultat toga je nizak postotak srčanih bolesti i gojaznosti (12 posto, dok je – primjera radi – stopa pretilih žena u Americi 36 posto).
Naravno, ne može svatko od nas biti Francuskinja – to stoji i novca i vremena. Kvalitetna hrana u dugim obrocima – kako to ugurati u naš užurbani životni stil? Ipak, ono što možemo je što više inzistirati na domaćoj kuhinji – svako jelo koje ste sami spremili je bolje od restorana i hrane iz dostave. Budete li se držali toga, uz umjerene porcije, približit ćete se željenom cilju.

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Tajna mediteranske prehrane je u dobrim mastima
Skandinavci jedu domaći uzgoj

Tradicija sjevera Europe kaže da jedete ono što ste uzgojili vi sami ili vaš susjed. Ključni pojmovi su lokalno i svježe. Sjevernjaci jedu ribu bogatu omega-3 mastima, divljač i divlje ptice, a to je meso manje masno od uzgojenih domaćih životinja.

Takvoj prehrani mogu zahvaliti izuzetno nizak postotak pretilih (u nekim zemljama tek osam posto). Unatoč dugim polarnim noćima, ni depresija nije toliko prisutna koliko se obično misli, a to se može zahvaliti omega-3 ulju.

Rješenje bi bilo – imati svoj vlastiti vrt. Kako nas većina nema tu mogućnost, ipak treba prednost davati namirnicama čije porijeklo možemo utvrditi.

Japanci se oslanjaju na obitelj

Japanski otok Okinawa poznat je kao regija koja ima najviši postotak stogodišnjaka. U usporedbi sa zapadnim svijetom, oni imaju 80 posto manje smrti uzrokovane rakom pluća i upola manje raka probavnog sustava. Također, imaju mali postotak demencije i srčanih bolesti. U čemu je tajna: oni se drže načela 'hara hachi bu', koje nalaže da se jede do 80 posto sitosti. Duhovne vrijednosti koje počivaju na molitvi i meditaciji blagotvorno djeluju na smanjenje stresa. Nizak postotak malignih oboljenja povezuje se s ishranom punom vlaknastih namirnica kao što su soja, riža, zeljasto i lisnato povrće i morsko bilje. Naravno, tu je i poznati podatak o Japancima koji jedu puno ribe, a to opet znači puno omega-3 ulja.

No prehrana je tek dio objašnjenja: druga, možda i važnija polovica leži u tradicionalnom načinu života čvrsto povezanih obitelji, koje omogućuju ljudima visoke životne dobi da budu društveno aktivni i prihvaćeni. Taj osjećaj uklopljenosti u zajednicu blagotvorno djeluje na opće stanje duha i tijela. Stručnjaci smatraju da to može biti važna prevencija protiv raznih bolesti.

Dobre masnoće produžuju život na Mediteranu

Nisu svi odabrani primjeri toliko daleko od nas – mediteranska kuhinja na visokoj je cijeni kao pouzdan put k manjem riziku od srčanih bolesti, dijabetesa, raka, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti i, naravno – debljine. Tajna je u dobrim mastima (maslinovo ulje, orašasti plodovi, riba), nemasnim proteinima, voću i povrću bogatom antioksidansima i umjerenoj konzumaciji vina.

Naravno, ključ uspjeha je u disciplini, u osjećaju kada treba reći 'basta'. Naravno, mediteranski životni stil podrazumijeva tjelesnu aktivnost, koja je uvijek daje bolje i dugotrajnije rezultate od teretane.

Sedam stvari s kojima možete početi već danas

Smanjite za 20 posto. 'U svim plavim zonama jedu manje nego mi', kaže Dan Buettner, autor knjige o regionalnim razlikama u prehrani. 'Umjesto da stavite veliku posudu punu hrane nasred stola, stavite u svaki tanjur umjerenu porciju.'

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock


Rastegnite svoj obrok po uzoru na Francuze
Budite biljojed
. Ne samo da obiluju antioksidanskima, voće i povrće blagotvorni su za vašu liniju. Obrok u Okinawi ima petinu kalorijske vrijednosti u usporedbi s onim što jedu Amerikanci. S više grahorica, povrća i orašastih plodova, kalorije padaju.

Volite hranu i ona će vam ljubav uzvratiti. Prehrana bobičastim voćem, divljači, tofuom i morskim biljkama čini se strano i neizvedivo. Ipak, ako se potrudite, sigurno će vam se dopasti. Puno je lakše doći do masne i slane hrane, ali ona vam neće činiti dobro. Potrudite se da zavolite zdravu hranu i napor da je spremite i nabavite bit će vam manje težak. A to je put k dugoročnoj promjeni prehrambenih navika. 

Sjedite i usporite... Možda nije realno očekivati da ćete sami spravljati svaki obrok. Ali čak i kada jedemo hranu iz dostave, možemo sjesti za stol i polako je konzumirati, umjesto da jedemo hamburger u automobilu. Rastegnite svoj obrok po uzoru na Francuze. Spoznat ćete da jedete manje i više uživate.
 
…a onda ustanite. Najdugovječniji ljudi tjelesnu aktivnost ne doživljavaju kao pokoru. Kretanje je stalna sastavnica njihovih života. Ugledajte se ponovo na Francuskinje i prošećite nakon obroka. Očistite snijeg pred vlastitom kućom, nemojte čekati komunalnu službu. Koristite stepenice, zaobilazite liftove. 

Izađite među ljude. Svaka plava zona poznata je po svojim jakim obiteljskim i društvenim vezama. Okružite se prijateljima i uživajte s njima u zdravim životnim navikama. Priključite se udruzi, hobističkom klubu, planinarima, pjevačkom zboru. Takve aktivnosti mogu bitno utjecati na vaše psihofizičko zdravlje. 

Samo bez nervoze. Čak i najzdraviji ljudi na svijetu ponekad su pod stresom. No ono što ih razlikuje, smatra Buettner, jesu svakodnevni rituali koji smanjuju stres. Meditirajte, idite na džoging, sastajte se s prijateljima – i napetost će odmah biti manja.

Naravno da svako od nas ponekad pojede neku nepoželjnu hranu. I tu nema mjesta grižnji savjesti. Ono čemu treba težiti je dugoročno prestrojavanje na zdravu hranu. Uz to treba ostati u kontaktu s okolinom i biti tjelesno aktivan. I recept za dugi život zapravo je krajnje jednostavan.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi