Za chefa Francesca Mattanu odgovor na pitanje kako živjeti dugo i zdravo ne krije se u skupim dodacima prehrani ni strogim dijetama. Odrastajući na Sardiniji, okružen ribarima, farmerima i domaćom hranom, iz prve je ruke upoznao način života koji je ovaj talijanski otok pretvorio u jedno od najpoznatijih svjetskih središta dugovječnosti.

'U osnovi je riječ o svježim sezonskim namirnicama i zdravim masnoćama, ali važan dio naše kuhinje je i vrijeme koje provodimo kuhajući i jedući zajedno. Nije riječ samo o sastojcima, zajedništvo je dio naše kuhinje', rekao je Mattana.

Više od prehrane

Sardinija je jedna od pet službenih 'plavih zona', područja u kojima živi iznimno velik broj stogodišnjaka. Pojam je početkom 2000-ih popularizirao istraživač National Geographica Dan Buettner, a osim Sardinije obuhvaća Okinawu u Japanu, grčki otok Ikariju, poluotok Nicoyu u Kostariki i Loma Lindu u Kaliforniji.

Stanovnike tih regija povezuju slične navike: manje stresa, snažne društvene veze, svakodnevno kretanje i kvalitetna prehrana. Mattana ističe da je upravo odrastanje uz domaće proizvode oblikovalo njegov pogled na hranu.

'Jedan moj djed bio je ribar, a drugi farmer. Imao sam sreću da sam odrastao uz najsvježije povrće, meso i ribu. Sjećam se kako bi se djed vraćao iz ribarskog mjesta s tek ulovljenom ribom, jeguljama i rakovima, a mi djeca trčali po dvorištu i skupljali rakove koji su pobjegli iz košara.'

Takva iskustva, kaže, ostaju za cijeli život. 'To nisu samo uspomene na hranu. To su uspomene na zajedništvo. Teško je zamisliti isti osjećaj negdje drugdje u svijetu.'

Sezonsko i lokalno

Prema Mattani, svatko može usvojiti sardinski način prehrane bez obzira na to gdje živi. 'Važno je početi gledati na hranu drugačije, ne samo kao na nešto čime punimo želudac.' Prvi korak je, smatra, razviti odnos prema namirnicama, upoznati sezonske proizvode i odvojiti vrijeme za njihovu pripremu.

Kao primjer navodi minestrone, juhu koja se na Sardiniji priprema tijekom cijele godine, ali uvijek s različitim sastojcima. 'U proljeće koristimo šparoge, bob i grašak. Ljeti dolaze rajčice i svježi bosiljak. Recept ostaje isti, ali ga priroda stalno mijenja.'

Jednako važnu ulogu imaju i sirove namirnice. 'Za nas su sirova povrća pravo slavlje jer upravo tako dobivate najviše hranjivih tvari. To je slavljenje sezonalnosti. U gotovo svakom restoranu možete naručiti tanjur sirovog povrća, čak i u najotmjenijima.'

Čaša vina za sto godina

Dobra vijest za ljubitelje vina jest da se ono na Sardiniji redovito pije, ali umjereno. 'Pijemo puno vina, ali uvijek u društvu. To je mala čaša crnog vina bez pretjerivanja, čak i svakoga dana.'

Najpoznatija sorta je Cannonau, autohtono sardinsko vino koje se često povezuje s dugovječnošću stanovnika otoka. 'Kod ovog vina uvijek biramo kvalitetu umjesto količine. Sadrži vrlo visoke razine antioksidansa. Cannonau ima dva do tri puta više flavonoida od većine drugih crnih vina.' Dodaje i zanimljiv detalj iz lokalne tradicije: 'Kad nazdravljamo vinom, kažemo "A chent'annos", što znači 'do sto godina'.'

Izađite iz rutine

Na kraju, Mattana savjetuje da se ljudi odmaknu od prehrambene rutine i počnu istraživati nove okuse. 'Izađite iz svoje zone komfora. Isprobavajte nove recepte i kuhinje koristeći sastojke koje već volite.'

Posebno preporučuje talijanski koncept 'Kilometar 0', odnosno kupnju lokalnih proizvoda. 'Odite na tržnicu, razgovarajte s mesarom ili ribarom. Pitajte ih za savjet. Otkrijte što je trenutno u sezoni i dopustite si da vas to veseli.'

Njegov recept za dug i zdrav život zapravo je vrlo jednostavan. 'Neka sve bude jednostavno. Koristite sezonske namirnice koje nisu putovale tisućama kilometara. Okupite ljude za stolom, uživajte u kuhanju, griješite i zabavljajte se. Tada ćete jednako uživati u procesu kao i u konačnom rezultatu.'