Visoke temperature ovih dana posebno teško podnose kronični bolesnici, no liječnici upozoravaju da problem ne stvara samo vrućina, nego i terapija koju mnogi svakodnevno uzimaju. Naime određeni lijekovi mogu poremetiti prirodne mehanizme kojima tijelo regulira temperaturu, poput znojenja, širenja krvnih žila i održavanja ravnoteže tekućine. Posljedice mogu biti vrtoglavica, iscrpljenost, nagli pad tlaka pa čak i toplinski udar.

Antidepresivi mogu poremetiti hlađenje organizma

Dvije skupine antidepresiva posebno se povezuju s lošijim podnošenjem vrućina, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) i triciklički antidepresivi (TCA). Obje vrste djeluju na neurotransmitere u mozgu, ponajprije serotonin i noradrenalin, ali pritom mogu utjecati i na acetilkolin, važan za proces znojenja. Kod nekih pacijenata to može smanjiti znojenje i otežati hlađenje organizma tijekom visokih temperatura.

Istodobno, antidepresivi kod dijela korisnika mogu izazvati pojačano znojenje. Podaci pokazuju da se ta nuspojava javlja kod oko 14 posto osoba koje ih uzimaju. Problem nastaje jer pretjerano znojenje tijekom velikih vrućina može brzo dovesti do dehidracije. SSRI lijekovi mogu utjecati i na hipotalamus, dio mozga koji regulira tjelesnu temperaturu i šalje signal žlijezdama znojnicama da počnu proizvoditi znoj.

Antipsihotici mogu prikriti osjećaj žeđi

Antipsihotici, koji se koriste u liječenju psihoza, shizofrenije i bipolarnog poremećaja, također mogu poremetiti regulaciju temperature. Djeluju blokiranjem dopamina, što posredno utječe na serotonin i sposobnost hipotalamusa da prepozna promjene tjelesne temperature. Zbog toga osobe koje uzimaju takve lijekove možda neće osjetiti da im je prevruće ili da su žedne. To može dovesti do pada krvnog tlaka, slabijeg rada srca i smanjenog znojenja, pa tijelo teže otpušta višak topline.

Lijekovi za srce povećavaju rizik od dehidracije

Beta-blokatori, koji se koriste kod zatajenja srca i aritmija, usporavaju rad srca i smanjuju protok krvi prema koži. Time organizam teže otpušta toplinu tijekom velikih vrućina. Diuretici, često propisani za visoki tlak i srčane bolesti, povećavaju izlučivanje mokraće pa tijekom toplinskih valova mogu uzrokovati dehidraciju i poremećaj elektrolita.

Ako tijelo nema dovoljno tekućine, znojenje postaje otežano, a krvni tlak može pasti toliko da izazove vrtoglavicu ili nesvjesticu, osobito pri ustajanju. Lijekovi poput ramiprila i losartana također mogu povećati rizik od dehidracije jer djeluju na sustav koji regulira krvni tlak, žeđ i ravnotežu tekućine u organizmu.

Stimulansi za ADHD mogu povećati tjelesnu temperaturu

Stimulansi na bazi amfetamina, koji se koriste u liječenju ADHD-a, djeluju na dopamin i noradrenalin te mogu povećati tjelesnu temperaturu i ubrzati metabolizam. To otežava hlađenje organizma, posebno tijekom fizičke aktivnosti ili velikih vrućina, a može dovesti do pregrijavanja, dehidracije pa čak i toplinskog udara.

Takvi lijekovi također mogu smanjiti osjećaj umora pa osobe ponekad ne primijete koliko su se iscrpile. Ipak, neka novija istraživanja sugeriraju da osobe s ADHD-om koje uzimaju stimulativne lijekove možda imaju i manji rizik od toplinskih bolesti, no stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja.

Inzulin se na vrućini brže apsorbira

Visoke temperature šire krvne žile kako bi se tijelo lakše rashladilo. Zbog toga se inzulin može brže apsorbirati u krvotok, što povećava rizik od hipoglikemije, odnosno naglog pada šećera u krvi. To može izazvati vrtoglavicu, drhtavicu, znojenje, razdražljivost, a u težim slučajevima i gubitak svijesti ili napadaje.

Problem je i to što simptomi niskog šećera u krvi često nalikuju simptomima pregrijavanja pa ih osobe s dijabetesom mogu zamijeniti. Stručnjaci upozoravaju i da toplina može oštetiti inzulin i smanjiti njegovu učinkovitost. Zato ga je tijekom ljeta posebno važno pravilno čuvati u hladnjaku.

Kako smanjiti rizik tijekom toplinskog vala

Najugroženiji su stariji ljudi, kronični bolesnici te osobe koje uzimaju više lijekova istodobno. Liječnici savjetuju da se tijekom velikih vrućina redovito unosi dovoljno tekućine, osim ako liječnik nije preporučio drukčije. Također je važno izbjegavati boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana i paziti na simptome poput vrtoglavice, mučnine, zbunjenosti i pretjeranog znojenja.

Posebnu pažnju treba posvetiti i pravilnom čuvanju lijekova jer visoke temperature mogu smanjiti njihovu učinkovitost. To se ne odnosi samo na inzulin, nego i na inhalatore te EpiPen uređaje. Stručnjaci upozoravaju da terapiju nikako ne treba prekidati na svoju ruku. Ako lijekovi otežavaju podnošenje vrućine, potrebno je razgovarati s liječnikom ili ljekarnikom.