O svojoj odluci otvoreno je progovorila na društvenim mrežama, objasnivši da joj ona daje veći osjećaj kontrole nad vlastitim životom.

Demokratkinja Ocasio-Cortez, poznata i kao AOC, nije otkrila planira li imati djecu niti kada bi se to moglo dogoditi. Kazala je, međutim, da je o zamrzavanju jajnih stanica dugo razmišljala i za postupak štedjela novac jer ga njezino zdravstveno osiguranje ne pokriva. Svoje iskustvo odlučila je podijeliti i zato što smatra da se o reproduktivnom zdravlju žena još uvijek ne govori dovoljno otvoreno, piše CNN.

Njezina odluka dolazi u trenutku u kojem zamrzavanje jajnih stanica više nije rijetkost. Broj žena koje se odlučuju na ovaj postupak posljednjih je godina snažno porastao, potaknut napretkom tehnologije, ali i činjenicom da mnoge odgađaju majčinstvo zbog obrazovanja, karijere, financijske situacije, zdravstvenih razloga ili jednostavno zato što još nisu pronašle partnera s kojim žele zasnovati obitelj.

No što zapravo znači zamrznuti jajne stanice i koliko se time doista može 'zaustaviti biološki sat'?

Što je zamrzavanje jajnih stanica?

Stručni naziv postupka je krioprezervacija oocita, a riječ je o etabliranoj metodi očuvanja plodnosti. Jajnici se najprije hormonski stimuliraju kako bi tijekom jednog ciklusa sazrelo više jajnih stanica, nakon čega se one vade i zamrzavaju za eventualnu upotrebu u budućnosti.

Za razliku od muškaraca, žene se rađaju sa zalihom jajnih stanica koja se tijekom života postupno smanjuje. Američko društvo za reproduktivnu medicinu (ASRM) navodi da ih pri rođenju ima oko jedan do dva milijuna, a do puberteta ostaje ih približno pola milijuna. S godinama se smanjuje ne samo njihov broj nego i kvaliteta, osobito u kasnijim reproduktivnim godinama.

Upravo je zato dob u trenutku zamrzavanja jedan od najvažnijih faktora budućeg uspjeha.

Jednostavno pravilo glasi – ranije zamrznute jajne stanice u pravilu imaju bolji reproduktivni potencijal. Biološka plodnost najviša je prije 30. godine, a ASRM navodi da planirano zamrzavanje jajnih stanica najbolje rezultate uglavnom daje ženama u 20-ima i ranim 30-ima te da se najčešće preporučuje prije 38. godine.

To, naravno, ne znači da je nakon 35. postupak besmislen. Međutim, s porastom dobi obično je potrebno prikupiti više jajnih stanica kako bi se povećala vjerojatnost budućeg uspjeha.

Prije odluke liječnik zato procjenjuje individualnu situaciju – zdravstvenu povijest, hormonalne nalaze i rezervu jajnika – te na temelju toga razgovara s pacijenticom o realnim izgledima.

Kako izgleda postupak?

Sam proces nalikuje prvoj fazi postupka izvantjelesne oplodnje. Žena otprilike 10 do 12 dana svakodnevno prima hormonske injekcije kojima se potiče sazrijevanje većeg broja jajnih stanica. Za to vrijeme liječnici ultrazvukom i krvnim pretragama prate reakciju jajnika.

Kada su folikuli spremni, slijedi završna injekcija za sazrijevanje jajnih stanica, a potom njihovo vađenje. Riječ je o kratkom ambulantnom zahvatu koji prema ASRM-u najčešće traje između 15 i 30 minuta i izvodi se uz anesteziju.

Zrele jajne stanice zatim se zamrzavaju postupkom vitrifikacije, odnosno vrlo brzog zamrzavanja, te čuvaju za buduću upotrebu. Ovo je možda i najvažnija činjenica za svaku ženu koja razmišlja o postupku: zamrznute jajne stanice nisu garancija buduće trudnoće.

Nije svaka izvađena stanica zrela, neće svaka preživjeti odmrzavanje, neće se svaka uspješno oploditi niti će se iz svake razviti embrij sposoban dovesti do trudnoće i rođenja djeteta.

Prema podacima ASRM-a, vjerojatnost da pojedina zamrznuta jajna stanica u konačnici rezultira rođenjem djeteta procjenjuje se na oko dva do 12 posto, a rezultat snažno ovisi o dobi žene u trenutku zamrzavanja i ukupnom broju pohranjenih jajnih stanica.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da postupak ne treba promatrati kao sigurnu 'policu osiguranja', već kao način povećavanja budućih reproduktivnih mogućnosti.

Zašto se sve više žena odlučuje na ovaj korak?

Razlozi su vrlo osobni. Neke žene žele najprije izgraditi karijeru ili postići financijsku sigurnost, druge nisu pronašle partnera s kojim žele imati djecu, a kod nekih postoje zdravstveni razlozi zbog kojih bi plodnost u budućnosti mogla biti ugrožena.

AOC je svoju odluku opisala upravo kroz osjećaj veće kontrole nad vlastitim životom. Otvoreno je pokazala i dio procesa, uključujući primanje hormonskih injekcija, želeći smanjiti stigmu i približiti ženama iskustvo o kojem se donedavno uglavnom govorilo iza zatvorenih vrata.

Prije nje o zamrzavanju jajnih stanica javno su govorile brojne slavne žene, među njima Priyanka Chopra Jonas, Paris Hilton, Florence Pugh, Rita Ora, Emma Roberts, Olivia Munn, Rebel Wilson i Kourtney Kardashian. Njihova iskustva razlikuju se, ali zajednička im je želja da otvorenije govore o plodnosti i odlukama koje žene donose pod pritiskom biološkog vremena.

Osim fizičkog i emocionalnog aspekta postupka, postoji i vrlo konkretan financijski problem. U SAD-u jedan ciklus zamrzavanja jajnih stanica može stajati više tisuća dolara, a na to treba dodati lijekove, preglede i godišnje troškove čuvanja.

Neki američki poslodavci nude pokrivanje troškova liječenja neplodnosti i očuvanja plodnosti kao dio paketa pogodnosti, no takvo pokriće nije univerzalno. I sama Ocasio-Cortez rekla je da je za postupak morala štedjeti.

Kupuje vrijeme, ali ga ne može zaustaviti

Zamrzavanje jajnih stanica omogućuje da se sačuvaju stanice iz dobi u kojoj su izvađene. No ne zaustavlja starenje ostatka reproduktivnog sustava niti uklanja zdravstvene rizike povezane s trudnoćom u kasnijoj životnoj dobi.

U tome se krije možda najvažnija poruka cijele priče. Moderna reproduktivna medicina ženama je dala mogućnost kakvu prethodne generacije nisu imale, ali nije ukinula biologiju.

Odluka AOC-a zato je ponovno otvorila temu koja se tiče daleko većeg broja žena od onih koje žive pod svjetlima reflektora: koliko dugo možemo odgađati majčinstvo i što nam medicina doista može ponuditi kada životni planovi i biološki sat ne idu istim tempom?

Što se pak tiče Hrvatske, zamrzavanje jajnih stanica pokriveno je u potpunosti za onkološke bolesnice te žene s dijagnozama kojima prijeti trajna neplodnost (npr. teži oblici endometrioze). HZZO snosi troškove postupka i čuvanja stanica prvih 5 godina.

Cijena postupka je između 1.500 i 3.000 eura (uključuje stimulaciju, vađenje i prvo zamrzavanje), dok je godišnje čuvanje oko 150 - 250 eura godišnje.

Prema zakonu pravo na oplodnju i korištenje zamrznutih stanica imaju žene u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, kao i neudane žene ako je dokazana medicinska neplodnost.