Sve je više istraživanja koja umjerenu konzumaciju kave povezuju s boljim kognitivnim funkcijama, a stručnjaci ističu kako bi ključ mogao biti u kombinaciji kofeina i antioksidansa.

Naš mozak neprestano radi – dok rješavamo probleme, pokušavamo se prisjetiti nečijeg imena ili zadržati koncentraciju tijekom dugog sastanka. Pamćenje, pažnja i mentalna oštrina pritom ne ovise samo o genetici. Veliku ulogu imaju svakodnevne navike, uključujući i ono što pijemo.

Neurolog Peter Gliebus ističe kako je pravilna hidratacija važna za funkcioniranje mozga te da čak i blaga dehidracija može utjecati na koncentraciju, budnost, pamćenje, raspoloženje i općenito mentalne sposobnosti.

A među svakodnevnim napitcima jedan posebno privlači pozornost znanstvenika – kava.

Osim karakterističnog mirisa i rituala bez kojeg mnogi ne mogu zamisliti jutro, kava sadrži niz spojeva čiji se potencijalni učinak na zdravlje mozga već dugo proučava, piše EatingWell.

Kofein povećava budnost i koncentraciju

Osjećaj da nakon prve jutarnje kave brže 'proradimo' nije samo subjektivan. Jedan od najbolje istraženih učinaka kofeina upravo je njegov utjecaj na budnost i pažnju.

Neurologinja Kiran Bath objašnjava da kofein može poboljšati budnost i koncentraciju. Djeluje tako da blokira adenozin, kemijsku tvar koja se tijekom dana nakuplja u mozgu i doprinosi osjećaju pospanosti.

Zbog toga kava može biti korisna kada se trebamo dulje koncentrirati, bilo da učimo, radimo ili obavljamo zadatak koji zahtijeva posebnu pažnju i uočavanje detalja.

Kava je bogata antioksidansima

Kofein, međutim, nije jedini razlog zbog kojeg znanstvenici proučavaju kavu. Ona je za mnoge ljude i važan prehrambeni izvor antioksidansa.

'Kava sadrži polifenole i antioksidanse koji mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i upale', ističe Bath.

To je posebno zanimljivo kada se govori o dugoročnom zdravlju mozga jer se kronične upale i stanični stres povezuju s procesima kognitivnog starenja.

U jednom opservacijskom istraživanju provedenom među starijim osobama s fibrilacijom atrija veća konzumacija kave bila je povezana s boljim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti te nižim razinama određenih pokazatelja upale.

Ipak, riječ je o specifičnoj skupini ispitanika, pa se ti rezultati ne mogu automatski primijeniti na cjelokupnu populaciju.

Dvije do tri šalice dnevno mogle bi biti idealna mjera

Najzanimljiviji rezultati dolaze iz velikih istraživanja u kojima su znanstvenici godinama pratili navike ispitanika.

Neurolog Jon Stewart Hao Dy navodi kako se umjerena konzumacija, odnosno približno dvije do tri šalice kave dnevno, što odgovara otprilike 200 do 300 miligrama kofeina, u istraživanjima povezuje s manjim rizikom od pada kognitivnih sposobnosti.

Jedna velika prospektivna studija obuhvatila je 131.821 osobu, a ispitanici su praćeni i do 43 godine. Veća konzumacija kave s kofeinom bila je povezana s manjim rizikom od demencije, pri čemu je najsnažnija povezanost zabilježena kod otprilike dvije do tri šalice dnevno.

Zanimljivo je da kod kave bez kofeina nije pronađena jednako značajna povezanost. Sličan zaključak donijela je i metaanaliza koja je obuhvatila 389.505 ispitanika. Umjerena konzumacija kave bila je povezana s manjim rizikom od kognitivnih poremećaja, a najpovoljniji rezultati zabilježeni su pri unosu od oko dvije i pol šalice dnevno.

No postoji važna ograda: riječ je o opservacijskim istraživanjima. Ona pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da upravo kava sprječava demenciju ili druge oblike kognitivnog propadanja.

Više kave ne znači nužno i više koristi

Ako dvije ili tri šalice mogu imati pozitivan učinak, to ne znači da bi trebalo posegnuti za četvrtom, petom ili šestom.

Stručnjaci upravo umjerenost izdvajaju kao ključnu. Previše kofeina kod nekih osoba može izazvati nervozu, tjeskobu, lupanje srca i probleme sa spavanjem. A nedostatak kvalitetnog sna može negativno utjecati upravo na pamćenje i druge kognitivne funkcije koje želimo sačuvati. Gliebus zato upozorava da kavu treba promatrati kao dodatak zdravim životnim navikama, a ne njihovu zamjenu. Ona ne može nadomjestiti dovoljno sna, redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu i odgovarajući unos vode. Važno je paziti i u koje doba dana pijemo kavu. Kofein se u organizmu zadržava satima, pa kasnopopodnevna ili večernja šalica nekim ljudima može poremetiti san.

Pripazite što stavljate u šalicu

Važno je i kako pijemo kavu. Napitak prepun šećera, zaslađenih sirupa i kaloričnih dodataka nije isto što i obična kava.

Ako je cilj iskoristiti njezine potencijalne zdravstvene prednosti, stručnjaci savjetuju jednostavnije varijante i što manje dodanog šećera. Ne treba zaboraviti ni vodu. Iako kava doprinosi dnevnom unosu tekućine, ne bi trebala potpuno zamijeniti vodu. Dobra hidratacija sama po sebi iznimno je važna za normalno funkcioniranje mozga.

Kava nije jedini izbor. Kod napitaka koji bi mogli pridonijeti očuvanju kognitivnog zdravlja stručnjaci izdvajaju nekoliko karakteristika: poželjno je da sadrže antioksidanse poput polifenola, da nemaju velike količine dodanog šećera te da količina kofeina bude umjerena.

Kava i čaj pritom su među napitcima koji se najčešće spominju zbog sadržaja antioksidansa i relativno velikog broja istraživanja o njihovim učincima.

Kava nije čudotvorni napitak, ali mogla bi imati svoje prednosti

Dosadašnja istraživanja daju dovoljno razloga da omiljenu jutarnju kavu ne promatramo samo kao sredstvo za razbuđivanje. Kombinacija kofeina, polifenola i drugih antioksidansa čini je zanimljivom i u kontekstu dugoročnog očuvanja kognitivnih sposobnosti.

Najpovoljniji rezultati u spomenutim istraživanjima uglavnom se povezuju s dvije do tri šalice dnevno, ali to ne znači da bi svi trebali početi piti toliko kave. Tolerancija na kofein razlikuje se od osobe do osobe, a nekima on može stvarati probleme sa spavanjem ili druge neželjene učinke.

Drugim riječima, šalica kave može biti ugodan dio životnog stila koji pogoduje zdravlju mozga, ali najbolje rezultate ipak treba tražiti u široj slici – kvalitetnom snu, kretanju, uravnoteženoj prehrani i dobroj hidrataciji.