ZDRAVO ILI NEZDRAVO

Što morate znati o masti, jajima i ostaloj domaćoj hrani?

  • Autor: J. C. Š.
  • Zadnja izmjena 26.11.2012 13:36
  • Objavljeno 26.11.2012 u 13:36
jaja slanina

jaja slanina

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Svakodnevno možemo pročitati neki novi savjet što je zdravo. Godinama se govorilo kako se treba čuvati svinjske masti, slanine, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, a onda se pojavi neki članak koji to demantira

Logično zvuči da treba izbjegavati namirnice bogate tzv. zločestim kolesterolom, ali logično je pitati i kako to da su ljudi danas, kad su tako dobro informirani i imaju tako širok izbor namirnica, sve deblji i imaju sve više problema s kolesterolom? I kako to da kod Eskima nema srčanih bolesti, a jedu puno masne životinjske hrane i skoro da u tradicionalnoj prehrani ne poznaju biljke?

Zdrava prehrana nije nešto 'zabetonirano', nego ovisi o dobi osobe, životnim navikama, zdravstvenom stanju, genima… Zato se treba educirati i koristiti zdravu pamet. Osim toga, znanstvenicima treba određeno vrijeme da nešto objasne, a ponekad se događa da jedan znanstvenik demantira drugoga.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Načelno nitko nije opovrgnuo izjavu da su za prosječnu osobu mlijeko i mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masti zdraviji od punomasnog mlijeka i proizvoda. Ali to je tek dio priče: sasvim je legitimno pitanje je li zdravije svježe domaće punomasno mlijeko ili ono obrano, ali iz tetrapaka, koje traje 90 dana i sadrži stabilizatore, nerijetko i antibiotike.

Brojne mliječne prerađevine sadrže još i šećere, boje, pojačivače okusa… Kad maknemo pitanje masnoće ustranu, znamo i da su mlijeko i mliječne prerađevine izvor visokovrijednih bjelančevina, aminokiselina, vitamina, minerala… I konačni argument za mlijeko; priroda ga je zamislila kao hranu koju majka sisavaca proizvodi za prehranu potomstva, dakle bogato je nutrijentima ključnim za zdravlje i razvoj. Ovom prilikom ne ulazimo u etičke razloge protivnika uzgoja životinja za ljudsku prehranu, jer to je pitanje osobne procjene i odluke pojedinca. Znanost je o vrijednosti mlijeka odavno rekla svoje, a svi prijepori koji su se kasnije u tom smislu javili nastali su ili zbog industrijske prerade mlijeka ili zbog promjene načina života ljudi (nedovoljno se krećemo, jedemo previše rafinirane hrane i sl., pa zbog toga imamo problema s masnoćama).

Za zdrave ljude najzdravije je sirovo, svježe mlijeko od zdrave životinje. Nije ga lako nabaviti, a i zbog smanjenja rizika od zaraze mlijeko se pasterizira (tako se uništavaju mikrobi, a čuvaju vrijedni nutritivni sastojci) - to je najbolji izbor u današnjim uvjetima. Osim velikih proizvođača, posebnu pozornost skrećemo na proizvode takozvanih mini mljekara, jer one podliježu strogim zdravstvenim kontrolama, a nude svježe mlijeko bez ikakvih dodataka i jednostavne mliječne prerađevine dobivene na načine relativno bliske tradicionalnima (nemaju skupu tehnologiju potrebnu za industriji visokoprerađene hrane). S druge strane, u prodaji se nalaze jako dobri, tzv. funkcionalni mliječni proizvodi velikih proizvođača, obogaćeni zdravim kulturama bakterija i sl. Nema, dakle, crnog ili bijelog odgovora, a odluka će ovisiti o tome kakvog ste zdravstvenog stanja, imate li viška kilograma itd.

Djeci bi trebalo davati puno mlijeka za zdravi razvoj, a i da se navikavaju na prirodne okuse. Ne želimo da se našoj djeci dogodi ono što se već godinama događa u Americi: znanstvena istraživanja, ali i angažirani TV projekti poput onih Jamieja Olivera, pokazuju da američka djeca više ne žele piti mlijeko ako nije obogaćeno okusima (čokoladno, s okusom jagoda i sl.) što znači da sadrži puno šećera i umjetnih dodataka. Svježi kravlji sir također je fantastična namirnica – niskokaloričan a bogat bjelančevinama i drugim vrijednim sastojcima mlijeka.



Jaja

I jaja su odlična i zdrava namirnica, što god vegetarijanci mislili o tome (naravno, opet pod uvjetom da su svježa i od zdravih kokoši). Ono što je u biljnom svijetu sjemenka, u životinjskom je jaje: iz njega nastaje život i ono sadrži praktički sve što je za život potrebno. Poznato je da su u ratnim uvjetima kokoši, odnosno jaja spašavala živote – na samo jednom jajetu dnevno može se iznenađujuće dugo preživjeti i kako-tako funkcionirati. Primjerice, stručnjakinja za prehranu, dr. sci. Donatella Verbanac često poručuje da se ne trebamo bojati jaja pa i da ih zdrava osoba može jesti jednom do dvaput tjedno te da nije bitno u koje doba dana.

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Mlijeko i mliječne prerađevine izvor su visokovrijednih bjelančevina, aminokiselina, vitamina, minerala…

Dobar izbor su kuhana ili poširana u vodi, a mogu biti i sastojak brojnih maštovitih jela (omlet s povrćem na žličici maslinovog ulja odličan je ručak). Ako se baš bojite debljine, jaja jedite ujutro kako biste do večeri potrošili eventualni višak kalorija. Ako imate problema s kolesterolom, pitajte liječnika – u najgorem slučaju savjetovat će kajganu od bjelanjaka. Posebno su kvalitetna jaja tzv. sretnih kokoši (žive na otvorenom, imaju prostora za život, hranjene su prirodnom hranom proizvedenom na istom imanju na kojem žive te imaju prostora za hodanje).

Pršut, šunka, slanina, panceta, kulen, kobasice i drugi suhomesnati proizvodi

Suhomesnati proizvodi bez dileme su preslani i masni. Ali isto što vrijedi za jaja sretnih kokoši, vrijedi i za domaće suhomesnate proizvode: ako su od provjereno zdravih životinja hranjenih domaćom hranom, nabavite ih dok imate priliku i povremeno konzumirajte. Takvi proizvodi sadrže začine, suše se dugo na zraku ili buri, dime se na vatri domaćeg drveta i to je sva mudrost –nema sumnjivih dodataka. Kriška integralnog kruha prekrivena svježim kravljim sirom, kriškom domaćeg pršuta i povrćem poput rajčica cherry toliko je kvalitetnija od kojekakvih masnih pekarskih proizvoda kakve običavamo kupovati za gablece, da na to ne treba trošiti previše riječi.

Svinjska mast godinama je bila sotonizirana, ali u posljednje vrijeme sve je više dokaza da su hidrogenizirana biljna ulja vjerojatno još nezdravija (sadrže jako štetne transmasne kiseline). Primjerice, svinjska mast sadrži 40 posto zasićenih masnoća, a kokosovo ulje 85 posto. Najzdravije masnoće su prirodna, hladno prešana ulja poput maslinovog, koje je najbolje konzumirati hladno, u salatama. Osim toga, prženu i pečenu hranu treba jesti što rjeđem bez obzira je li pripremljena na masti ili hidrogeniziranom ulju.

Svinjska mast, slanina i drugi proizvodi od svinjskog mesa u umjerenim količinama se savjetuju trudnicama, jer sadrže mikronutrijent kolin iznimno važan za razvoj hipotalamusa pa pomaže razvoju mozga nerođenog djeteta. Kolina ima i u mlijeku, jajima, jetri, orašastim plodovima i piletini.

Brojna istraživanja potvrdila su da u svinjskoj masti i slanini ima i drugih sastojaka korisnih za mozak kako djece tako i odraslih osoba pa se zdravi ljudi ne trebaju sramiti povremeno namazati mast na kruh ili doručkovati slaninu s lukom i kruhom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi