Na prvi pogled čini se da bi mlađa djeca u obitelji trebala imati prednost. Dolaze na svijet kada su roditelji financijski stabilniji i iskusniji, a uz sebe imaju stariju braću i sestre koji im mogu biti uzori, mentori ili motivacija za natjecanje. 'Postoji mnogo razloga zbog kojih bi drugo dijete trebalo bolje prolaziti u životu', rekao je Joe Price, profesor ekonomije na Sveučilištu Brigham Young u američkoj saveznoj državi Utah.

No statistika govori drukčije. Još je veliko istraživanje iz 2005. pokazalo da mlađa djeca u prosjeku ostvaruju slabije rezultate u obrazovanju, kasnije manje zarađuju, imaju više problema s mentalnim zdravljem, a kod žena je zabilježena i veća stopa tinejdžerskih trudnoća. Što je dijete kasnije rođeno, to su izgledi lošiji.

Manje vremena s roditeljima nije jedini problem

Price je još 2008. godine identificirao jedan važan razlog. Analizirajući podatke američkog Ureda za statistiku rada, utvrdio je da prvorođena djeca svakodnevno provode između 20 i 30 minuta više kvalitetnog vremena s roditeljima nego njihova mlađa braća ili sestre iste dobi.

Kada se to zbroji tijekom djetinjstva, mlađa djeca ostanu uskraćena za oko 3000 sati zajedničkog čitanja, razgovora, igre ili drugih aktivnosti s roditeljima. To je otprilike jednako više od jedne godine školovanja između četvrte i 13. godine života. Ipak, ta razlika objašnjavala je tek dio problema.

Virusi ostavljaju trag za cijeli život

Novo istraživanje, koje će uskoro biti objavljeno u uglednom časopisu American Economic Review, sugerira da je drugi veliki krivac mnogo manje očekivan – infekcije u najranijoj dobi. Znanstvenici su pratili životne puteve 1,2 milijuna Danaca rođenih nakon 1980. godine te otkrili da izloženost respiratornim virusima tijekom prve godine života može imati posljedice koje se osjećaju desetljećima kasnije.

Djeca koja su kao bebe bila češće izložena virusima kasnije su u prosjeku imala niže prihode, slabije obrazovne rezultate i više problema s mentalnim zdravljem. Istraživači procjenjuju da se polovica ili čak više razlika između starije i mlađe djece može objasniti upravo patogenima koje starija braća i sestre nesvjesno donose kući.

'Studija je fantastična', komentirao je Price, koji nije sudjelovao u istraživanju. 'Rekao bih da je ono što su oni proučavali vjerojatno važnije od onoga čime sam se ja bavio.'

Najkritičniji su prvi mjeseci života

Podaci su pokazali da su mlađa djeca tijekom prve godine života dva do tri puta češće završavala u bolnici zbog ozbiljnih respiratornih infekcija nego njihova starija braća i sestre.

Posebno su važni prvi mjeseci. Izloženost bolestima tijekom prvih šest mjeseci života imala je dva do tri puta snažniji negativan učinak nego zaraze u drugoj polovici prve godine. 'Prvih nekoliko mjeseci života apsolutno su ključni', rekao je Price. 'Moramo učiniti sve što možemo kako bismo zaštitili, njegovali i osnažili novorođenu djecu.'

Janet Currie, profesorica ekonomije sa Sveučilišta Yale, smatra da je mehanizam dobro poznat. U najranijoj dobi velik dio energije koju dijete unosi hranom troši se na razvoj mozga. Ozbiljna bolest može taj proces poremetiti. 'Ako je dijete tada jako bolesno, organizam dio resursa preusmjerava na borbu protiv infekcije, što može utjecati na razvoj mozga', objasnila je Currie.

Što roditelji mogu učiniti

Stručnjaci naglašavaju da redoslijed rođenja nije sudbina i da se velik dio rizika može ublažiti. Među najvažnijim mjerama ističu cijepljenje protiv bolesti poput gripe, hripavca i RSV-a, osobito tijekom trudnoće ili neposredno prije nje, kako bi novorođenče dobilo zaštitna antitijela.

Važnu ulogu imaju i dojenje te higijenske navike u kućanstvu. Istraživanje je pokazalo da su mlađa djeca koja su dojena najmanje 15 mjeseci bila znatno bolje zaštićena od težih infekcija, čak i kada su bila izložena većem broju uzročnika bolesti. Liječnici preporučuju i redovito pranje ruku, presvlačenje odjeće nakon vrtića te izbjegavanje bliskog kontakta bolesne djece s novorođenčadi.

Važno je i nadoknaditi propušteno vrijeme

Osim zaštite zdravlja, roditelji mogu ublažiti razlike tako da mlađoj djeci posvete više individualne pažnje. 'Ako djetetu pružite dodatnih godinu i pol kvalitetnog roditeljskog vremena, oko 3000 sati, vjerujem da to donosi veliku korist', rekao je Price.

Pod kvalitetnim vremenom podrazumijeva čitanje, razgovor, pomoć oko zadaće ili zajedničke obroke. 'Kad jednom postanete svjesni tog problema, možete ga ublažiti. Treba se zapitati što ste radili s najstarijim djetetom kada je bilo iste dobi', zaključio je Price.