Upravo zahvaljujući njemu i njegovu timu 23. listopada prije 36 godina u Petrovoj bolnici u Zagrebu rođena je prva 'beba iz epruvete' u Hrvatskoj, Robert Veriga iz Zaprešića, a taj je zahvat medicinski pomognute oplodnje izveden samo pet godina nakon prvog takvog zahvata u Velikoj Britaniji, kojim je 1978. rođena Louise Brown, prva 'beba iz epruvete' na svijetu, čiji su roditelji čak devet godina pokušavali dobiti dijete.

Jedna od najučinkovitijih metoda liječenja neplodnosti, koja se u najvećem postotku pokazala uspješnom, medicinski je pomognuta oplodnja (MPO), zahvaljujući kojoj je u Hrvatskoj dosad rođeno čak 35 tisuća djece.

Samo oni parovi koji prolaze ili su prošli trnovit put do željenog potomstva znaju koliko su postupci pomognute oplodnje ne samo iscrpljujući u tjelesnom, već i u emocionalnom smislu, jer ono što je za neke posve prirodan i jednostavan korak od drugih iziskuje iznimne napore koji mogu potrajati godinama, a sve je nerijetko popraćeno nerazumijevanjem okoline te nedostatkom podrške i pravih informacija.

O medicinski pomognutoj oplodnji popričali smo s našim istaknutim stručnjakom, prof. dr Velimirom Šimunićem, a on o ovoj problematici ima što reći te je govorio bez uvijanja, upozoravajući na trend odgađanja majčinstva i neumoljive brojke. Iako je medicina itekako uznapredovala, biologija se nažalost nije promijenila, a ugledni svjetski opstetričari i ginekolozi naglašavaju da ženska plodnost značajno opada nakon 32. godine života te još više i brže nakon 37. godine. Volimo misliti da su četrdesete nove tridesete, i tako se osjećamo, no jajnici nažalost nisu dobili jednak makeover. Surova je činjenica da, i uz sav napredak u reproduktivnoj tehnologiji, jajašca ipak imaju ograničen rok trajanja, a šanse za majčinstvom nakon četrdesete godine uz svu pomoć suvremene medicine i dalje su jako male. Ipak, upozorava i kako sve više mladih osoba, oba spola, ima problema s neplodnošću.

Holivudske zvijezde daju pogrešnu percepciju

Svakodnevno možemo čitati o slavnima koji dobivaju djecu bez problema u bilo kojoj dobi, a zapravo nitko ne zna kroz što su sve prošli: vidimo krajnji rezultat, no ne i borbu, jer tek rijetke, poput npr. Chrissy Teigen, Tyre Banks ili Jamie King, iskreno su u javnosti progovorile o tom problemu.

'Holivudske zvijezde koje postaju majke u kasnim 40-ima zapravo daju posve krivu sliku jer pacijenticama daju lažnu nadu i vjeru da mogu zatrudnjeti u određenoj dobi, kad je to zapravo nemoguće. Često se tu radi i o ženama koje idu na donaciju jajnih stanica ili na zamjensko majčinstvo, odnosno surogat majčinstvo, jer je u njihovoj dobi nemoguće postići prirodnu trudnoću - jajnih stanica više nema. Mnoge od njih zapravo ne žele iznijeti trudnoću kako si ne bi upropastile figuru, što za njih znači i pauziranje od glume i izbivanje sa scene, tako da to nisu pravi primjeri', brutalno je iskren prof. dr. Šimunić.

Usprkos suvremenom načinu života, saznanjima medicinske znanosti i općenito duljoj životnoj dobi, dodaje on, treba znati kako su pravila koja postoje o ženskoj reprodukciji stroga i nepromjenjiva, a to znači da žena tijekom svog života gubi početnu rezervu jajnih stanica.

Par stariji od 42 godine pet puta teže postiže normalnu trudnoću

Plodnost čovjeka u većem dijelu svijeta u neprestanom je opadanju, kaže prof. dr. Šimunić.

'Žena se rađa s konačnim brojem jajnih stanica i ona ih od tada samo troši. Što je mlađa, jajne stanice su bolje i kompetentnije, u mladosti je npr. 80 posto jajnih stanica zdravo, a kad žena ima više od 40 godina, 80 posto jajnih stanica je nezdravo i nekompetentno. Starenjem se umanjuje rezerva jajnika, a nakon 35. godine sve brže, te je probir zdrave oocite (jajnih stanica) sve teži. U 40-ima ženi je preostalo 10 tisuća oocita. Zato su u toj dobi češće kromosomske abnormalnosti jer starenjem opada kvaliteta jajnih stanica. Već od 32. godine počinje porast kromosomskih abnormalnosti pa je tako 60 posto zametaka žena iznad 40-ih kromosomski abnormalnih. Treba naglasiti i kako starenjem opada plodnost sjemena te par stariji od 42 godine pet puta teže postiže normalnu trudnoću', upozorava on na nimalo optimističnu statistiku.

Dodaje kako treba svjetonazorski utjecati na to da bi se promijenila određena shvaćanja o plodnosti.

'Moramo utjecati na svjetonazor i pogrešno mišljenje da će žena moći zanijeti bez problema, što često možete čuti kad anketiramo mlade žene: većina misli da će moći ostati trudna čak i iznad 45. godine. No statistike su neumoljive: učestalost neplodnosti s 30 godina je sedam posto, a s 42 je 50 posto. Osim toga, činjenica koja se mora spomenuti je da su žene dobile neopravdano povjerenje u liječenje neplodnosti in vitro fertilizacijom (IVF), misleći kako je to uspješna metoda koja će im opravdati odluku za odgađanje rađanja, no to nije točno zbog toga što uspješnost IVF-a nakon 34. godine godišnje pada za tri, četiri posto, a s 40 godina za 20 posto svake godine. Također su kod muškaraca u posljednjih 50 godina za 30 do 40 posto reducirani svi pokazatelji kvalitete sjemena', iskren je prof. dr. Šimunić iz Poliklinike IVF.

Rapidan pad broja jajašaca koje ima djevojka u trenutku svog prvog menstrualnog ciklusa iznosi između 300 i 400 tisuća. Do tridesete godine taj broj je negdje između 39 i 52 tisuće, što je čak 13 posto manje jajnih stanica u pubertetu. Do dobi od 40 godina žena ima svega tri posto od početnog broja jajnih stanica - od devet do 12 tisuća - a mnoga od njih neće imati potrebnu funkciju.

Dva su društvena čimbenika koja su dovela do toga, naglašava, a to je da danas žene i u Hrvatskoj rađaju 50 posto manje djece nego prije 50 godina, pa Hrvatice rađaju prvo dijete s prosječno 29,2 godine, a više od trećine rađa ih nakon 30. godine.

Zbog nesklada između broja rođenih i umrlih urušava se demografija

'Osim toga, tu su socioekonomske okolnosti pa su danas žene na opće zadovoljstvo emancipirane i same odlučuju o svojoj reprodukciji, što nekad nije bilo tako. Imaju pouzdanu kontracepciju i na njima je odluka koliko i kada će rađati. Osim toga, danas ne tako mali postotak žena izjavljuje da mogu zamisliti život bez djeteta, poput žena u bogatim azijskim zemljama, u kojima se bore za bolju karijernu poziciju, tako da se događa i to da se kasno stupa u vezu ili brak. Treba reći i da je za mnoge sve teže pronaći partnera jer ima puno razvoda, što znači da možete naići na osobu s djecom iz prvog braka koja ne želi još djece', rekao je.

Zbog nesklada između broja rođenih i umrlih urušava se demografija, upozorava prof. dr. Šimunić.

Godišnje se u svijetu obavi gotovo milijun IVF postupaka

'Danas je u zapadnom svijetu, ali i u Hrvatskoj, velik problem niska plodnost, tako da žene rađaju niti dva djeteta u svojoj reprodukcijskoj dobi. To bi značilo da je taj broj vrlo zabrinjavajući i u Hrvatskoj iznosi 1,40. Dakle Hrvatica u čitavoj svojoj reprodukcijskoj dobi rađa niti jedno i pol dijete. Tako se javlja ozbiljna demografska kriza u svim tim razvijenim zemljama, a nažalost i u našoj', upozorio je, ističući kako gubitak rođenih iznosi oko 10 do 12 tisuća.

Što se tiče Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji kod nas, kaže kako je vrlo velikodušan, a kao jedan od glavnih razloga neplodnosti navodi debljinu, pušenje, alkohol, droge, kemikalije, toksine iz okoliša…

Godišnje se u svijetu obavi gotovo milijun IVF postupaka te se rodi od 250 do 300 tisuća djece, a za zdravu ženu to je sigurna i pouzdana metoda liječenja neplodnosti.

Treba naglasiti kako je minimalan rizik od uzimanja lijekova za stimulacije ovulacije i oni ne djeluju kancerogeno, a ponavljanje stimulacije ovulacije ne umanjuje rezervu jajnika.

'Nažalost, ne postoji rezervna opcija za neplodnost... Gubi se stanovništvo, u Hrvatskoj je vidljiva depopulacija te puno više ljudi umire nego što ih se rađa. Jako bih volio kada bi stav Crkve bio drukčiji jer ipak je jedino liječenje IVF-om dalo 5-postotni doprinos našem urušenom natalitetu s 35 tisuća rođene djece', ističe.