IZAZOVI MAJČINSTVA

Dokad treba dojiti: Odgovore daju pedijatar Milivoj Jovančević i savjetnica za dojenje Marjana Jakčin

  • Autor: Elma Katana
  • Zadnja izmjena 29.09.2019 21:32
  • Objavljeno 29.09.2019 u 20:01
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: MARKA/Alamy

Bez obzira jeste li pristalica produljenog dojenja poput Tamare Ecclestone ili ste zbog određenih razloga morali uvesti adaptirano mlijeko, oko optimalne duljine dojenja nema strogo definiranog pravila. Neosporna činjenica je da je ono iznimno važno za razvoj djeteta, no mišljenja o tome do koje je dobi idealno dojiti vrlo su oprečna. Odgovore na ova važna pitanja za tportal su dali izv. prof. dr.sc., primarijus Milivoj Jovančević i savjetnica za dojenje s međunarodnim certifikatom iz Doma zdravlja Zagreb - Zapad, bacc.med.techn. Marjana Jakčin

Oko optimalne duljine dojenja mišljenja su poprilično različita i tu nema konkretnog odgovora: moglo bi se reći kako prestanak dojenja nastupa onda kad to želi barem jedna strana - mama ili dijete.

Treba naglasiti da je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije isključivo dojenje u prvih šest mjeseci života jer se tako smanjuje rizik od infekcija, pretilosti i sindroma iznenadne dojenačke smrti.

Tek nakon šest mjeseci, kad je bebi majčino mlijeko sve što treba, može se početi s uvođenjem prvih kašica i vode koja pomaže lakše probaviti namirnice.

'Dojenje može trajati dok to dijete i majka žele, preporučljivo minimalno godinu dana. Kod duljeg dojenja preporučuje se pripaziti da se dijete može neometano emocionalno razvijati, da iz perioda privrženosti ('atačmenta') neometano dođe u proces odvajanja (separacije). Jednostavnije rečeno, nakon godine dana obrazac komunikacije majka - mala beba treba prerasti u komunikacijski obrazac majka - malo dijete (dječak ili djevojčica)', objašnjava izv. prof. dr.sc., primarijus Milivoj Jovančević.

JOŠ SAVJETA

Rizici odluke o nedojenju i nedostaci prehrane mliječnom formulom

RIZICI ZA DIJETE

• Povećan rizik od više vrsta zaraznih bolesti, uglavnom infekcija probavnog i dišnog sustava, kao i infekcija uha, mokraćnog sustava i dr.

• Povećan rizik od više nezaraznih i kroničnih bolesti, uglavnom povezanih s metaboličkim i imunološkim poremećajima (npr. tip I i II šećerne bolesti, alergije), ali uključuje i sindrom iznenadne smrti djeteta, hipertenziju i neke oblike karcinoma (npr. limfom, leukemija, Hodgkinova bolest)

• Povećan rizik od neuhranjenosti, uključujući proteinsko-energetsku neuhranjenost kod populacije niskih primanja te pretjeranu tjelesnu težinu i pretilost i kod populacije niskih i kod populacije visokih primanja, sa svim njihovim zdravstvenim, razvojnim, društvenim i ekonomskim posljedicama

• Povećan rizik od nepravilnog zubnog zagriza (malokluzije)

• Povećan rizik od smrtnosti dojenčadi i male djece u siromašnijim zemljama i postneonatalne smrtnosti u bogatijim zemljama

• Povećan rizik od hospitalizacije i u siromašnijim i u bogatijim zemljama

• Slabiji rezultati razvoja mozga i testova pokazatelja kognitivnog razvoja

RIZICI ZA MAJKU

• Povećan rizik za postporođajno krvarenje i sporiju materničnu involuciju

• Smanjeni intervali između trudnoća i povećan gubitak krvi menstruacijom

• Sporiji povratak na tjelesnu težinu prije trudnoće

• Povećan rizik za karcinom dojke i jajnika

• Povećan rizik za osteoporozu i lom kuka nakon menopauze

Dakako, mnoge mlade majke jako se razočaraju ako dojenje ne ide onako kako su očekivale.

'Prije svega trebaju zatražiti stručnu potporu, a u najvećem broju slučajeva riječ je o nesigurnosti, ustrašenosti ili težem pronalaženju prikladnog položaja i tehnike dojenja. Pomoć mogu potražiti u rodilištu, od patronažne sestre, u savjetovalištu za dojenje ili od pedijatra', savjetuje dr. Jovančević.

Mame osjećaju pritisak ako im dojenje ne ide i smatraju kako nisu dobre majke jer ne uspijevaju hraniti bebu isključivo svojim mlijekom.

Izv. prof. dr.sc., primarijus Milivoj Jovančević: Za uspješan emocionalni razvoj djeteta bitna je majka, skladan odnos i razumijevanje te osjećaj spokoja i sigurnosti

Izv. prof. dr.sc., primarijus Milivoj Jovančević: Za uspješan emocionalni razvoj djeteta bitna je majka, skladan odnos i razumijevanje te osjećaj spokoja i sigurnosti

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Za uspješan emocionalni razvoj djeteta bitna je majka, skladan odnos i razumijevanje te osjećaj spokoja i sigurnosti

'Koliko god je majčino mlijeko nedvojbeno najbolje za dijete te se adaptirani mliječni pripravci nikada neće moći mjeriti s njime svojim sastavom, treba naglasiti da je ipak najvažnije da je majka dobro. Da se osjeća sigurno, zadovoljno, smireno te da može osluškivati svoje instinkte i pružati djetetu upravo ono što ono treba i traži. Uvijek naglašavamo da nedvojbeno takva majka poduzima sve što je moguće kako bi uspješno dojila, stoga nema opravdanja (niti koristi) stavljati joj teret krivnje i osjećaja nesposobnosti. Štoviše, za uspješan emocionalni razvoj djeteta bitna je majka, skladan odnos i razumijevanje te osjećaj spokoja i sigurnosti. Strah, nametnuta očekivanja, nesigurnost i gubitak samopouzdanja smanjuju izglede za uspješno dojenje i optimalan rani emocionalni razvoj djeteta', ističe dr. Jovančević.

Prema riječima savjetnice za dojenje s međunarodnim certifikatom, bacc.med.techn. Marjane Jakčin, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje isključivo dojenje, odnosno hranjenje djeteta samo majčinim mlijekom bez dodatka bilo koje druge tekućine ili hrane do navršenih šest mjeseci života te nastavak dojenja uz postupno uvođenje krute hrane do navršene dvije godine, pa i duže, odnosno dok god to žele dijete i majka.

Savjetnica za dojenje s međunarodnim certifikatom iz Doma zdravlja Zagreb - Zapad, bacc.med.techn. Marjana Jakčin

Savjetnica za dojenje s međunarodnim certifikatom iz Doma zdravlja Zagreb - Zapad, bacc.med.techn. Marjana Jakčin

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Istraživanja su pokazala da je biološka norma dojenja za čovjeka od dvije i pol do sedam godina, a većina djece će odustati od dojenja između treće i četvrte godine života. Nažalost, kulturološke norme u razvijenim zemljama, uvjetovane promjenom uloge žene u društvu i procvatom industrije zamjenske dojenačke mliječne hrane, nerijetko nameću neopravdano neodobravajući stav spram dojenja nakon navršene prve godine', objašnjava Jakčin.

Mnoge majke imaju nerealna očekivanja i smatraju da će dojenje ići lako

Dojenje se promovira kao prirodan način prehrane, dodaje ona, najčešće popraćeno idealiziranim fotografijama uređene, odmorne majke i bucmastog novorođenčeta koje zadovoljno siše na prsima pa mnoge majke imaju nerealna očekivanja i smatraju da će dojenje lako ići jer je prirodno i predodređeno je da se dijete tako hrani.

DOBRO JE ZNATI

Nekoliko općenitih savjeta za mame

Informirajte se o dojenju tijekom trudnoće s partnerom. Ako odlučite dojiti, osnovne informacije i svoju odluku o dojenju priopćite i svim bliskim osobama koje će vam pomagati nakon poroda i zamolite ih da poštuju vašu odluku o dojenju i budu vam podrška, upozorava Jakčin. Tijekom poroda izbjegavajte nepotrebne lijekove, anestezije i zahvate. Razgovarajte s osobljem i, kada imate mogućnost izbora, odaberite samo one zahvate koji su nužni. Forsiran porod s puno lijekova i medicinskih intervencija može negativno utjecati na uspostavu dojenja.

Odmah nakon poroda držite što duže svoje tek rođeno, golo dijete na svome golom prsnom košu u tzv. kontaktu koža-na-kožu. Neposredno nakon poroda on omogućava majci i djetetu da se brzo oporave od stresa poroda jer potiče izlučivanje oksitocina - hormona ljubavi, povezivanja i osjećaja dobrobiti. Oksitocin izaziva i otpuštenje kolostruma (prvog mlijeka koje se već tijekom trudnoće stvara u dojkama) čineći ga novorođenčetu lako dostupnim. Kada novorođenče leži potrbuške na majčinim prsima, u njega se snažno potiče aktivacija urođenih refleksa i instinkta potrebnih za uspješno dojenje i većina novorođenčadi će sama u roku od 60 do 90 minuta dopuzati do dojke pokušavajući ju zahvatiti i započeti prvi podoj.

'Istina je da je umijeće dojenja stoljetna vještina koja se među ženama prenosila s generacije na generaciju. Danas, kada se majke moraju snaći oslanjajući se samo na pomoć partnera i možda bake, koja i sama najčešće nema dovoljno iskustva i znanja o dojenju, često nailaze na poteškoće za čije rješavanje trebaju pomoć. Većina problema s dojenjem javlja se u početku i može se riješiti. Važno ih je prepoznati i što prije zatražiti pomoć', kaže Jakčin.

Majkama je potrebna potpora i razumijevanje

Majka koja nailazi na poteškoće i nedoumice, objašnjava ona, može se za pomoć obratiti patronažnoj sestri koja posjećuje majke i novorođenčad u njihovu domu.

Majke koje su željele, a nisu uspjele dojiti, objašnjava ona, uvijek to doživljavaju kao gubitak i prolaze kroz fazu žalovanja u kojoj im je potrebna potpora te razumijevanje bliskih osoba, zdravstvenih djelatnika i cijele zajednice.

Majke koje su željele, a nisu uspjele dojiti, uvijek to doživljavaju kao gubitak i prolaze kroz fazu žalovanja u kojoj im je potrebna potpora te razumijevanje bliskih osoba, zdravstvenih djelatnika i cijele zajednice, ističe M. Jakčin

Majke koje su željele, a nisu uspjele dojiti, uvijek to doživljavaju kao gubitak i prolaze kroz fazu žalovanja u kojoj im je potrebna potpora te razumijevanje bliskih osoba, zdravstvenih djelatnika i cijele zajednice, ističe M. Jakčin

Izvor: Profimedia / Autor: N. N.

'One, kao i majke kojima dojenje ne ide i muče se, mogu osjećati krivnju, ljutnju, tugu, osjećaj manje vrijednosti, gubitak samopoštovanja, osjećaj da nisu dovoljno dobre majke i da ne uspijevaju dojiti zbog vlastite nesposobnosti. Tome uvelike doprinose neprikladni komentari okoline koja licemjerno okrivljuje majku, a ne uviđa vlastiti udio u njenom neuspjehu. Neupućeni laici, a ponekad i nedovoljno educirani zdravstveni djelatnici, mogu opstruirati dojenje dijeljenjem neprimjerenih i neistinitih savjeta te komentara utemeljenih na zastarjelim spoznajama i tvrdokornim mitovima o dojenju. Kada bi se uz promociju dojenja paralelno promovirali i svim majkama učinili dostupnim kvalitetni, na suvremenim saznanjima utemeljeni oblici pomoći i potpore, one ne bi došle u situaciju da im se inputira krivnja umjesto da im se pruži prikladna pomoć', ističe savjetnica za dojenje.

Marjana Jakčin naglašava da majčinstvo ipak podrazumijeva puno više od dojenja

Marjana Jakčin naglašava da majčinstvo ipak podrazumijeva puno više od dojenja

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Majkama kojima ne ide, dodaje, a potražile su svu dostupnu pomoć, treba objasniti da dojenje nije uvijek moguće. Važno je omogućiti im da iskažu vlastite osjećaje, pružiti razumijevanje i suosjećanje.

'Treba naglasiti da majčinstvo podrazumijeva puno više od dojenja i da niti jedna majka ne može i ne treba idealno odraditi sve sastavnice roditeljstva da bi bila dobra majka i da bi njezino dijete bilo zdravo i sretno. Treba i može jedino truditi se i dati sve od sebe. Ako je to učinila, ona je sjajna majka!' objašnjava Jakčin.

Majčino mlijeko svojim je sastavom optimalno prilagođeno potrebama djeteta

'Njegov sastav nije konstantan, nego se mijenja tijekom jednog podoja, tijekom dana i iz tjedna u tjedan u potpunosti prateći promjene u potrebama djeteta. Osim hranjivih tvari, majčino mlijeko ima cijeli niz tvari koje ne sadrže zamjenska mlijeka i koje imaju izravan utjecaj na razvoj imuniteta djeteta i njegovo dugoročno zdravlje. U majčinom mlijeku tako se nalaze gotova antitijela, živi leukociti, enzimi, hormoni, faktori rasta, antitumorske tvari, mnoštvo korisnih bakterija i brojne druge tvari koje pojedinačno i u međudjelovanju pozitivno utječu na zdravlje djeteta', rekla je M. Jakčin.

'Dojena djeca rjeđe obolijevaju od infekcija dišnog, probavnog i mokraćnog sustava, pokazuju bolji kognitivni, socijalni i motorički razvoj, bolji razvoj čeljusti pa imaju manje ortodontskih problema te rjeđe obolijevaju od astme, Cronove bolesti, leukemije i limfoma. Majke koje doje manje krvare nakon poroda i rjeđe su anemične, brže gube nakupljene kilograme i ranije se vraćaju na težinu prije trudnoće, a kasnije tijekom života rjeđe obolijevaju od raka dojke i raka jajnika, osteoporoze, dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i reumatoidnog artritisa. Uspješno dojenje smanjuje mogućnost postporođajne depresije u majke, a neuspješno je dojenje povećava', ističe ona.

ŠTO KAD NASTANU PROBLEMI

Gdje majke mogu potražiti pomoć oko dojenja

'Patronažne sestre koordiniraju i rad lokalne Grupe za potporu dojenju, u kojoj majka može dobiti emocionalnu potporu i čuti iskustva drugih majki koje su imale i riješile isti problem. Pomoć nudi i udruga RODA (www.roda.hr), Hrvatska udruga grupa za potporu dojenju (www.hugpd.hr) i La leche league international (www.llli.org). Unatrag tri godine u Zagrebu djeluju savjetovališta za dojenje pri domovima zdravlja, a u Domu zdravlja Zagreb - Zapad u savjetovalištima rade medicinske sestre - IBCLC savjetnice. Njihove usluge su besplatne i mogu se dobiti bez uputnice, a naručiti se možete na e-mail: savjetovaliste.dojenje@dzz-zapad.hr i savjetovaliste.vrabecak@dzz-zapad.hr.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!