S prvim hladnim danima mnogi na balkon ili u dvorište postavljaju hranilice za ptice i pune ih onim što im ostane u kuhinji. No kruh, margarin, mast od pečenja ili slani ostaci obroka pticama mogu donijeti više štete nego koristi. Udruge za zaštitu ptica upozoravaju koje namirnice treba izbjegavati i čime ptice zapravo trebamo hraniti.
Zimi je pticama hranu znatno teže pronaći, pa dobro postavljena hranilica mnogima može biti velika pomoć. Ipak, iz zagrebačke Udruge Biom upozoravaju da hranjenje koje se provodi krivo može predstavljati ozbiljnu opasnost za ptice. Pokvarena ili neprimjerena hrana može dovesti do bolesti, a dugotrajno hranjenje nekvalitetnom hranom znači da ptice ne dobivaju hranjive tvari koje su im potrebne.
vezane vijesti
Prema savjetima udruge, s hranjenjem se može početi s prvim mrazovima u listopadu, u manjim količinama, koje se zatim povećavaju kako se približava vrhunac zime. Od veljače se količina hrane može postupno smanjivati, a u ožujku hranjenje prestaje. Važno je i ne prekidati ga usred zime jer se ptice brzo naviknu na hranilicu.
Kruh zasiti, ali ne hrani
Kruh je vjerojatno najčešća namirnica koja završi u hranilici, ali je i jedna od najlošijih. Britanska udruga za zaštitu ptica RSPB navodi da kruh pticama sam po sebi ne škodi, ali da je riječ o ‘praznom punilu’ koje im daje vrlo malo hranjivih tvari. Ptica koja se zasiti kruhom ima manje potrebe tražiti hranu koja joj zaista daje energiju za preživljavanje hladnih dana. Iz Udruge Biom zato savjetuju da se kruh potpuno preskoči.
Osim toga, kruh koji ptice ne pojedu na tlu ili u hranilici brzo se pokvari, a lako može privući i štakore.
Margarin, mast od pečenja i slana hrana
Mnogi misle da pticama zimi treba masnoća, i u tome su djelomično u pravu. Problem je u vrsti masnoće. Stručnjaci za hranjenje ptica savjetuju izbjegavanje margarina i biljnih ulja jer ne sadrže zasićene masti koje pticama daju energiju. Bolji izbor je čisti svinjski ili goveđi loj.
Posebno opasna je mast koja ostane nakon pečenja mesa. Pomiješana sa sokovima od mesa, ona se lijepi za perje i narušava njegovu vodootpornost i izolaciju, što je zimi za ptice ozbiljan problem. Takva mast često je i slana, a ptice gotovo ne mogu preraditi sol. Zato u hranilicu ne treba stavljati ni slane orašaste plodove, čips, prerađeni sir ni ostatke gotovih jela.
Na popisu zabranjenih nalazi se i mlijeko, koje ptice ne mogu probaviti i koje im može izazvati ozbiljne probavne tegobe. Blagi naribani sir, s druge strane, rado jedu crvendaći i palčići. Izbjegavati treba i sušeni kokos, koji u ptičjem želucu može nabubriti i biti smrtonosan, dok je svjež kokos u ljusci prihvatljiv. Ne preporučuje se ni kuhana zobena kaša.
Svu pljesnivu i ustajalu hranu treba odmah ukloniti. Neke plijesni kod ptica mogu izazvati infekcije dišnog sustava, a ostaci hrane pogodno su tlo za razvoj bakterija poput salmonele. Ako se hrana u hranilici redovito kvari, znak je da je stavljate previše.
Što staviti u hranilicu i gdje je postaviti
Iz Udruge Biom savjetuju nezasoljenu hranu bogatu kalorijama: sjemenke suncokreta i lana, svinjski loj i voće. Ptice će rado pojesti i jabuke, kruške te namočene grožđice.
Jednako je važno gdje se hranilica nalazi. Ne bi trebala biti u blizini staklenih površina, u koje se ptice mogu zaletjeti, ni na mjestu gdje ih mogu vrebati mačke. Najbolje ju je postaviti blizu zelenila, gdje se ptice mogu brzo skloniti. Hranilicu treba i redovito čistiti jer se na jednom mjestu okuplja velik broj ptica, pa se bolesti lako šire.
