Briga o mozgu ne svodi se na rješavanje križaljki ni uzimanje dodataka prehrani.
Prema novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, važnu ulogu imaju kretanje, prehrana i kontrola zdravstvenih stanja koja mogu utjecati na krvne žile i kognitivne funkcije.
vezane vijesti
Nijedna navika ne jamči da će se bolest izbjeći, no neke promjene mogu pridonijeti smanjenju rizika.
Krećite se redovito
Šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili vrtlarenje mogu biti dobar početak. Redovita tjelesna aktivnost koristi općem zdravlju, a povezana je i s manjim rizikom od kognitivnog propadanja. Preporuke za odrasle obično uključuju najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, no i kraće šetnje bolje su nego dugotrajno sjedenje.
Kontrolirajte tlak, šećer i kolesterol
Visoki krvni tlak, povišen šećer u krvi i kolesterol mogu oštetiti krvne žile, uključujući one koje opskrbljuju mozak. Redovite kontrole i pridržavanje liječničkih preporuka važan su dio brige o zdravlju. Ako uzimate terapiju, nemojte je mijenjati ili prekidati bez dogovora s liječnikom.
Birajte raznoliku prehranu
Uravnotežena prehrana s povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i drugim nutritivno vrijednim namirnicama podupire zdravlje cijelog organizma. WHO u novim smjernicama ne preporučuje uzimanje vitamina B i E, omega-3 masnih kiselina ni multivitamina radi sprječavanja kognitivnog propadanja ako osoba nema utvrđen nedostatak. Dodaci prehrani zato nisu zamjena za raznovrsnu prehranu ni liječnički savjet.
Čuvajte san i liječite tegobe koje ga remete
Nedovoljno ili nekvalitetno spavanje može utjecati na koncentraciju i svakodnevno funkcioniranje. Pokušajte održavati redovito vrijeme odlaska na počinak i obratite pozornost na tegobe poput dugotrajne nesanice ili mogućih poremećaja disanja tijekom sna. Ako problemi traju, razgovarajte s liječnikom.
Ostanite povezani s ljudima i novim aktivnostima
Razgovori, druženja i aktivnosti koje traže učenje ili rješavanje problema mogu pomoći da um ostane angažiran. To ne znači da određena igra ili aplikacija može jamčiti očuvanje pamćenja. Važno je pronaći aktivnosti koje su zanimljive i koje se mogu održavati dugoročno.
Ako primijetite da slabije čujete, javite se stručnjaku: neliječeni gubitak sluha povezuje se s povećanim rizikom od kognitivnih poteškoća.
WHO uz ove navike ističe i važnost smanjenja izloženosti onečišćenom zraku. Preporuke za pojedinca ovise o zdravlju i životnim okolnostima, a poteškoće s pamćenjem ili razmišljanjem koje utječu na svakodnevni život treba procijeniti s liječnikom.
