Takve trenutke obično povezujemo s poznijim godinama, no novo istraživanje sugerira da se određene promjene u načinu na koji pamtimo mogu početi događati već u srednjoj životnoj dobi.

Problemi s pamćenjem najčešće se povezuju sa starošću, no znanstvenici sve više pažnje posvećuju onome što se s mozgom događa desetljećima ranije. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Binghamton pokazalo je da bi srednja životna dob mogla predstavljati važnu prijelomnu točku za neke funkcije pamćenja.

Istraživači su proučavali 60 odraslih osoba u dobi od 18 do 74 godine kako bi ustanovili razlikuje li se način stvaranja i prizivanja sjećanja kod mlađih, sredovječnih i starijih ljudi. Rezultati su objavljeni u časopisu Cerebral Cortex.

Sudionicima su pokazivane fotografije različitih predmeta i prizora koje su bile povezane s određenim licima. Nakon pet minuta odmora dobili su zadatak prisjetiti se koji je predmet ili prizor prethodno bio povezan sa svakim licem.

Za vrijeme testa znanstvenici su funkcionalnom magnetskom rezonancijom pratili aktivnost hipokampusa, dijela mozga koji ima iznimno važnu ulogu u stvaranju i prizivanju sjećanja.

Pedesete bi mogle biti važna prekretnica

Posebno zanimljiv rezultat pojavio se kada su usporedili mlađe odrasle osobe, u dobi između 20 i 30 godina, sa sudionicima između 50 i 63 godine. Istraživači su zabilježili znatan pad preciznosti pamćenja između tih dobnih skupina, zbog čega smatraju da bi srednja dob mogla predstavljati svojevrsno prijelazno razdoblje za funkcioniranje pamćenja.

'Vidimo velik pad preciznosti pamćenja između skupine u dobi od 20 do 30 godina i ljudi u pedesetima. Neki od tih procesa u hipokampusu počinju slabjeti već do srednje životne dobi', objasnio je Ian McDonough, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu Binghamton i jedan od autora istraživanja.

Zanimljivo je i kakve su pogreške radili sredovječni sudionici. Često su prepoznali da su određenu fotografiju već vidjeli, ali se nisu mogli točno prisjetiti s kojim je licem bila povezana. Drugim riječima, informacija im je djelovala poznato, no problem je nastao pri pokušaju prisjećanja konkretne veze između dviju informacija.

Mozak ne radi samo 'sporije'

Još jedan rezultat iznenadio je istraživače. Kada su mlađi ispitanici pogrešno zapamtili informacije, njihovi mozgovi uglavnom nisu ponovno aktivirali izvorne obrasce sjećanja. Kod starijih ispitanika događalo se nešto drugačije – hipokampus je snažnije ponovno aktivirao određene obrasce, ali su njihova sjećanja unatoč tome bila manje precizna.

To sugerira da starenje mozga nije jednostavno proces u kojem isti mehanizmi rade sve slabije. Način na koji mozak pristupa i povezuje informacije mogao bi se s godinama mijenjati.

Stručnjaci upozoravaju da rezultate ipak treba tumačiti oprezno. Istraživanje je uključivalo samo 60 osoba i nije dokaz da će svaka osoba u pedesetima primijetiti značajan gubitak pamćenja. Autori prije svega žele skrenuti pozornost na srednju životnu dob, razdoblje koje je u istraživanjima kognitivnog starenja dugo bilo manje zastupljeno od mladosti i starije dobi.

Kada zaboravljivost postaje razlog za zabrinutost? Povremeno zaboravljanje imena, traženje ključeva ili nemogućnost da se odmah sjetimo neke riječi samo po sebi nije znak ozbiljne bolesti. Mnogo je važnije pratiti mijenja li se nečije funkcioniranje tijekom vremena.

Liječnički savjet preporučuje se potražiti ako osoba počne opetovano zaboravljati važne razgovore, gubiti se na poznatim mjestima ili ima sve veće poteškoće s obavljanjem uobičajenih poslova, poput upravljanja financijama ili uzimanja lijekova.

Iako ne postoji zajamčeni način sprječavanja gubitka pamćenja ili demencije, stručnjaci podsjećaju da navike koje čuvaju zdravlje srca uglavnom koriste i mozgu. Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetna prehrana, dovoljno sna, održavanje društvenih kontakata, mentalna aktivnost, nepušenje te kontroliranje krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi među najvažnijim su koracima za očuvanje zdravlja mozga tijekom života.