Nakon nekoliko noći s premalo sna, mnogi računaju na dugo subotnje ili nedjeljno spavanje koje bi trebalo 'poništiti' iscrpljenost nakupljenu tijekom tjedna.

No tijelo ne funkcionira baš poput bankovnog računa – nekoliko dodatnih sati sna ne može jednostavno izbrisati dug, a velika promjena ritma može nas čak učiniti još umornijima.

Kvalitetan san jedna je od osnovnih pretpostavki dobrog zdravlja. Važan je za funkcioniranje mozga, regulaciju emocija, imunološki sustav i niz drugih procesa u organizmu.

Ipak, čak i oni koji pokušavaju ozbiljno shvatiti važnost odmora ponekad upadaju u zamke koje na prvi pogled djeluju sasvim logično. The Washington Post izdvojio je tri činjenice o spavanju koje vrijedi znati.

Vikend nije čarobni lijek za neprospavane noći

Ako tijekom radnog tjedna spavamo manje nego što je našem tijelu potrebno, stvara se takozvani dug sna. Česta strategija je tada ostati u krevetu nekoliko sati dulje tijekom vikenda.

Dodatni san može donijeti privremeno olakšanje, ali stručnjaci upozoravaju da jedna duga noć ili vikend spavanja ne mogu u potpunosti nadoknaditi kronični manjak sna.

Štoviše, velika promjena vremena odlaska na spavanje i buđenja može poremetiti unutarnji ritam organizma i dovesti do toga da se osjećamo još umornije, objašnjava Kimberly Fenn, profesorica kognitivne i kognitivne neuroznanosti na Sveučilištu Michigan State.

Bolje rješenje je što dosljedniji raspored spavanja. Ako ste prethodne noći spavali premalo, možete si ujutro dopustiti otprilike sat vremena duljeg sna, a tijekom dana pomoći može i kratko, otprilike 20-minutno drijemanje. Uvijek slušamo o magičnih osam sati, no individualne potrebe za snom nisu identične.

Novo istraživanje na koje se poziva Washington Post sugerira da bi svojevrsna 'zlatna sredina' mogla biti između 6,4 i 7,8 sati sna po noći, što je povezano s boljim funkcioniranjem mozga, srca i imunološkog sustava.

Zanimljivo je da problem nije samo premalo sna. I previše spavanja u istraživanjima se povezuje s lošijim zdravstvenim ishodima, premda dulje spavanje ponekad može biti posljedica postojećih zdravstvenih problema, a ne njihov uzrok.

Mark Lachs, stručnjak za gerijatriju i palijativnu medicinu (Weill Cornell Medicine), opisuje odnos između količine sna i zdravlja kao svojevrsni 'Goldilocks fenomen' – ni premalo ni previše, nego količina koja je upravo odgovarajuća.

A što je s melatoninom i magnezijem?

Dodaci prehrani za spavanje posljednjih su godina postali iznimno popularni, posebno melatonin i magnezij. No prije nego što ih počnete uzimati zbog problema sa spavanjem, stručnjaci preporučuju razgovor s liječnikom.

Melatonin može biti koristan u određenim situacijama, primjerice kod jet laga ili kod ljudi čiji prirodni ritam spavanja značajno odstupa od uobičajenog – onih koji prirodno ostaju budni vrlo kasno ili se bude prerano.

Kada je riječ o magneziju, znanstveni dokazi zasad su slabiji. Budući da magnezij sudjeluje u normalnom radu živaca i mišića, moguće je da kod nekih osoba opuštanje mišića pridonese lakšem uspavljivanju, no ne treba ga promatrati kao univerzalno sredstvo protiv nesanice.

U svakom slučaju, redovit ritam spavanja vjerojatno će učiniti više za kvalitetu odmora nego pokušaj da pet neprospavanih radnih dana popravimo jednim maratonskim vikendom u krevetu.