Kraj cvatnje hortenzija ne znači nužno i početak rezidbe. Dapače, kod nekih od najpopularnijih vrsta upravo je sada trenutak u kojem je bolje ne raditi gotovo ništa.

Razlog je vrlo jednostavan. Određene hortenzije cvjetne pupove za sljedeću sezonu stvaraju na prošlogodišnjim izbojima, a taj proces može započeti već tijekom ljeta, ponekad već u kolovozu. Orežete li ih prekasno, zajedno s granama mogli biste ukloniti i pupove iz kojih bi se iduće godine trebali razviti cvjetovi. Zato vrijedi jednostavno pravilo: ako niste sigurni koju hortenziju imate i je li vrijeme za rezidbu već prošlo, manje je gotovo uvijek više.

Koje hortenzije sada ne treba jako orezivati?

Najviše opreza zahtijevaju vrste koje cvatu na takozvanom starom drvu, odnosno na granama formiranima tijekom prethodne sezone. Među njima je krupnolisna hortenzija (Hydrangea macrophylla), jedna od najčešćih u vrtovima. U ovu skupinu pripadaju hortenzije s velikim, okruglim cvatovima, kao i sorte s karakterističnim plosnatijim cvjetovima.

Na prošlogodišnjim izbojima cvate i hrastolisna hortenzija (Hydrangea quercifolia), lako prepoznatljiva po listovima koji oblikom podsjećaju na hrastove i izduženim cvatovima. Sličan ritam ima i Hydrangea serrata, vrsta bliska krupnolisnoj hortenziji.

Dobra je vijest to što ove biljke uopće ne morate orezivati svake godine. Ako je grm zdrav, odgovarajuće veličine i lijepog oblika, možete ga jednostavno ostaviti na miru. Rezidba je potrebna prije svega ako želite kontrolirati veličinu i oblik biljke ili ukloniti mrtve i oštećene grane, a najsigurnije ju je obaviti ubrzo nakon završetka cvatnje. Postoji i iznimka. Neke novije sorte krupnolisnih hortenzija mogu cvasti i na starim i na novim izbojima, pa pogreška u rezidbi kod njih neće nužno značiti sezonu bez cvjetova.

Zašto je krajem ljeta potreban poseban oprez?

Hortenzije koje cvatu na starim granama počinju formirati pupove za sljedeću godinu tijekom ljeta i jeseni. Upravo zato stručnjaci često savjetuju da se njihova ozbiljnija rezidba završi prije kolovoza. Odrežete li zdravu granu nakon što su se na njoj već počeli razvijati budući cvjetni pupovi, uklonit ćete i njih. Samoj biljci to uglavnom neće naštetiti, ali sljedeće proljeće i ljeto mogla bi biti osjetno siromašnija cvjetovima.

Ako ste propustili pravi trenutak za orezivanje, bolje je pričekati nego pokušavati nadoknaditi propušteno agresivnim rezom. Ukloniti možete osušene cvjetove, ali pritom odrežite samo ocvali cvat pri samom vrhu stabljike. Tako će grm izgledati urednije, a rizik da uklonite buduće pupove bit će znatno manji.

Isto vrijedi za mrtve ili oštećene grane. One se mogu ukloniti, no ako niste sigurni je li neka grana doista odumrla, možete pričekati proljeće. Tada će novi rast vrlo jasno pokazati koje su grane žive. Kod izrazito gustog grma može pomoći i umjereno prorjeđivanje kako bi zrak lakše cirkulirao kroz biljku, ali umjesto skraćivanja svih grana bolje je pažljivo ukloniti tek nekoliko pojedinačnih izboja. Veliku rezidbu krajem ljeta svakako treba izbjegavati.

Za neke hortenzije vrijede sasvim druga pravila

Nisu sve hortenzije jednako osjetljive na kasnu rezidbu. Metličasta hortenzija (Hydrangea paniculata) i Hydrangea arborescens cvatu na novim izbojima, odnosno na granama koje biljka razvije iste godine u kojoj će procvasti.

Njih se zato u pravilu orezuje krajem zime ili početkom proljeća, prije nego što započne intenzivan novi rast. Nema razloga rezati ih čim cvjetovi krajem ljeta izgube boju i počnu se sušiti. Ako ne znate koja hortenzija raste u vašem vrtu, nemojte rezati dok je ne identificirate. Obratite pozornost na oblik lista i cvata, način rasta te, ako ga znate, naziv sorte. Jer kod hortenzija nekoliko poteza škarama u pogrešno vrijeme može napraviti razliku između grma prepunog cvjetova i prilično skromne sezone.