Žalite li i vi za nekim boljim vremenima koja su davno prošla? Možda se često sjetite svojih pogrešaka iz mladosti? Ili se jednostavno uzrujavate zbog nekih pogrešnih poteza danima nakon što ste ih napravili, a ponekad i prije nego što se dogode?

Znanstvenici tvrde kako takav stres može biti poguban za zdravlje, a može dovesti i do stalnog osjećaja tjeskobe pa i depresije. Ovakav stres češći je kod mladih. Naime, neka su istraživanja potvrdila kako sve manje žalimo za prošlošću što smo stariji. Primjerice, na sveučilištu u Hamburgu liječnici su promatrali i skenirali mozak 60 ispitanika koji su imali između 25 i 65 godina. Suočavali su ih sa situacijama razočaranja te svladavanja rizika. Zaključili su kako 65-godišnjaci manje žale nego 25-godišnjaci. Stariji uglavnom žale za onim što je moglo biti.

Znanstvenici i liječnici ipak tvrde kako nije dobro ne žaliti ni za čim. Treba se koncentrirati na neke pogreške koje možemo ispraviti, a možemo naučiti i kako da se ne ponove. Primjerice, ako vam se ne sviđa to što pušite i žalite jer si uništavate zdravlje i tijelo, ne morate se zbog toga mrziti i misliti da ste loša osoba. Psiholozi savjetuju da prihvatite svoju naviku i počnete je kontrolirati. Morate vjerovati da se možete promijeniti. Također, ako osuđujete sami sebe zbog nekih pogrešnih odluka iz prošlosti, pokušajte ih prihvatiti tako što ćete sami sebi naglas ponavljati da ste učinili ono što ste vjerovali da je dobro.

'Ako se stidite zbog nekih pogrešaka, napišite ih na papir. Pročitajte ih naglas i onda ih bacite u smeće. Pomoći će vam ako na doslovan način bacite svoje brige i žaljenja', tvrdi američki psihoterapeut Leonard Martin.

Često se brinemo i žalimo zbog nečega što nije bilo u našoj kontroli, npr. zbog prekida ljubavne veze ili smrtnog slučaja bliske osobe. U tom slučaju nužno je pomiriti se s time da ne možemo promijeniti ono što se već dogodilo. Ali ako postanemo opsjednuti prošlošću, to može uništiti našu budućnost i zdravlje.