KAKO SI POMOĆI

Nutricionistica nam otkriva mogu li suplementi vitamina i minerala pomoći u borbi protiv korone: 'Uzimanjem dodataka prehrani možemo ugroziti zdravlje, a ima mnogo jednostavnijih rješenja'

Nutricionistica Zrinka Šmuljić iz Dijetetičkog savjetovališta u KBC-u Rebro

Nutricionistica Zrinka Šmuljić iz Dijetetičkog savjetovališta u KBC-u Rebro

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

S prvim hladnim danima stiže nam i sezona prehlada i gripe, što se može pokazati kao veliki problem u jeku pandemije. Liječnici su zabrinuti jer ulazimo u zimu s dosad najvećim brojem oboljelih od koronavirusa, koji raste iz dana u dan, pa je sada važnije no ikad poraditi na 'bildanju' imuniteta. Dok jedni jačaju imunitet voćem i povrćem, drugi se oslanjaju na dodatke prehrani, a mi smo provjerili koja je opcija bolja te koji su vitamini i minerali naši najjači saveznici u borbi protiv koronavirusa

Sada kada prijete virusi, a bolnice su prepune pacijenata, važno je povesti računa o svom zdravlju i barem malo olakšati napore medicinskom osoblju na izmaku snaga. Važno je maksimalno zaštititi sebe i svoje ukućane, a to ćete najbolje učiniti kvalitetnom prehranom, rekreacijom i dovoljnom količinom sna.

Ovog ste vjerojatno i sami svjesni, no često zbog brzog životnog tempa i premalo vremena zaboravite na sebe i svoje zdravlje, a ono bi trebalo biti vaš prioritet. Liječnici i nutricionisti upozoravaju nas svake godine u ovo vrijeme da poradimo na jačanju imuniteta prehranom bogatom svim potrebnim nutrijentima, no koji su to nutrijenti što štite organizam od virusa?

'U različitim godišnjim dobima prirodno sazrijevaju različite namirnice sa specifičnim nutrijentima koji nam pojačano trebaju baš u tom razdoblju. Tako je zimski period nezamisliv bez naranči, mandarina, šipka, kestena, kiselog kupusa, češnjaka, cikle, đumbira, mahunarki, tople žitne kaše, ali i slanine i čvaraka, koji se danas smatraju delicijom. Uz najpoznatiji vitamin C, brojni su vitamini i mineralne tvari važni za zdravlje imunološkog sustava: vitamin E, A, D, B6 i B12, a od minerala cink, željezo, selen, magnezij i folna kiselina', rekla je za tportal nutricionistica Zrinka Šmuljić iz Dijetetičkog savjetovališta u KBC-u Rebro.

Nije lako svakodnevno paziti na uravnoteženu prehranu obogaćenu svim potrebnim vitaminima i mineralima, a mnogi nemaju ni dovoljno znanja o tome koje namirnice konzumirati i u kojim količinama. Stoga je mnogima lakše jednom dnevno popiti suplement koji će nadomjestiti sve nutrijente što ih ne stignemo unijeti u organizam. No postavlja se pitanje koliko je to dobra ideja.

'Na tržištu postoje sintetski oblici svih vitamina i mineralnih tvari, no uz unos u preporučenoj količini važno je pitanje njihove apsorpcije te posljedičnog utjecaja na organizam. Prema Pravilniku o dodacima prehrani (NN 126/13), oni su koncentrirani izvori hranjivih ili drugih tvari s prehrambenim ili fiziološkim funkcijama sa svrhom obogaćivanja uobičajene prehrane u cilju očuvanja zdravlja. Na pakiranju dodataka prehrani stoji uputa da on nije zamjena za uravnoteženu prehranu te da je važno pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane, kao i zdravog načina života', napominje Šmuljić.

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: MARTYN F. CHILLMAID / Sciencephoto / Profimedia

Sve ovisi o kvaliteti prehrane, odnosno konzumiramo li nutritivno bogatu hranu ili konzumiramo više hrane bogate energijom, a siromašne hranjivim tvarima, te o načinu života, kao i o zahtjevima organizma za hranjivim tvarima koji su varijabilni.

'Energijski bogata, a nutritivno siromašna hrana (brza hrana, pekarski proizvodi, industrijski procesirana hrana) je većini ljudi lakše dostupna, zahtijeva manju potrošnju vremena za pripremu, a zbog sve užurbanijeg načina života te ograničenih financijskih mogućnosti često je i prvi izbor. No i dodaci prehrani zahtijevaju nabavu i financijski opterećuju kućni budžet, a uz to postoji bojazan od izazivanja neželjenih nuspojava te pojave toksičnosti, što s hranom nije moguće. Za razliku od dodataka prehrani, hranjivi sastojci sadržani u hrani imaju sinergijski efekt te nutrijenti jedni drugima pomažu u njihovoj boljoj apsorpciji. Stoga je svakako uputnije uravnotežiti prehranu te konzumirati nutritivno bogatu hranu: voće i povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, ribu, krto meso peradi, nemasno crveno meso, jaja, kvalitetne izvore masnoća poput maslinova ili bučina ulja, orašastih plodova, sjemenki, različite začine, a od napitaka piti vodu, biljne čajeve ili cijeđene sokove', sugerira nutricionistica.

S čajem i voćem ne možete pogriješiti

S čajem i voćem ne možete pogriješiti

Izvor: Profimedia / Autor: Mykola Lunov / Alamy / Alamy / Profimedia

Iz Dijetetičkog savjetovališta dodaju kako je uzimanje dodataka prehrani opravdano u slučajevima pojačanih potreba organizma za hranjivim tvarima, nemogućnosti dovoljnog unosa hrane, ograničene dostupnosti, nužnog (ili voljnog u slučaju vegetarijanstva i veganstva) isključivanja većeg broja namirnica iz prehrane, intenzivnog bavljenja sportom, kao i uslijed laboratorijskim metodama utvrđenog nedostatka nekog vitamina ili minerala. Također, važno je naglasiti da se dodaci prehrani moraju uzimati u preporučenoj dozi te po preporuci liječnika.

No zimu 2020. mnogi neće pamtiti samo po gripi i prehladama, nego i po koronavirusu koji prijeti sa svih strana. Liječnici su zabrinuti jer ulazimo u zimu s dosad najvećim brojem oboljelih od koronavirusa, koji raste iz dana u dan, stoga je u ovom trenutku važnije no ikad poraditi na jačanju imuniteta. Mnoge zanima je li pravilna ishrana dovoljna u tom slučaju.

'Izuzetno je važno poraditi na jačanju imuniteta i prije dolaska zime i to konzumirajući nutritivno bogatu hranu, redovitim bavljenjem tjelesnom aktivnošću te osiguravanjem dovoljne količine sna. Imunološki sustav za svoj optimalan rad zahtijeva ravnotežu koju narušavaju i sam proces starenja, psihološki stres, vanjski stresori poput pušenja cigareta i prekomjerne konzumacije alkohola, česta konzumacija nutritivno siromašne hrane i sjedilački način života', ističe Šmuljić.

Ako ste se prepoznali u nekima od ovih loših navika, sada je svakako vrijeme da okrenete novi list, a ako razmišljate o tome da uz sve od gore navedenog u svoj dnevni režim uvrstite i pokoji dodatak prehrani, postoji nekoliko stvari kojih biste trebali biti svjesni.

Kao i sa svim, tako i pri korištenju dodataka prehrani treba imati na umu je li njihovo uzimanje zdravstveno opravdano

Kao i sa svim, tako i pri korištenju dodataka prehrani treba imati na umu je li njihovo uzimanje zdravstveno opravdano

Izvor: Profimedia / Autor: Juan Diego Oliva Plaza / Alamy / Alamy / Profimedia

'Važno je naglasiti da se oboljeli od koronavirusa uzimanjem pojedine hrane ili dodatka prehrani ne mogu izliječiti od koronavirusa. Ono što mogu je ojačati imunološki sustav i djelovati na smanjenje simptoma te ubrzati oporavak. Od navedenih vitamina i mineralnih tvari istraživanja posebno ističu imunomodulatornu ulogu vitamina D i A, kao i snažan antioksidativni potencijal vitamina C i cinka te njihovu važnost u liječenju.

Brojna hrana je izvor vitamina A - meso, riba (losos), mlijeko i mliječni proizvodi, žumanjak jajeta, zeleno lisnato povrće te drugo zeleno, narančasto i žuto povrće (brokula, mrkva, bundeva) i voće (dinja, marelice, mango). Vitaminom C bogati su citrusi (naranče, grejp, limun), šipak, kivi, jagode, ribiz, borovnice, ananas, dinja, mango, papaja, crvena i žuta paprika, tamnozeleno lisnato povrće (raštika, špinat, repa, kelj), brokula, grašak, rajčica i krumpir.

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: - / Digifoodstock / Profimedia

Cink ćemo pronaći u morskim plodovima, govedini, janjetini, svinjetini, piletini, mlijeku i mliječnim proizvodima, pšeničnim klicama, zobi, grahu, orašastim plodovima, čokoladi, kakau te sjemenkama bundeve, sezama, lana, chije i suncokreta. I vitamin D možemo unijeti hranom, a sadrži ga riba (losos, haringa, skuša, pastrva), ulje jetre bakalara, žumanjak jajeta, sirevi, maslac i obogaćene žitarice, ali je njegov primarni put unosa u organizam izlaganje kože suncu.

'Kako je tijekom zimskih mjeseci smanjen boravak na otvorenome, pogotovo sada, s uvedenim mjerama socijalnog distanciranja, važno je voditi računa o statusu vitamina D u organizmu. Ako je laboratorijskim metodama utvrđena razina vitamina D niža od preporučene, preporučena je suplementacija', objašnjava Šmuljić.

U rujnu je objavljeno istraživanje koje ispituje povezanost vitamina D i obolijevanja od koronavirusa. Rezultati multivarijantnih analiza pokazali su kako su osobe s vjerojatnim nedostatkom vitamina D u vrijeme testiranja na COVID-19 bile u znatno većem riziku od pozitivnog rezultata testiranja u usporedbi s osobama koje su imale zadovoljavajuće razine vitamina D u trenutku testiranja.

Od navedenih vitamina i mineralnih tvari istraživanja posebno ističu imunomodulatornu ulogu vitamina D i A, kao i snažan antioksidativni potencijal vitamina C i cinka te njihovu važnost u liječenju

Od navedenih vitamina i mineralnih tvari istraživanja posebno ističu imunomodulatornu ulogu vitamina D i A, kao i snažan antioksidativni potencijal vitamina C i cinka te njihovu važnost u liječenju

Izvor: Profimedia / Autor: Elena Veselova / Alamy / Alamy / Profimedia

Postavlja se pitanje zašto se vitamin D preporučuje za respiratorne bolesti, u koju skupinu spada i koronavirus - pomaže li zaista ili je riječ o mitu te što o svemu kažu znanstvenici?

'Nedostatak vitamina D povezan je s različitim bolestima koje zahvaćaju pluća i gornje dišne putove, poput gripe, HIV-a, hepatitisa, kronične opstruktivne plućne bolesti, astme, kroničnog rinitisa, tuberkuloze... U nedavno objavljenom istraživanju u časopisu Nutrients objašnjeno je kako mehanizmi kojima vitamin D može reducirati rizik od infekcija uključuju proizvodnju antimikrobnih proteina katelicidina i defenzina, a koji mogu smanjiti replikaciju virusa i koncentraciju protuupalnih citokina što oštećuju tkivo pluća i tako pogoduju nastanku upale. Teze koje povezuju vitamin D i pojavu koronavirusa navode kako se zaraza počela širiti zimi, u periodu godine u kojem je razina vitamina D najniža, kako visoke temperature i ljetni mjeseci ne pogoduju širenju koronavirusa, kao i da je stopa smrtnih slučajeva viša kod starijih osoba s kroničnim bolestima, što je oboje povezano s niskom razinom vitamina D', objasnila je nutricionistica Šmuljić.

Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) izdalo je smjernice za nutritivnu potporu bolesnicima s koronavirusom, u kojima navodi kako suplementacija vitaminom D treba biti dio liječenja oboljelih od koronavirusa, pogotovo pothranjenih osoba.

Istraživanja provedena u Španjolskoj, predstavljena na konferenciji Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti na temu koronavirusa, govore kako se pacijenti oboljeli od Covida-19, a kod kojih je primijećen manjak cinka, teže oporavljaju od onih koji nisu u toj skupini. Može li cink uistinu biti djelotvoran u borbi protiv koronavirusa?

'Učinak cinka na organizam očituje se u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, utjecaju na proliferaciju, diferencijaciju i sazrijevanje limfocita i leukocita, stanica zaduženih za zaštitu organizma od bolesti. Nadalje, važan je za normalan rad brojnih enzima, sintezu proteina, cijeljenje rana te je bitan element uključen u regulaciju i formiranje imunološkog odgovora organizma i upalnih odgovora, stoga je neporeciva njegova uloga u funkcioniranju imunološkog sustava. Smatra se da cink može imati zaštitni učinak kao preventivna i pomoćna terapija u liječenju koronavirusa smanjenjem upale pluća, prevencijom ozljede pluća izazvane mehaničkom ventilacijom te modulacijom antivirusnog i antibakterijskog odgovora, pogotovo kod starijih osoba', objašnjava Zrinka Šmuljić.

Glavni izvor vitamina D je sunce, no možemo ga unijeti u organizam i hranom, a sadrže ga riba (losos, haringa, skuša, pastrva), ulje jetre bakalara, žumanjak jajeta, sirevi, maslac i obogaćene žitarice

Glavni izvor vitamina D je sunce, no možemo ga unijeti u organizam i hranom, a sadrže ga riba (losos, haringa, skuša, pastrva), ulje jetre bakalara, žumanjak jajeta, sirevi, maslac i obogaćene žitarice

Izvor: Profimedia / Autor: MICROGEN IMAGES / Sciencephoto / Profimedia

U šumi informacija kojima smo svakodnevno bombardirani važno je, napominje nutricionistica, 'prepoznati one u koje se osoba može pouzdati. Obično takve vijesti nisu pompozne, ne garantiraju impresivne rezultate u kratko vrijeme ili za malo novca te potječu od stručnjaka koji su svojim radom ili proučavanjem došli do spoznaja koje iznose. Valja imati na umu to da su najbolja rješenja najčešće ona najjednostavnija pa tako, kada govorimo o jačanju imunološkog sustava, važno je konzumirati raznoliku hranu, biti redovito tjelesno aktivan, dovoljno spavati te što je moguće više izbjegavati stresne situacije'.

Na vama je da odlučite hoćete li se potruditi sve potrebne vitamine i minerale unijeti putem hrane ili ćete ići linijom manjeg otpora i okrenuti se suplementima. No, kao i sa svime, tako i pri korištenju dodataka prehrani treba imati na umu je li njihovo uzimanje zdravstveno opravdano, da je 'doza ta koja čini otrov' te da više ne znači uvijek i bolje. Važno je koristiti ih po preporuci liječnika ako zaista postoji utvrđen manjak.

'Uzimanjem dodataka prehrani možemo ugroziti zdravlje i to ako se uzimaju u dozama višima od preporučenih, ako se uzimaju umjesto preporučenih lijekova ili ako se uzima puno različitih dodataka prehrani. Neki dodaci prehrani mogu stupiti u interakcije s lijekovima. Tako, primjerice, vitamin K može smanjiti sposobnost varfarina, lijeka za razrjeđivanje krvi, da spriječi zgrušavanje krvi. Osobe na antikoagulantnoj terapiji, ovisno o propisanom lijeku, treba upozoriti i da je zeleno lisnato povrće izvor vitamina K te da njegovu konzumaciju treba ograničiti. Dok su u kontekstu zdravlja imunološkog sustava vitamini C i E hvaljeni, treba imati na umu to da u velikim količinama mogu smanjiti učinkovitost kemoterapije kod nekih vrsta raka, dok previše vitamina A može uzrokovati glavobolju i oštećenje jetre te smanjiti snagu kostiju', napominje nutricionistica Zrinka Šmuljić i sve čitatelje poziva da se prije konzumacije dodataka prehrani konzultiraju sa svojim liječnikom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!