Pušenje je u Europskoj uniji i dalje jedan od vodećih uzroka raka i oko 700.000 preuranjenih smrti godišnje. A pri samom vrhu liste zemalja s najvećim brojem pušača u Uniji nalazi se - Hrvatska.

Istraživanja su pokazala da 38,4 posto odraslih osoba u našoj državi konzumira duhanske proizvode, pri čemu je najviše pušača u dobnim skupinama 25-34 godine (43,6 posto) i 35-44 godine (41,4 posto).

Udruga za zdravstvenu pismenost

Dr. Ljiljana Ćenan i dr. Ines Balint te njihove kolegice prepoznale su problem niske zdravstvene pismenosti stanovništva, stoga su osnovale Udrugu za zdravstvenu pismenost, kroz koju se planiraju baviti edukacijom o javnim zdravstvenim problemima, naglaskom na dijabetes, debljinu, kardiovaskularne i onkološke bolesti te pušenje.

Liječnice su u razgovoru za tportal objasnile kako su došle na ideju da osnuju ovu udrugu, što čine te što planiraju činiti da bi pokrenule promjene u zdravstvenom sustavu.

'Prva linija zdravstvenog sustava'

'Radim kao obiteljska liječnica 21 godinu u istoj ruralnoj ambulanti. Svih tih godina bavila sam se brojnim aktivnostima kojima je cilj zdravstvena edukacija stanovništva – održavanjem predavanja u vrtiću, školi, za djecu, nastavnike i roditelje, pisanjem tekstova za lokalne časopise i sudjelovanjem u emisijama na lokalnoj televiziji', kaže nam dr. Ljiljana Ćenan i ističe ključan problem:

'Razgovarajući s kolegicama i kolegama, također dugogodišnjim obiteljskim liječnicima, i komentirajući potrebu za većom zdravstvenom pismenosti stanovništva, ali i zdravstvenih radnika, shvatili smo da trebamo osnovati udrugu i kroz projekte te udruge formalizirati ono što godinama radimo. Udruga nam daje priliku da fokusiramo aktivnosti tamo gdje vidimo da kao obiteljski liječnici možemo napraviti neki ozbiljniji pozitivan pomak, ali i da napravimo sveobuhvatne projekte koje ćemo proširiti na sve kolege da bi taj pomak bio što veći.'

Cilj njihove udruge jest bavljenje velikim javnozdravstvenim problemima na koje i liječnici obiteljske medicine mogu vrlo praktično i konkretno utjecati s obzirom na to da su na 'prvim linijama zdravstvenog sustava' u svojim ordinacijama.

'Želimo ponuditi neka rješenja tih problema te potaknuti i educirati obiteljske liječnike, premorene i pretrpane administracijom, na ponovno bavljenje onim što je najvažnije u njihovu poslu – prevencijom razvoja bolesti i njihovih komplikacija. Pokrenuli smo projekte kojima je cilj smanjiti broj pušača u Hrvatskoj, povećati razinu informiranosti o HPV-u, informirati zdravstvene radnike i pacijente o pravima koja imaju onkološki bolesnici, poboljšati skrb oboljelih o šećernoj bolesti te prevenirati komplikacije koje smanjuju kvalitetu života i dovode do invaliditeta…'

Kako smanjiti broj pušača u Hrvatskoj?

Prvi projekt njihove udruge bavi se problemom pušenja. U tu svrhu liječnice su izradile Vodič za pomoć u liječenju ovisnosti o pušenju, namijenjen zdravstvenim radnicima, a on na jednom mjestu sadrži činjenice o ovoj ovisnosti i rezultat je rada niza stručnjaka. Predstavljen je na radionici na 16. kongresu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), održanom početkom svibnja u Šibeniku.

'Cilj vodiča i radionice, koja se temelji na njemu, bila je edukacija obiteljskih liječnika o svim aspektima ove najraširenije ovisnosti u Hrvatskoj i poticanje na razgovor s pacijentima pušačima u našim ordinacijama kako bismo ih zaista motivirali za prestanak pušenja. Govorilo se o rizicima korištenja duhanskih proizvoda, ali i o novim nikotinskim proizvodima, o kojima liječnici, posebno oni koji nisu pušači, jako malo znaju. Plan je do kraja godine održati radionice u velikim gradovima Hrvatske te provesti edukaciju liječnika i medicinskih sestara kako bi oni imali najnovija znanja te mogli pristupiti i pomoći svojim pacijentima pušačima', kaže dr. Ćenan i dodaje:

'Ponosni smo jer je naš vodič dobio podršku KoHOM-a, Hrvatskog društva obiteljskih doktora pri Hrvatskom liječničkom zboru te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva. Podrška HZJZ-a i Ministarstva zdravstva puno nam znači i pokazuje da i institucije vide važnost ovog projekta u kontekstu borbe protiv pušenja.'

Nužnost promjena u komunikaciji liječnika i pušača

Trenutačna komunikacija obiteljskih liječnika s pacijentima pušačima u Hrvatskoj odvija se na nekoliko razina, ali je često nedosljedna i ovisna o individualnom pristupu liječnika, napomenula je dr. Ines Balint.

Ističe da pacijenti često osjećaju da ih liječnici kritiziraju ili stigmatiziraju, što može dovesti do defenzivnosti ili izbjegavanja razgovora o prestanku pušenja. Liječnici, s druge strane, ponekad izbjegavaju ovu temu da ne bi narušili odnos s pacijentom.

'Jedan od modela pristupa pušačima je tzv. pristup 5P (pitati, poticati, procijeniti, pomoći, pratiti), a on uključuje ispitivanje pušačkog statusa te ukazivanje na štetnost i motiviranje pacijenata na prestanak pušenja. U praksi većina liječnika rijetko koristi komponente tog pristupa. Najčešće se komunikacija svodi na rutinsko pitanje: 'Jeste li pušač?', bez daljnjeg razgovora i savjetovanja, osobito ako liječnik procijeni da pacijent nije motiviran za prestanak pušenja', kaže nam dr. Balint i nastavlja:

'Ovisno o raspoloživom vremenu tijekom pregleda, svaki obiteljski doktor može procijeniti motiviranost i spremnost pacijenta za prestanak pušenja, pružiti mu podršku i pratiti ga. Zbog nedostatka obiteljskih doktora, ali i njihovog velikog administrativnog opterećenja, u svakodnevnom radu ovaj se pristup izuzetno rijetko koristi.'

Dio rješenja su škole nepušenja u pojedinim županijama i Gradu Zagrebu, a one traju pet dana, nakon čega se nekoliko tjedana radi na podržavanju apstinencije. Također, u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan postoji program odvikavanja od pušenja putem dnevne bolnice, a polaznicima pruža podršku kroz predavanja, radionice i individualno savjetovanje te traje četiri tjedna pet dana u tjednu.

Potencijal trenutnih metoda odvikavanja relativno je malen

'Individualno ili grupno savjetovanje može osigurati dodatnu podršku i motivaciju tijekom procesa odvikavanja. Nude se i nikotinske zamjenske terapije – nikotinski flasteri, žvakaće gume i sprejevi. U Vodiču za pomoć u liječenju ovisnosti o pušenju navedeni su ti proizvodi te način njihove primjene i doziranje da bi zdravstveni radnici lakše mogli savjetovati pacijente o njihovoj primjeni i potencijalu u prestanku pušenja. Najefikasniji pristup je individualni pristup i plan koji uključuje stručnu te podršku obitelji i prijatelja', kaže dr. Balint, a dr. Ćenan iskreno priznaje da iskustvo govori da je potencijal svih tih metoda - mali.

'Kapaciteti škola nepušenja su mali, a vrijeme održavanja često je neprihvatljivo radno aktivnoj populaciji. Švedska ima svoj jedinstveni pristup smanjenju broja pušača i zasad je najuspješnija zemlja u Europskoj uniji s manje od pet posto ovisnika o pušenju cigareta s klasičnim izgaranjem. Velika Britanija također ima razvijene brojne metode i projekte kojima se bori protiv pušenja. Uz javnozdravstvene kampanje i funkcionalnu višeslojnu podršku za odvikavanje od te ovisnosti, koriste gradaciju nikotinskih proizvoda prema njihovim posljedicama za zdravlje.'

Zašto je tako teško prestati pušiti?

A činjenica jest da odviknuti se od pušenja nije nimalo lako. Čak i kada postoji voljni moment, koji je osnovni uvjet, ipak je riječ o snažnoj psihološkoj i fizičkoj ovisnosti. Podrška i adekvatne metode bitan su dio prestanka pušenja i upravo je to ono na što je orijentirana Udruga za zdravstvenu pismenost.

'Problemi u prestanku pušenja proizlaze iz složenosti ovisnosti o nikotinu te nedovoljno razvijenog sustava podrške. Ovisnost o pušenju je biološka, psihološka i društvena ovisnost, a ne samo navika. Kao i kod svake ovisnosti, uspješan prestanak zahtijeva više od 'snažne volje'', pojašnjava dr. Balint, a dr. Ćenan se nadovezuje:

'Upravo gore spomenute zemlje, Švedska i Velika Britanija, imaju dugotrajne aktivnosti edukacije o štetnosti pušenja, medijske kampanje, aktivnu regulativu i kontrolu provođenja svih mjera… Velika Britanija npr. ima razrađen postupnik o tretmanu pacijenata pušača u bolnici jer se upravo hospitalizacija (neovisno o dijagnozi zbog koje je pacijent hospitaliziran) koristi kao trenutak u kojem im se pristupa i nudi strukturiran program liječenja od ovisnosti o pušenju. U mnogočemu bismo mogli i trebali slijediti primjer tih zemalja.'

Nedostatak stalnih liječnika, previše administracije...

Obiteljski liječnici u Hrvatskoj suočavaju se s nizom prepreka koje otežavaju učinkovito savjetovanje pacijenata o prestanku pušenja. U brojnim ordinacijama, posebno u ruralnim sredinama, liječnici se mijenjaju na dnevnoj bazi.

'Nema stalnog obiteljskog liječnika koji bi kontinuirano pratio pacijente. Ordinacije sa 'stalnim liječnikom' su pak preopterećene administrativnim poslovima, zbog čega zdravstveni radnici često nemaju dovoljno vremena za temeljit razgovor o prestanku pušenja jer se ono često doživljava kao 'manje hitan' problem u odnosu na akutne ili kronične bolesti. Mnogi liječnici, osim toga, nemaju dovoljno informacija o svim duhanskim proizvodima, pogotovo novim duhanskim i nikotinskim proizvodima, što ograničava edukaciju i prenošenje informacija našim pacijentima, posebno mladima, koji sve više koriste te nove proizvode', ističe dr. Balint.

Napominje i da se pušački status pacijenata često ne unosi redovito u zdravstvenu dokumentaciju, a zdravstveni sustav ne pruža dovoljno podrške u obliku edukacijskih materijala i financiranja organiziranih programa.

'Velik broj naših kolega završio je tečajeve za voditelje Škole nepušenja, ali ne postoji podrška u obliku edukacijskih materijala i financiranja tih programa u lokalnim sredinama. Zaključno: za povećanje učinkovitosti savjetovanja potrebno je ojačati edukaciju liječnika i svih zdravstvenih djelatnika, standardizirati alate za praćenje, osigurati sustavnu podršku te omogućiti više vremena za preventivne razgovore i savjetovanje naših pacijenata pušača.'

Nadzor nikotinskih proizvoda

Također, ove stručnjakinje ističu postojanje inicijative svih stručnih liječničkih udruga da se u zdravstvene panele pacijenata uvedu svi nikotinski proizvodi kako bi se korisnici svih tih proizvoda mogli pratiti i nadzirati.

'U zdravstvenim kartonima pacijenata navodimo podatke o pokazateljima njihova zdravstvenog stanja kroz takozvane panele, a jedan od podataka koji bilježimo je i pušački status. Ti paneli nisu se godinama mijenjali i u njima imamo mogućnost zabilježiti samo koristi li naš pacijent klasične cigarete, cigare ili lulu. Godinama tražimo da se omogući bilježenje podataka i o korištenju novih duhanskih i nikotinskih proizvoda (e-cigarete, grijani duhan, nikotinske vrećice)', kaže dr. Balint i zaključuje:

'Zbog činjenice da se novi oblici konzumacije nikotina ne mogu sustavno bilježiti u zdravstvenim kartonima otežano je praćenje njihova korištenja i utjecaja na korisnike te ciljano savjetovanje. Ovom jednostavnom doradom naših panela mogao bi se pratiti broj pušača, ali i korisnika svih ostalih nikotinskih proizvoda u RH te utjecaj svih tih proizvoda na zdravstvene pokazatelje.'