Znanstvenici s Cambridgea ispitivali su čak 124.780 žena kako bi razumjeli što se događa s mozgom tijekom menopauze i može li hormonska terapija zaštititi od kognitivnog pada. Otkrili su zabrinjavajuću vezu: menopauza uzrokuje gubitak sive tvari u mozgu, ključne za pamćenje, emocije, razmišljanje i kretanje.

'Istraživanje Lancet Commissiona pokazuje da se 45 posto slučajeva demencije širom svijeta može spriječiti ili odgoditi promjenom načina života i uklanjanjem 14 čimbenika rizika na koje možemo utjecati', objašnjava Emma Taylor, voditeljica usluga za informiranje u britanskoj organizaciji Alzheimer's Research UK.

Dok dob ostaje najveći rizični čimbenika za demenciju, a ta je, nažalost, nešto na što ne možemo utjecati, postoje brojne stvari koje ovise isključivo o nama.

'Što smo stariji, veća je vjerojatnost da ćemo razviti bolest koja uzrokuje demenciju, poput Alzheimerove', kaže Taylor. 'Jedan od glavnih razloga zašto je dob tako važna je što bolesti koje uzrokuju demenciju traju dugo dok se razviju. Osim toga, naša tijela prirodno postaju osjetljivija na oštećenja kako starimo.'

I geni mogu igrati ulogu. 'Iako samo oko jedan posto slučajeva demencije direktno naslijeđujemo, neki ljudi imaju gene rizika, poput APOE4, koji mogu povećati njihov rizik od razvoja demencije, ali to ne znači nužno da će je dobiti', objašnjava Taylor.

Ipak, ono što možemo kontrolirati daleko je važnije. Kampanja Think Brain Health organizacije Alzheimer's Research UK dijeli zdrave navike za mozak u tri stupa. 'Prvi stup govori o brizi za srce, jer ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak. Drugi stup je o ostajanju mentalnoj oštroću, a treći o održavanju društvenih veza', kaže Taylor.

Ostanite povezani

'Istraživanja pokazuju da je društvena izolacija povezana s povećanim rizikom od demencije', objašnjava Taylor. 'Depresija je posebno prepoznata kao čimbenik rizika, pa je održavanje veza s ljudima oko nas odličan način da brinemo o svom mozgu. Redovito se viđajte s prijateljima i obitelji ili se učlanite u klub koji vas zanima, poput plesa, čitanja ili slaganja slagalica.'

Držite mozak budnim

'Znamo da održavanje aktivnog i izazvanog mozga tijekom života pomaže zdravlju mozga i smanjuje rizik od demencije', kaže Taylor. 'Učenje novih vještina i rješavanje zagonetki izvrsni su za to. Alzheimer's Research UK nedavno je pokrenuo Think Brain Health slikovnu slagalicu dizajniranu da iskoristi džepove slobodnog vremena tijekom dana, poput čekanja na vlak, kako bi izazvala naš mozak i pomogla nam učiti nove stvari.'

Provjerite vid

'Redoviti pregledi vida izuzetno su važni za zdravlje mozga', ističe Taylor. 'Naše oči i mozak usko su povezani.' Posebno je oštećenje vida uzrokovano kataraktom i dijabetičkom retinopatijom povezano s povećanim rizikom od demencije.

Kontrolirajte kronične bolesti

'Stanja poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa mogu oštetiti krvne žile, posebno u mozgu, a kada se to dogodi, manje kisika i hranjivih tvari može dospjeti do moždanih stanica koje im trebaju za normalno funkcioniranje', objašnjava Taylor. 'To može otežati našem mozgu da se bori protiv oštećenja koja se nakupljaju tijekom vremena.'

Zato je važno redovito provjeravati krvni tlak i kolesterol kod liječnika ili u ljekarni. 'Ako vam se dijagnosticira visoki krvni tlak, visoki kolesterol ili dijabetes, važno je poduzeti korake za upravljanje tim stanjima', dodaje.

Ograničite alkohol

'Redovito pretjerano pijenje alkohola, posebno tijekom dugog razdoblja, toksično je za moždane stanice i uzrokuje njihovu smrt', upozorava Taylor. 'Pijenje puno alkohola također može otežati našim tijelima da apsorbira i pohrani vitamin B1, a kada ga nemamo dovoljno, naš mozak ne može proizvoditi energiju potrebnu za normalan rad. Stoga se preporučuje ne piti više od trenutnih NICE smjernica, koje su 14 jedinica tjedno.'

Prestanite pušiti

'Pušenje je povezano s mnoštvom različitih medicinskih stanja, uključujući srčane bolesti, visoki kolesterol i visoki krvni tlak', kaže Taylor. 'Ono što je dobro za srce dobro je za mozak, stoga ti učinci znače da pušenje povećava rizik od demencije. Također, kada pušimo, naše krvne žile postaju obložene ljepljivom tvari koja uzrokuje nakupljanje masnih naslaga i krvne žile postaju uže i slabije. To znači da manje krvi može stići do svakog dijela našeg tijela, uključujući mozak.'

K tome, ugljični monoksid u dimu od cigareta može zamijeniti kisik u krvi. 'To također znači da moždane stanice ne dobivaju dovoljno kisika, što uzrokuje oštećenja tijekom vremena jer nisu u mogućnosti obavljati svoje funkcije normalno.'

Održavajte zdravu težinu

Istraživanja pokazuju da pretilost između 35. i 65. godine života može povećati rizik od demencije čak tri puta (30 posto). 'Pretilost često može opteretiti naše srce, krvne žile i unutarnji mozak', kaže Taylor. 'Može povećati naš rizik od visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog udara i upale, što sve može imati značajan utjecaj na zdravlje našeg mozga.'

Budite aktivni

'Fizička aktivnost održava našu krv u cirkulaciji, pomaže nam kontrolirati težinu, a studije pokazuju da redovito biti aktivan može pomoći krvnim žilama da rastu i rade bolje', objašnjava Taylor. 'To dakle aktivno pomaže stvarima, kao i upravljanju zdravljem.'

Kada redovito vježbate, mozak počinje formirati nove veze, a ovaj proces može pomoći zaštititi naše mozgove od oštećenja uzrokovanih stanjima poput moždanog udara i usporiti prirodni pad pamćenja i razmišljanja povezan s dobi.

Istraživanja pokazuju da godina redovne tjelesne aktivnosti može učiniti centre pamćenja u našem mozgu većima. 'Ako su ta područja veća, može potrajati duže da se simptomi bolesti poput Alzheimerove počnu pokazivati', kaže Taylor. 'Dakle, biti fizički aktivan zapravo može odgoditi početak demencije, kao i očito smanjiti naš rizik od visokog kolesterola, visokog krvnog tlaka i moždanog udara.'

Osim brojnih prednosti koje vježbanje donosi, šetnja s drugima jača društvene veze koje igraju važnu ulogu u podršci dugoročnom zdravlju mozga.'Ovog ljeta Alzheimer's Research UK okuplja zajednice kroz seriju Walk For A Cure događaja širom zemlje, od opuštenih, pristupačnih ruta od 5 kilometara do zahtjevnijih izazova od 42 kilometra', kaže Taylor.