Godinama se demencija doživljavala kao gotovo neizbježna posljedica starenja. No sve više znanstvenih dokaza pokazuje suprotno: velik dio slučajeva moguće je spriječiti pravodobnim i relativno jednostavnim promjenama životnih navika.

Upravo na to upozorava novo veliko međunarodno izvješće u kojem su vodeći svjetski stručnjaci predstavili detaljnu 'mapu puta' za prevenciju demencije. Prema njihovim procjenama, milijuni slučajeva mogli bi se izbjeći kada bi se ozbiljnije pristupilo čimbenicima rizika na koje se može utjecati.

Jasne preporuke temeljene na dokazima

Znanstveni konsenzus donosi čak 56 preporuka utemeljenih na dokazima, s ciljem smanjenja rizika od razvoja demencije. Među ključnim područjima ističu se neliječeni gubitak sluha i vida, povišeni krvni tlak i kolesterol, tjelesna neaktivnost, dugotrajna društvena izolacija te izloženost onečišćenju zraka.

Stručnjaci naglašavaju da se mnogi od tih problema i dalje ne shvaćaju dovoljno ozbiljno na razini javnog zdravstva, iako je jasno da imaju snažan utjecaj na zdravlje mozga.

Prevencija postoji, ali nedostaje strategija

Voditeljica istraživanja, dr. Harriet Demnitz-King sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu, ističe da znanstveni dokazi o prevenciji demencije već postoje, ali da se još nisu pretočili u smislene i koordinirane korake.

Prema njezinim riječima, ljudima su potrebne jasne i razumljive smjernice kako zaštititi zdravlje mozga, bez poruka koje zbunjuju ili stvaraju osjećaj krivnje. Ključno je, tvrdi, razviti sustavne mjere koje su realne, pravedne i prilagođene stvarnim životnim okolnostima.

Gotovo polovica slučajeva mogla bi se izbjeći

Novo izvješće nadovezuje se na nalaze Lancetove komisije iz 2024. godine, koja je identificirala 14 promjenjivih čimbenika rizika i zaključila da bi se gotovo polovica slučajeva Alzheimerove bolesti mogla spriječiti.

Najveći potencijal: sluh, tlak i društvene veze

Među najsnažnijim polugama prevencije ističu se liječenje gubitka sluha, kontrola visokog krvnog tlaka te smanjenje društvene izolacije. Znanstvenici stoga pozivaju na osiguravanje dostupnosti slušnih pomagala, smanjenje štetne izloženosti buci te bolju detekciju i liječenje povišenog kolesterola, osobito kod osoba starijih od 40 godina.

Vrijeme za djelovanje je sada

Stručnjaci upozoravaju da se ne smije pasivno čekati budući lijek. Nacionalne strategije prevencije potrebne su odmah, jer svako odgađanje znači tisuće novih, potencijalno izbjegnutih slučajeva.

Poruka je jasna: demencija nije nužna sudbina starije dobi. Sustavnim pristupom, jasnim informacijama i pravodobnim promjenama životnih navika moguće je značajno smanjiti njezinu pojavnost u generacijama koje dolaze.