Hrvoje Budinčević, koji radi na Klinici za neurologiju KB Sveti Duh u Zagrebu i aktivan je u brojnim kliničkim i znanstvenim projektima iz područja moždanog udara, demencije i multiple skleroze, u Dnevniku Nove TV istaknuo je važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma neuroloških stanja.

Postoje dvije osnovne vrste moždanog udara, no u oko 85 posto slučajeva radi se o ishemijskom moždanom udaru. Kod te vrste problema najčešće dolazi do stvaranja ugruška, odnosno tromba, u arteriji koja opskrbljuje mozak, pa prekid protoka krvi ostavlja dio moždanog tkiva bez kisika i hranjivih tvari.

Drugi način nastanka je kada se ugrušak, takozvani embolus, formira na nekom drugom mjestu u tijelu, primjerice u srcu ili krvnim žilama na vratu, a zatim putem krvotoka dospije do krvne žile u mozgu i je začepi.

Žene imaju neke specifične čimbenike rizika

'Moždani udar je vjerojatno češći kod žena zato što tradicionalni čimbenici rizika poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i fibrilacije atrija na neki način jače zahvaćaju žene od muškaraca. Također, žene imaju neke specifične čimbenike rizika koji su različiti od muškaraca. To se prvenstveno odnosi, na primjer, na primjenu hormonske terapije. Neke autoimune bolesti su češće. I ono što bi još mogli naglasiti žene dobivaju moždani udar u starijoj životnoj dobi i ono što je još bitno da je moždani udar prva manifestacija, mogli bi reći, kardiovaskularne bolesti kod žena, dok je kod muškaraca infarkt miokarda prva manifestacija zahvaćanja vaskularnog sustava', rekao je Budinčević.

Moždani udar se može javiti i u mlađih osoba. Čak jedna petina mlađih osoba, istaknuo je Budinčević, odnosno 20 posto moždanih udara se javlja u mlađoj životnoj dobi. 'Moždani udari su češći kod žena u mlađoj dobi, naročito ako su mlađe mlađe od 35 godina i osim toga, jasno javljaju se i u starijoj dobi iznad 70 godina.'

Najvažnije je što je prije moguće pozvati hitnu pomoć kako bi se osoba što brže prevezla u bolnicu, gdje joj se može pravodobno primijeniti odgovarajuća terapija, naglasio je neurolog. 'Simptomi nastaju naglo, mogu se pojaviti naglo nastale smetnje govora, oduzetost ruke, oduzetost lica. Minute su važne da se što prije pozove hitna pomoć kako bi se što prije reagiralo i primijenila adekvatna terapija', objasnio je.

Jako je bitna redovita tjelesna aktivnost

Na rizik od moždanog udara mogu utjecati i stres te depresija, osobito ako su dugotrajni i neadekvatno liječeni.

U tom području može nam pomoći redovita tjelesna aktivnost, boravak u prirodi te metode relaksacije', naveo je. 'Osobe koje prebole moždani udar imaju povećani rizik da dobiju još jedan. Zbog toga je jako bitno raditi na takozvanoj sekundarnoj prevenciji moždanog udara, što uključuje jasno liječenje čimbenika rizika da se moždani udar ne ponovi. Jako je bitna redovita tjelesna aktivnost i adekvatna prehrana te provođenje fizikalne terapije', poručio je neurolog.

Istaknuo je da se čak 90 posto moždanih udara može spriječiti ako se pravodobno kontrolira deset čimbenika rizika na koje je moguće utjecati. Adekvatnom prehranom i tjelesnom aktivnošću moguće je kontrolirati dijelom arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi. 'Tako ćemo liječiti pretilost. Ali ono što je još bitno moramo spriječiti da osoba uzima prekomjernu količinu alkohola. Pušenje bi trebalo isključiti i jasno ono što je vrlo bitno - liječenje fibrilacije atrija', napomenuo je.