Dok se u potrazi za jačim imunitetom najčešće posežemo za citrusima i fermentiranom hranom, stručnjaci za prehranu upozoravaju da odgovor može biti puno bliže, u kuhinjskom ormariću. Šest uobičajenih začina i biljaka sadrži spojeve koji, prema nutricionistima, imaju stvarnu znanstvenu podlogu za podršku organizmu u borbi protiv infekcija.
Kada je riječ o jačanju otpornosti organizma, pažnja se najčešće usmjerava na voće bogato vitaminom C ili probiotike iz fermentirane hrane. Ipak, prema nutricionistima, i naizgled skromni začini i svježe biljke mogu odigrati važnu ulogu, unatoč tome što ih u obroke dodajemo u puno manjim količinama. U kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću, dovoljno sna i uravnoteženom prehranom, mogu postati iznenađujuće koristan dodatak svakodnevnoj rutini.
vezane vijesti
Kurkuma i češnjak kao temelj
Kurkuma se sve češće opisuje kao pravi saveznik imunološkog sustava. Njezin glavni aktivni spoj, kurkumin, prema riječima nutricionistkinje Mindy Haar, potiče funkcioniranje stanica poput T-limfocita i makrofaga koje organizam štite od infekcija, a istovremeno smanjuje aktivnost proteina odgovornih za kroničnu upalu. Problem je, ističe Haar, što tijelo kurkumin slabo apsorbira, zbog čega kurkumu vrijedi kombinirati s malo crnog papra čiji piperin usporava njegovu razgradnju i omogućuje da veća količina dospije u krvotok. Kurkuma se lako uklapa u svakodnevicu, bilo u smoothieju, zlatnom mlijeku, prženoj riži ili juhi od leće.
Sličnu ulogu ima i češnjak, čiji spoj alicin, prema nutricionistici Johanni P. Salazar, djeluje protuupalno, protuvirusno i antibakterijski, što ga čini posebno korisnim u sezoni prehlada. Osim toga, češnjak djeluje kao prebiotik i hrani korisne bakterije u crijevima, a budući da velik dio imunološkog sustava izravno ovisi o zdravlju crijevne mikrobiote, taj učinak nije zanemariv.
Đumbir i oregano protiv upale
Đumbir duguje svoja svojstva spoju gingerolu, koji, kako objašnjava dijetetičarka Seema Shah, djeluje protuupalno i antioksidativno te jača otpornost imunoloških stanica na patogene. Prema jednom istraživanju na koje se Shah poziva, gingeroli mogu povećati aktivnost neutrofila, vrste bijelih krvnih stanica, i to za čak 30 posto. Topla čaša čaja od đumbira ili pileća juha s povrćem najjednostavniji su načini da ga uvrstite u prehranu.
Oregano se, s druge strane, često pojavljuje u obliku ulja kao prirodni pojačivač imuniteta, no i svježi list ima svoju vrijednost. Sadrži karvakrol i timol, spojeve koji su u laboratorijskim istraživanjima pokazali zaštitno djelovanje protiv virusa i bakterija, kao i rozmarinsku kiselinu koja smanjuje upalu u organizmu. Dovoljno ga je dodati u umak za tjesteninu ili posuti preko pečenog mesa.
Bosiljak i ružmarin za kraj
Bosiljak krije spojeve poput apigenina, linaloola i uzolne kiseline s izraženim protuvirusnim djelovanjem, a uz to je bogat vitaminima A i C. Nutricionistica Shah dodaje da bosiljak sadrži i kvercetin te antocijane, spojeve koji pomažu stanicama bolje iskoristiti cink i doprinose ravnoteži crijevne mikrobiote, što je, kako naglašava, ključno za imunitet jer se najveći dio imunološkog sustava nalazi upravo u crijevima. Osim u pestu, bosiljak se odlično uklapa u salate s dinjom ili tjesteninom.
Konačno, ružmarin sadrži linalool, karnozičnu i rozmarinsku kiselinu te karnozol, spojeve koji zajedno djeluju antimikrobno i protuupalno. Karnozična kiselina posebno je zanimljiva jer potiče proizvodnju glutationa, jednog od najsnažnijih antioksidansa u organizmu. Ružmarin se najbolje pokazuje uz piletinu i povrće, no jednako je ukusan i kao topli čaj, osobito u kombinaciji s đumbirom.
Stručnjaci pritom savjetuju da, kad god je moguće, posegnete za svježim začinima i biljkama, jer sadrže više antioksidansa od sušenih varijanti. Sušene verzije ipak nisu za odbaciti, budući da donose koncentriranije minerale i eterična ulja te se, za razliku od svježih, mogu čuvati puno dulje.
