ŠTO JE PREVIŠE

Koliko aktivnosti djeca trebaju imati

10.09.2012 u 08:00

Bionic
Reading

Kad se roditelji odlučuju za dodatne aktivnosti svog djeteta, prije svega je važno dobro poznavati dijete i njegove potrebe i granice, karakter i temperament. Jedino tako odabrat ćete aktivnost koja mu odgovara i znati koliko mu dodatnog sadržaja uz školske obaveze uopće treba

Mnogi se roditelji pitaju kako uopće prepoznati treba li djetetu treba aktivnost, posebno kada krenu u prvi razred pa je i sam odlazak u školske klupe velika životna promjena. Kako se postaviti prema djetetu i odabrati aktivnosti s kojima je cijela obitelj zadovoljna, rekla nam je psihologinja Ana Karlović iz Foruma za slobodu odgoja

'Pokušajte prepoznati pršti li dijete od energije i ima li potrebu za puno dodatnog kretanja ili se pak u miru voli igrati s vršnjacima. Možda još uvijek najviše uživa u vašem društvu i nove školske aktivnosti su mu i više nego dovoljno akcije. Ili je pak nježno i osjetljivo i trebaju mu mirnije aktivnosti u kojima će se osjećati ugodno i dobivati puno pažnje i podrške', objasnila je psihologinja Karlović osnovne razlike između klinaca i klinceza prema kojima bi roditelji lakše mogli odlučiti da li će uopće njihovo dijete ići na neke od mnogobrojnih aktivnosti koje počinju sa školskom godinom.

Osmijeh na djetetovom licu sve govori

Prve školske godine su često vrijeme kad će neka djeca otkriti puno novih interesa, a i mi ćemo im kao roditelji željeti pružiti raznovrsne mogućnosti. Ipak, važno je ne pretjerati i ne početi upisivati dijete na tri različite aktivnosti odjednom. Dijete u toj dobi još ne poznaje svoje granice i mada će mu se činiti da sve može i sve stigne, odrasli su ti koji trebaju prepoznati kada je previše i zabraniti hrpu obaveza.

Glavna zamka za roditelje u donošenju takvih odluka leži u tome da zbog prevelike ambicioznosti i vlastita perfekcionizma na dijete projiciraju vlastite želje, a i htjeli bi mu pružiti ono što kao mali nisu imali. Dodatni problem stvara se kada roditelj misli da se svaka djetetova želja mora poslušati.

'Velika je razlika između dječje potrebe i želje. Mi smo tu da zadovoljimo djetetove potrebe i da o njima brinemo - potrebe za odmorom, zdravom hranom, igrom, ljubavi i pažnjom, učenjem novih stvari i vještina te samopouzdanjem. No naša uloga nikako nije zadovoljavati svaku dječju želju i hir', objašnjava psihologinja Karlović i podsjeća da se u takvim slučajevima jednostavno radi o dječjem testiranju naših granica.

U današnje vrijeme užurbanog načina života ponekad roditelji zaborave koje su djetetove potrebe pa misle da su ih ispunili ako im upale televizor, daju računalo ili ih jednostavno upišu na nekoliko aktivnosti odjednom, da imaju ispunjeno vrijeme.

Vrlo je važno da roditelji ne zaboravljaju da je osnovno što svakom djetetu treba vrijeme za razgovor, igru, druženje s obitelji i vršnjacima.

Kako odabrati aktivnost

Kao i u svemu, stvar je odnosa i komunikacije, praćenja djeteta. Možemo mu nuditi, predlagati, pokazivati čega sve ima zanimljivog, a ono će slijediti ili neće. To se lako prepozna jer ako smo dobro odabrali, imat ćemo osjećaj da je u tom odabiru dijete sudjelovalo i na kraju samo odlučilo da želi baš tu aktivnost. Najbolja potvrda bit će osmijeh na licu i zadovoljstvo koje dijete iskazuje po povratku s aktivnosti.

A što kada dijete zapadne u krizu?

Ako se sve svede na prisilu i obavezu, kao što je ponekad, primjerice, slučaj kod glazbene škole za neku djecu, roditelji moraju znati da njihovo dijete tada ulaže ogromnu količinu psihičke energije u savladavanju aktivnosti u kojoj ne uživa i prvom prilikom će tu aktivnost sigurno napustiti.

Taj osjećaj se razlikuje od uobičajenih kriza i pada interesa s kojima se svatko može i vjerojatno hoće susresti ne samo u dječjoj, već i odrasloj dobi. Čak i kad dijete pronađe svoju idealnu aktivnost, bit će trenutaka kad će posustajati. Trenutačni razlog možda će biti privremene poteškoće u savladavanju materije ili pak poraz ako se radi o sportu.

'U takvim kratkoročnim trenucima krize trenutak je da dijete mi kao roditelj ohrabrimo, da ne posustane, da ostane ustrajno i svlada poteškoće', rekla je psihologinja Karlović i dodaje da roditelji trebaju imati povjerenja u svoje dijete. Ono će znati prepoznati što ga zanima i čime se želi baviti - to je također proces sazrijevanja i upoznavanja sebe, važan dio odrastanja.

Ne smijemo zaboraviti da najvažniji primjer pružamo sami i tako djetetu možemo pokazati što znači uživati u onom što radimo i imati onu posebnu aktivnost u kojoj najviše uživamo.