Psihoterapeutkinja Meera Moore Danowski predlaže razgovore o podjeli obveza, novcu, bliskosti i granicama s bakama i djedovima. Savjetuje da ih parovi započnu prije dolaska bebe i nastave tijekom roditeljstva
Odabir dječjih kolica, krevetića i prve odjeće često je među najvažnijim zadacima budućih roditelja. Uspoređuju se modeli, proučavaju recenzije i sastavljaju popisi svega što bi moglo zatrebati kada beba stigne kući. No dok se pažljivo planiraju praktični detalji, jedan jednako važan dio priprema nerijetko ostaje zanemaren, razgovor o tome kako će dolazak djeteta promijeniti partnerski odnos.
Psihoterapeutkinja Meera Moore Danowski, osnivačica organizacije The Nest Club, koja radi s parovima tijekom prvih godina roditeljstva, upozorava da mnogi partneri podcjenjuju emocionalne izazove koje donosi ova velika životna promjena.
U tekstu za britanski portal The Parent Edit ističe da se u svojem radu često susreće s parovima koji se, iscrpljeni i neispavani, pitaju kamo je nestao odnos kakav su imali prije rođenja djeteta.
To ne znači nužno da je njihova veza u krizi. Roditeljstvo mijenja svakodnevicu, prioritete i način na koji partneri doživljavaju sebe i jedno drugo. Upravo zato smatra da bi o određenim pitanjima trebalo razgovarati prije nego što se obitelj proširi, a zatim im se redovito vraćati.
Izdvojila je osam tema koje mogu pomoći parovima da se bolje pripreme za zajedničko roditeljstvo.
Kakvi roditelji želimo biti?
Način na koji smo odrastali često snažno utječe na to kako pristupamo vlastitoj djeci. Neki roditelji nesvjesno ponavljaju obrasce iz svojeg djetinjstva, dok drugi nastoje učiniti upravo suprotno. Danowski zato savjetuje partnerima da razgovaraju o vlastitim iskustvima odrastanja. Kako su ih roditelji tješili kada su bili tužni? Kako su reagirali na pogreške? Što su posebno cijenili, a što nikada ne bi željeli ponoviti?
Partneri ne moraju imati identične stavove o odgoju, ali važno je razumjeti odakle dolaze njihove razlike. Takvi razgovori mogu olakšati donošenje zajedničkih odluka kada se pojave prvi roditeljski izazovi.
Kako ćemo ostati povezani dok se mijenjamo?
Roditeljstvo ne mijenja samo raspored i svakodnevne navike. Ono može utjecati i na osobnost, potrebe te životne ciljeve. Osoba koja je prije bila opuštena može postati zabrinutija, netko tko je bio izrazito ambiciozan može poželjeti usporiti, a drugi partner možda će otkriti nove interese i prioritete.
Problem nastaje kada partneri pretpostavljaju da se poznaju toliko dobro da više ne moraju postavljati pitanja. Terapeutkinja zato potiče parove da zadrže znatiželju jedno prema drugome. Razgovori o željama, strahovima i osjećajima jednako su važni nakon deset godina veze kao i na njezinu početku.
Tko će preuzeti koje obveze?
Jedno od najosjetljivijih pitanja nakon dolaska bebe jest podjela svakodnevnih zadataka. No nije riječ samo o tome tko će mijenjati pelene, kuhati ili čistiti. Postoji i manje vidljiv dio roditeljstva koji uključuje planiranje, organizaciju i stalno razmišljanje o svemu što treba napraviti.
Netko mora zapamtiti kada je sljedeći pregled kod pedijatra, primijetiti da ponestaje pelena ili organizirati obiteljske obveze. Ako sav taj mentalni teret padne na jednu osobu, nezadovoljstvo se može postupno gomilati. Zato je važno razgovarati ne samo o izvršavanju zadataka nego i o odgovornosti za njihovo planiranje. Dogovor pritom ne mora biti trajan jer se potrebe obitelji mijenjaju kako dijete raste.
Kako ćemo razgovarati kada nam bude teško?
Neispavanost, umor i svakodnevni stres mogu i najskladnije parove dovesti do nesuglasica. Danowski naglašava da se izazovi ne mogu potpuno izbjeći, ali partneri mogu unaprijed dogovoriti kako će reagirati kada napetost poraste. Primjerice, mogu odlučiti da će prekinuti raspravu ako primijete da gube strpljenje, a zatim joj se vratiti kada se oboje smire.
Jednako je važno razumjeti kako svatko od njih reagira pod pritiskom. Nekome je potreban razgovor, a nekome nekoliko minuta samoće. Cilj nije izbjeći svaku svađu, nego naučiti razgovarati tako da neslaganje ne preraste u međusobno povređivanje.
Jesmo li spremni potražiti pomoć?
Mnogi parovi o stručnoj pomoći počnu razmišljati tek kada se problemi ozbiljno nagomilaju. Terapeutkinja smatra da bi o toj mogućnosti trebalo razgovarati mnogo ranije, dok je odnos stabilan i dok partneri još nisu suočeni s velikom krizom.
Za neke ljude partnerska terapija i dalje predstavlja znak neuspjeha, no ona naglašava da traženje podrške može biti način jačanja odnosa, a ne priznanje poraza. Ako partneri unaprijed razgovaraju o tome kakvu bi pomoć bili spremni prihvatiti, lakše će zajednički reagirati ako im ona jednog dana zatreba.
Kako ćemo organizirati financije?
Dolazak djeteta često donosi promjene u obiteljskom proračunu, osobito ako jedan roditelj privremeno prestane raditi ili smanji broj radnih sati. Takva odluka može utjecati na osobne prihode, profesionalni razvoj i dugoročnu financijsku sigurnost.
Danowski upozorava da se posljedice ne moraju osjetiti odmah. Razlike u zaradi, mirovinskim doprinosima i mogućnostima napredovanja mogu postati značajne tek nakon više godina. Zato savjetuje otvoren razgovor o tome kako će partneri dijeliti troškove i osigurati da osoba koja preuzima veći dio skrbi o djetetu ne bude dugoročno financijski zakinuta.
Što će se dogoditi s našom intimnošću?
Nakon rođenja djeteta mijenjaju se tijelo, razina energije i potreba za bliskošću. Seksualni život mnogih parova prolazi kroz razdoblje prilagodbe, a o tim promjenama nije uvijek jednostavno razgovarati. Ponekad partneri počnu izbjegavati čak i nježne dodire jer se boje da bi druga osoba mogla osjetiti pritisak ili očekivanje seksualnog odnosa.
No intimnost ne mora uvijek podrazumijevati seks. Zagrljaj u kuhinji, držanje za ruke ili deset minuta zajedničkog odmora bez mobitela također mogu pomoći u očuvanju bliskosti. Terapeutkinja savjetuje da partneri otvoreno govore o svojim potrebama, bez međusobnog optuživanja i očekivanja da se sve mora odmah vratiti na staro.
Kako ćemo postaviti granice s bakama i djedovima?
Dolazak unučeta često je veliko veselje za širu obitelj. Bake i djedovi mogu biti neprocjenjiva pomoć, ali njihova uključenost ponekad postaje i izvor napetosti. Savjet koji jednom partneru zvuči dobronamjerno drugome može djelovati kao kritika. Dodatni problem nastaje kada se partneri ne slažu oko toga koliko bi se njihovi roditelji trebali uključivati u odgoj djeteta.
Danowski zato preporučuje da parovi unaprijed razgovaraju o posjetima, savjetima i granicama koje žele postaviti. Važno je i dogovoriti tko će razgovarati s članovima vlastite obitelji ako se pojavi problem. Cilj nije udaljiti bake i djedove, nego osigurati da roditelji nastupaju kao tim i da se njihove zajedničke odluke poštuju.