Toplinski valovi sve su intenzivniji i češći, a s porastom temperatura raste i potražnja za klima-uređajima. Ipak, stručnjaci upozoravaju da oslanjanje isključivo na njih donosi visoke račune, dodatno opterećuje elektroenergetski sustav i produbljuje razlike između onih koji si takvo hlađenje mogu priuštiti i onih koji ne mogu.

Postoji jednostavniji i dugoročno održiviji pristup, a počinje sprečavanjem ulaska topline u prostor. Istraživanje provedeno na više od 1600 kućanstava u Velikoj Britaniji pokazalo je da su tijekom iznimno vrućeg ljeta 2022. dvije trećine ispitanika koristile ventilatore, a svako peto kućanstvo klima-uređaj. Većina uređaja kupljena je upravo tijekom ili nakon toplinskog vala u kojem su temperature dosegnule 40 stupnjeva, što pokazuje koliko se navike mogu brzo promijeniti.

Čak 80 posto ispitanih kućanstava navelo je da im se dom pregrijavao, što je četiri puta više nego desetljeće ranije. U istom je razdoblju korištenje klima-uređaja poraslo čak sedam puta.

Premda se klima nameće kao najbrže rješenje, ona troši velike količine energije upravo u trenucima u kojima je potrošnja već na vrhuncu. Britanija je 2022. i 2023. godine nakratko ponovno pokretala elektranu na ugljen kako bi zadovoljila povećanu potražnju za električnom energijom.

Toplinu treba zaustaviti prije nego što uđe

Kao što se zimi govori o važnosti dobre izolacije, ljeti bi trebalo slijediti pravilo smanjenja potrebe za hlađenjem. Drugim riječima, mnogo je učinkovitije spriječiti zagrijavanje prostorije nego je poslije pokušavati rashladiti.

U zemljama južne Europe takve se metode primjenjuju desetljećima. Rolete, grilje i tende zaustavljaju sunčeve zrake prije nego što prodru kroz staklo, dok se prozori otvaraju tek u večernjim, noćnim i ranim jutarnjim satima, kada je vanjski zrak hladniji. Tijekom dana prozore treba držati zatvorenima, osobito na sunčanoj strani kuće, a zavjese ili rolete spustiti već ujutro. Otvaranje prozora usred najveće vrućine često proizvodi suprotan učinak jer u prostor ulazi još topliji zrak.

Pomažu i svijetle te reflektirajuće površine koje odbijaju sunčevo zračenje, kao i drveće, zelenilo i druga prirodna zaštita od sunca. U Rimu su, primjerice, prozorske grilje toliko uobičajene da ih gotovo više nitko ne primjećuje, iako znatno smanjuju potrebu za mehaničkim hlađenjem. Ventilator također može biti koristan, ali ne snižava temperaturu prostorije. On samo pospješuje isparavanje znoja i stvara osjećaj ugode. Najbolje ga je koristiti dok boravite u prostoriji, a ne ostavljati uključenim kada ondje nema nikoga.

Treba mijenjati i dnevnu rutinu

Prilagodba visokim temperaturama ne završava uređenjem doma. Stručnjaci ističu da se moraju mijenjati i svakodnevne navike.

U Španjolskoj i drugim toplijim zemljama aktivnosti na otvorenom tradicionalno se smanjuju tijekom najtoplijeg dijela dana, dok se obaveze obavljaju ujutro ili navečer. Zavjese ostaju zatvorene dok sunce prži, a prozori se otvaraju tek kada temperatura padne. U zemljama koje nisu navikle na ekstremne vrućine sunčan se dan još često doživljava isključivo kao 'lijepo vrijeme'. Upravo zato ljudi odlaze na plaže, roštilje i izlete čak i kada temperature postanu opasne za zdravlje.

Klima-uređaji i dalje će imati važnu ulogu tijekom ekstremnih toplinskih valova, osobito u domovima starijih osoba, male djece, kroničnih bolesnika i drugih osjetljivih skupina. Ipak, trebali bi biti posljednja, a ne prva mjera.

Najprije treba spriječiti ulazak topline, rashladiti dom tijekom hladnijeg dijela dana i prilagoditi svakodnevnu rutinu. Tek nakon toga preostalu potrebu za hlađenjem treba zadovoljiti što učinkovitijim uređajima.