Istraživanje je vodila Laura V. Cuaya sa Sveučilišta Eotvos Lorand u Budimpešti, koja se prije nekoliko godina preselila u grad iz Meksika, dovodeći sa sobom svog psa Kun-kuna. Pitala sam se je li Kun-kun primijetio da ljudi u Budimpešti govore drukčijim jezikom, mađarskim, rekla je.

'(U istraživanju) smo po prvi put otkrili da neljudski mozak može razlikovati jezike.'

U svom životu s ljudima, psi usvajaju slušne obrasce jezika kojem su izloženi, rekao je Raul Hernandez-Perez, koautor studije. Tijekom eksperimenta, Kun-kun i drugi su uvježbani da nekoliko minuta nepomično leže u skeneru mozga.

Svi su psi čuli samo jedan od dva jezika - mađarski ili španjolski - od svojih vlasnika prije, što je omogućilo znanstvenicima da usporede kako njihov mozak reagira na vrlo poznati jezik i na potpuno nepoznat.

Psi su slušali ulomke iz priče na španjolskom i mađarskom, a također i računalno iskrivljene verzije tih ulomaka kako bi provjerili mogu li razlikovati govor i negovor.

Uspoređujući reakcije mozga, znanstvenici su pronašli različite obrasce aktivnosti u primarnom slušnom korteksu mozga pasa, što ukazuje na to da oni mogu razlikovati govor od negovora.

U sekundarnom slušnom korteksu koji analizira složene zvukove, mozak pasa proizvodi različite obrasce aktivnosti kada čuje poznati jezik i nepoznat jezik.

Što su psi bili stariji, to je njihov mozak bolje razlikovao dva jezika.