Šećer je danas sastavni dio gotovo svake prehrane, no prekomjeran unos može imati ozbiljne posljedice za srce. Kratkoročno, previše šećera može uzrokovati privremeno ubrzanje rada srca, povišenje krvnog tlaka i lupanje srca. Dugoročno, kronična konzumacija šećera doprinosi povišenju lošeg LDL kolesterola, smanjenju dobrog HDL kolesterola, pretilosti, dijabetesu i povećanom riziku od srčanih bolesti i moždanog udara.

Istraživanja objavljena u British Medical Journal (BMJ) pokazuju da prekomjerna konzumacija šećera ozbiljno ugrožava zdravlje srca. Čak i izloženost šećeru u ranom životu tijekom trudnoće i djetinjstva može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti desetljećima kasnije.

Posljedice konzumacije šećera

Velik unos šećera potiče oslobađanje inzulina i povećava razinu glukoze u krvi, što privremeno ubrzava rad srca i podiže krvni tlak. Nakon konzumacije vrlo slatke hrane, neki ljudi mogu osjetiti lupanje srca, jer srce intenzivnije radi kako bi reguliralo šećer u krvi.

Dugotrajna visoka konzumacija šećera potiče nisku razinu upale i visoki krvni tlak, što dodatno opterećuje srce i krvne žile. Prerađeni šećeri mogu povećati razinu 'lošeg' LDL kolesterola i smanjiti razinu 'dobrog' HDL kolesterola, što tijekom vremena doprinosi otvrdnjavanju arterija. Višak šećera vodi do pretilosti i inzulinske rezistencije, čime se povećava rizik od dijabetesa tipa 2, jednog od glavnih faktora za srčane probleme. Također, velik unos šećera povećava razinu triglicerida, masnoće u krvi koja ubrzava sužavanje arterija i povećava rizik od moždanog udara i infarkta. Dugogodišnje loše prehrambene navike kumulativno povećavaju kardiovaskularni rizik, osobito nakon srednje dobi.

Preventivne mjere životnog stila

Preporučuje se ograničiti unos slobodnih šećera na manje od 30 grama dnevno (oko sedam kockica šećera), kako savjetuje NHS. Umjesto rafiniranog šećera, birajte prirodne zaslađivače, poput voća ili male količine meda. Također, redovita tjelesna aktivnost od oko 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno jača srce, snižava krvni tlak i poboljšava ravnotežu kolesterola i glukoze u krvi. Većina zdravih odraslih trebala bi jednom godišnje provjeriti krvni tlak i kolesterol, dok osobe s faktorima rizika poput dijabetesa, pušenja ili obiteljska povijest srčanih bolesti trebaju češće preglede.