U Hrvatskoj je 2008. godine od ove kardiovaskularne bolesti umrlo više od pet tisuća ljudi, što je gotovo desetina svih smrti u našoj zemlji. U Osijeku je nastupila prava uzbuna kada je od kraja prosinca do 11. siječnja, u udarnom vremenu zimskih praznika, od posljedica moždanog udara umrlo dvadeset osoba. Voditeljica Klinike za neurologiju KBC Osijek Silva Butković-Soldo kaže da se radi o osobama starijim od 50 godina, ali da se protiv kapi moraju boriti svi ljudi, i to prevencijom.

Prevencija znači prestanak i izbjegavanje loših navika koje vode moždanom udaru, a to su pušenje, alkoholizam, pretjerana tjelesna težina i pretilost, povišeni krvni tlak, šećerna bolest i gomilanje masnoća u krvi.

Za izbjegavanje moždanih udara najvažnije je u način života uvrstiti zdrave navike. Butković-Soldo ističe da su to prvenstveno pravilna i zdrava prehrana, rekreacija, utvrđivanje eventualne nasljedne sklonosti prema ovim bolestima, kontrola krvnog tlaka i šećera te pregledi kod liječnika. Naglašava i izbjegavanje ili pripremanje na stres, jer se radi o utjecaju koji je danas izraženiji nego donedavno. 'Moramo početi slušati znakove svog tijela, jer ono upozorava kada trošimo previše hrane i pića, kada nam je potrebna rekreacija i kada smo izloženi prekomjernom stresu', naglašava Butković-Soldo.

Ljudi u gradovima stresu su danas izloženi u mnogo većoj mjeri nego prije dvadesetak i više godina. 'Prije je bilo daleko manje stresova. Danas moramo govoriti o svakodnevnoj individualnoj antistres terapiji, koja pripada u prevenciju pojave moždanih udara', upozorava Butković-Soldo. Jedan od primjera, kako u Osijeku tako i u drugim hrvatskim gradovima, prometne su buke.

Na promociji optimalne tjelesne težine već nekoliko godina radi osječka udruga Vaga. U njihovom savjetovalištu mogu se dobiti informacije o načelima uravnotežene prehrane i smanjenju prekomjerne tjelesne težine. Predsjednica udruge Danijela Periš kaže da im suvremena oprema, poput posebne vage i kompjuterskih programa, omogućava izradu individualnih preporuka za svakodnevnu prehranu. Periš kompjuterskim analizatorom određuje sastav tijela - postotak potkožnog masnog tkiva, postotak nemasnog dijela i postotak vode u tijelu, izračunava indeks tjelesne mase, mjeri opseg struka i bokova i bazalni metabolizam izražen u kalorijama. 'U vezi s moždanim udarima treba istaknuti da se najčešće troši previše masti životinjskog porijekla, a premalo nezasićenih masnih kiselina (omega 3). S druge strane, najčešće ljudi koriste previše hidrogeniziranih biljnih masti, poput margarina, a one su najopasniji uzrok ateroskleroze, koja zatim uzrokuje moždani, ali i srčani udar. Takve štetne masti treba izbjegavati i uzimati korisne, koje imamo naprimjer u ribi', tumači Periš.

Ispravnim navikama i izbjegavanjem spomenutog rizičnog ponašanja može se spriječiti 80 posto prijevremenih smrti od moždanog, a i srčanog, udara, navodi se na web stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Statistika pokazuje da se ne radi o malom broju smrti. 'Od moždanog udara u Hrvatskoj je 2008. godine umrlo 5.031 osoba, što predstavlja 19,2 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 9,6 posto svih smrti. Od toga je bilo 40,3 posto (2.029) muškaraca i 59,7 posto (3.002) žena', navode Vlasta Hrabak-Žerjavić i Verica Kralj iz zagrebačkog HZJZ-a i Živka Dika i Bojan Jelaković sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta u članku objavljenom u časopisu Medix lani u lipnju.