SAVJETI KOJI POMAŽU

Do zdravije probave pametnijim kombiniranjem namirnica

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 07.04.2011 09:05
  • Objavljeno 07.04.2011 u 09:05
povrće

povrće

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Određene vrste ili kombinacije namirnica ne odgovaraju svima jednako. Povodeći se tim opažanjem, ali i vlastitim istraživanjima o zdravlju i prehrani, dr. Howard Hay osmislio je način prehrane poznat kao kombiniranje hrane. Ključni elementi u njegovoj prvobitnoj teoriji bili su uživanje lužnatih namirnica, izbjegavanje prerađenih namirnica, uživanje voća kao samostalnog obroka i nemiješanje namirnica bogatih bjelančevinama s namirnicama koje su bogate ugljikohidratima

Autor knjige 'Kako poboljšati probavu' u izdanju Mozaik knjige, Patrick Holford, vjeruje da postoje tri osnovna načina na koji se hrana probavlja. Prvi se odnosi na probavljanje koncentriranih bjelančevina (meso, riba i jaja). Da bismo te namirnice probavili, moramo proizvesti silnu količinu želučane kiseline i enzima za probavu bjelančevina. Uostalom, mislite li zbilja da su naši preci, kad bi ulovili i ubili životinju, malo prošetali da uberu ukusan komad povrća da bi pripravili uravnotežen obrok?

Voće je najbolje gorivo za trenutnu energiju, a zahtijeva vrlo malo probavljanja, uspješno proizvodimo enzime i hormone nužne za preradu njegovih jednostavnih ugljikohidrata. Mnoge vrste mekog voća neposredno nakon dozrijevanja brzo fermentiraju. Jednako će se ponašati kao ga ubacite u toplu, kiselu okolinu, što želudac i jest. Upravo se to događa ako odrezak i dinju ili lubenicu pojedete jedno za drugim. Budući da voću treba tridesetak minuta da prođe kroz želudac, a koncentriranoj bjelančevini oko dva do tri sata, najbolje je voće jesti kao lagani obrok, i to više od 30 minuta prije jela ili ne manje od jedan do dva sata nakon glavnog obroka, a ponekad i više, ukoliko pojedete mnogo koncentriranih bjelančevina. Jedina iznimka je kombiniranje voća koje ne fermentira brzo, kao što su banane, jabuke ili kruške, s hranom bogatom složenim ugljikohidratima, kao što su zob ili proso.

Čini se ipak da su naši preci većinom živjeli na raznovrsnoj veganskoj prehrani, lisnatom povrću, korjenastom povrću, orašastom voću, sjemenkama, sočivicama i klicama. To je treći najuobičajeniji oblik probave, a odnosi se na mješavinu namirnica koje sadrže mješavinu ugljikohidrata i bjelančevinama, ali ne onih koncentriranih kao u mesu. Sad se zna, piše Holford, da dodavanje bjelančevina obroku koji se sastoji od ugljikohidrata usporava razgradnju šećera kao ugljikohidrata što razinu šećera u krvi čini ravnomjernijom. To posebno pomaže kao dio strategije smanjena tjelesne težine.

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Odaberite hranu koja pomaže boljoj probavi
Najkraće rečeno, kombiniranje namirnica može se sažeti u pet jednostavnih koraka:

Kombinirajte povrće - zeleno, žuto i crveno povrće za salate, korjenasto povrće, osim krumpira, proklijale mahunarke, leća, slanutak, kikiriki, avokado i grah sa škrobnim namirnicama poput krumpira, pšenice, riže, zobi, raži, tjestenine i kruha.

Povrće se također dobro kombinira s namirnicama bogatim bjelančevinama poput mesa, peradi, ribe, školjki, cijelih jaja, jogurta i mlijeka, a dobro je i u kombinaciji s ostalim voćem poput jabuka, banana i kokosa.

Škrobne namirnice (krumpir, pšenica, riža, zob, raž, tjestenina i kruh), preporuča se kombinirati i s ostalim voćem poput jabuka, banana i kokosa.

Namirnice bogate bjelančevinama poput mesa, peradi, ribe, školjke, cijelih jaja, sira, jogurta i mlijeka dobro je kombinirati s već spomenutim povrćem, ali i s ostalim voćem kao što su jabuke, banane i kokos.

Da biste što više unaprijedili prehranu:

Jedite 80 posto lužnatih i 20 posto kiselih namirnica, što znači velike količine povrća, voća i niskoproteinskih namirnica, kao što su grah, leća i integralne žitarice, a ne meso, ribu, sir i jaja.

Kiselo voće i ono koje brzo fermentira, kao breskve, šljive, mango, jagode i lubenice odnosno dinje, iako stvara lužine, također može smetati probavi ugljikohidrata, poput naranče, limuna, grejpfruta i ananasa. Sve to voće zahtijeva kratko probavljanje i brzo otpušta prirodnu fruktozu koju sadrži. Jedite ga kao samostalan lagani obrok kada vam ustreba energetski poticaj.

Životinjske bjelančevine jedite same ili s povrćem. Koncentriranim bjelančevinama kao što su meso, riba, tvrdi sir i jaja potrebna je, da bi se probavile, velika količina želučane kiseline i dugotrajan ostanak u želucu (oko tri sata). Zato ne kombinirajte brzo razgradive ili namirnice koje brzo fermentiraju sa životinjskim bjelančevinama.

Izbjegavajte sve rafinirane ugljikohidrate. Jedite nerafinirane, brzo razgradive ugljikohidrate s nerafiniranim, sporo razgradivima. Brzo razgradivo voće koje ne fermentira, kao što su banane, jabuke i kokos, može se kombinirati sa sporo razgradivim ugljikohidratima iz žitarica, kao što su zob i proso.

Nemojte jesti dok vam se tijelo potpuno ne razbudi. Neka vam između buđenja i jela prođe barem jedan sat. Ako se ujutro običavate razgibati, jedite nakon toga. Nikada ne započinjite dan stimulansima kao što su čaj, kava ili cigareta. Stresno stanje ometa probavu. Neka vam se doručak sastoji od ugljikohidrata kao što u žitarice i voće, samo voće ili tost od integralnog raženog kruha.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi