Ukoliko ste primijetili kako se često borite s kratkotrajnim gubitkom pamćenja, zbunjenošću ili problemima s percepcijom prostora, kognitivnom vještinom koja obuhvaća vizualnu percepciju objekata u odnosu jednih na druge, prostornu orijentaciju (npr. lijevo-desno, gore-dolje) te procjenu promjena u prostoru, možda je vrijeme da razmislite o posjeti specijalistu
Rizik od razvoja demencije raste s godinama, osobito ukoliko se ta bolest javlja i u vašoj obitelji. Ali kako znati jesu li vaši privremeni propusti u zaključivanju, pamćenju i sposobnosti donošenja odluka samo znakovi starenja ili rani znakovi demencije?
'Demencija, općenito govoreći, označava stanje u kojem je došlo do značajnog pada sposobnosti razmišljanja osobe, a ta promjena dovodi do pada sposobnosti funkcioniranja i brige o sebi', pojašnjava neuropsiholog Aaron Bonner-Jackson, piše Cleveland Clinic.
Dr. Bonner-Jackson otkrio je 10 najčešćih ranih znakova demencije te je dao i konkretne savjete što poduzeti ukoliko ste zabrinuti da ste na putu razvoja demencije.
10 ranih znakova demencije
U većini slučajeva, osobe koje razviju demenciju na početku doživljavaju relativno slične simptome koji se vremenom pogoršavaju, bez obzira na vrstu demencije. Ovi simptomi ne utječu samo na sposobnost jasnog razmišljanja i djelovanja, već mogu utjecati i na fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje. U mnogim slučajevima, rani znakovi demencije dolaze u kombinaciji s poteškoćama u suočavanju s promjenama u rutini te specifičnim obrascima ponašanja i razmišljanja.
1. Problemi s kratkotrajnim pamćenjem
Kratkotrajni gubitak pamćenja često je najraniji znak demencije i Alzheimerove bolesti. Razlikuje se od povremenog zaboravljanja i javlja se češće u različitim situacijama, pa može ometati aktivnosti. Na primjer, možete zaboraviti završiti određene zadatke poput isključivanja svjetla ili prebacivanja rublja iz perilice, zaboraviti što radite usred aktivnosti ili voditi razgovor i zaboraviti o čemu ste govorili ili odgovore na određena pitanja. 'Ljudi se mogu savršeno sjećati stvari od prije godina', napominje dr. Bonner-Jackson. 'Ali to postaje frustrirajuće jer ne mogu zapamtiti što su radili jučer ili danas ujutro.'
2. Promjene u raspoloženju ili ponašanju
'Često vidimo promjene u raspoloženju ili ponašanju ranije u toku demencije', dodaje dr. Bonner-Jackson. 'Netko može postati manje zainteresiran za stvari koje je prije uživao. Može biti više društveno povučen i ne želi biti oko ljudi koliko prije. Možda ne nalazi zadovoljstvo u stvarima kao nekad. A može postati razdražljiviji, lako frustriran ili anksiozniji nego prije.'
3. Gubljenje u poznatim mjestima
Kada imate demenciju, možete lutati od vremena do vremena ili se izgubiti u poznatim okruženjima poput svog kvarta, uobičajenog puta do posla ili škole, pa čak i u vlastitom domu. 'Mislim da nas najviše brine to kada se ljudi voze samo kilometar do trgovine i zatim se izgube na povratku, kada bi to trebalo biti vrlo jednostavno', kaže dr. Bonner-Jackson.
4. Povećana zbunjenost
Na početku možete biti zbunjeni u različitim scenarijima. Možda imate poteškoća shvatiti gdje ste ili koji je mjesec, i ne možete sami riješiti te i druge probleme. Nemoć da obratite pažnju čak i na najmanje detalje ili poteškoće s rasuđivanjem dodatno pojačavaju zbunjenost. 'Ako je netko odgovoran za kućne račune, možda počne zaboravljati ih plaćati ili ih plati pa zaboravi da je već platio i plati ponovno, ili napravi grešku. Čujemo priče gdje netko pogriješi u iznosu, doda nulu previše, i odjednom duguju puno ili su platili puno više nego što duguju, objašnjava on.
5. Teškoće s odgovaranjem na promjene
U ranim fazama demencije, promjene mogu izgledati nevjerojatno teške. Možete doživjeti pojačan strah, razdražljivost ili dezorijentaciju kada se suočite s novim izazovima ili preprekama, što vas može natjerati da se držite poznatih rutina. Ako nešto naruši vašu rutinu, možete imati poteškoća prilagoditi se tim promjenama. 'Uobičajeni scenarij je promjena u režimu uzimanja lijekova', ilustrira liječnik. 'Sada moraju uzimati novi lijek i to nije dio njihove rutine. Tu možda počnu zaboravljati da ga moraju uzimati.'
6. Promjene u racionalnom rasuđivanju i prostornoj svijesti
Netko tko ima demenciju doista može doživjeti suptilne ili ozbiljne promjene u obrascima ponašanja ili osjećaju za rasuđivanje. Nagli impulzivni postupci - poput prelaska ceste bez gledanja u nadolazeća vozila ili grubog ometanja drugih - mogu postati češći čak i ako se nikad ranije niste tako ponašali.
7. Teškoće u donošenju odluka
Osjećaj paraliziranosti donošenjem odluka također može biti rani znak demencije, osobito ako osjećate da vam treba pomoć pri odlukama. S umorom od odlučivanja možete imati poteškoća s svakodnevnim aktivnostima poput odabira odjeće, kupovine određene stvari ili odluke između pripreme večere ili šetnje. 'Ako netko ima problema s donošenjem odluka ili se lako zbuni stvarima koje bi normalno mogao riješiti, to može biti zabrinjavajuća situacija', napominje dr. Bonner-Jackson.
8. Teškoće u završavanju novih ili poznatih zadataka
Jedan rani znak demencije je suptilno povećanje poteškoća pri obavljanju svakodnevnih zadataka. Na primjer, možete imati problema s praćenjem recepta, slijedenjem uputa pri sastavljanju novog komada namještaja ili praćenjem financija, računa i budžeta. Čak i učenje novih hobija ili aktivnosti može izgledati kompliciranije nego prije ako imate simptome demencije. 'Osoba s demencijom vjerojatno će imati više poteškoća u učenju novih vještina ili navika, što će otežati stjecanje novog hobija ili sudjelovanje u novoj aktivnosti. Na primjer, mogu imati poteškoća zapamtiti pravila nove igre s kartama ili sjetiti se sljedećih koraka u šivanju', kaže liječnik.
9. Usporavanje
Normalno je malo usporiti s godinama, ali to ne bi smjelo previše utjecati na vašu sposobnost funkcionirati tijekom dana. 'Neki primjećuju da se osjećaju manje koordinirano. Neki se osjećaju usporenije, kao da im je razmišljanje usporilo i možda hodaju sporije', kaže dr. Bonner-Jackson.
10. Teškoće u praćenju razgovora
Dio tog usporavanja često utječe na sposobnost održavanja komunikacije. Možete imati problema staviti riječi na svoje misli, razumjeti što drugi kažu ili pronaći prave riječi za trenutni razgovor. Drugi fizički simptomi demencije mogu se pojaviti u obliku gubitka vida ili sluha. 'Gubitak sluha je faktor koji može predisponirati demenciji. Ako je vid slab, teže će se obrađivati informacije', objašnjava on.
Rani znakovi kod muškaraca i žena
U tijeku su brojna istraživanja kada je riječ o razlikama demencije kod muškaraca i žena. Zna se da Alzheimerova bolest, primjerice, utječe na žene drugačije - one brže propadaju nakon dijagnoze, osobito ako imaju apolipoprotein E (APOE)-ε4 gen (koji je nasljedan). U stvari, dvije trećine dijagnosticiranih slučajeva demencije i Alzheimerove bolesti u Sjedinjenim Američkim Državama su žene. 'Ne znamo točno jesu li ove veće stope zbog toga što žene dulje žive od muškaraca ili žene imaju veći rizik u istoj dobi. Ali znamo da rizik od Alzheimerove bolesti i demencije općenito raste što ste stariji', kaže liječnik.
Što napraviti?
Ključ dijagnosticiranja demencije je prije svega potražiti stručnu pomoć, a prvi je korak vaš liječnik. Ako je potrebno, on će vas uputiti neurologu ili drugom specijalistu za potpunu procjenu. Prije dijagnoze, liječnici će provesti nekoliko testova koji uključuju testiranje ravnoteže, koordinacije i refleksa, kognitivno testiranje, neuropsihološko testiranje, snimke mozga i analize krvi. Zajedno, ovi testovi mogu pomoći utvrditi što, ako išta, promijenilo se u vašem mozgu. 'Prvi korak je otići liječniku i dobiti uput na neurologa ili centar za procjenu demencije te dobiti potpunu procjenu kako ste trenutno. To će isključiti druge moguće uzroke promjena u razmišljanju i ponašanju', savjetuje dr. Bonner-Jackson.