Kava može poprilično brzo 'probuditi' i probavni sustav, a stručnjaci ističu da umjerena svakodnevna konzumacija kod mnogih ljudi može imati nekoliko zanimljivih učinaka na zdravlje crijeva.

Iako nekima već prva jutarnja šalica izaziva nelagodu, žgaravicu ili potrebu za hitnim odlaskom na zahod, istraživanja pokazuju da kava kod drugih može pridonijeti redovitoj probavi, raznolikosti crijevnog mikrobioma i normalnom funkcioniranju probavnog sustava. Posebno bi mogla odgovarati osobama sklonima zatvoru.

Pokreće crijeva

Jedan od najpoznatijih učinaka kave upravo je njezina sposobnost poticanja rada crijeva.

'Kava ne budi samo mozak, već i probavni trakt', objašnjava gastroenterologinja Linda Nguyen. Kava može aktivirati gastrokolični refleks, prirodnu reakciju organizma kojom se nakon konzumacije hrane ili pića potiče kretanje sadržaja kroz debelo crijevo.

Zanimljivo je da taj učinak nije vezan isključivo uz kofein. I kava bez kofeina može potaknuti peristaltičke kontrakcije, odnosno pokrete koji sadržaj guraju kroz probavni sustav. Kofein taj proces može dodatno ubrzati.

Upravo zato svakodnevna kava nekima može pomoći kod zatvora. No postoji i druga strana priče: osobe sklone proljevu mogle bi primijetiti češće odlaske na zahod ili mekšu stolicu.

Mogla bi koristiti crijevnom mikrobiomu

Još zanimljiviji je mogući utjecaj kave na mikrobiom, golemu zajednicu mikroorganizama koji žive u našim crijevima i imaju važnu ulogu u probavi, metabolizmu i funkcioniranju imunološkog sustava.

Kava obiluje polifenolima, biljnim spojevima koji mogu poslužiti kao svojevrsna hrana korisnim crijevnim mikroorganizmima.

'Konzumacija kave povezuje se s povećanjem korisnih i smanjenjem štetnih bakterija u crijevima', kaže dijetetičarka Sarah Glinski.

Prema istraživanjima koja navode stručnjaci, umjerena konzumacija, odnosno manje od četiri šalice dnevno, mogla bi pridonijeti zdravoj raznolikosti crijevnog mikrobioma. No više nije nužno i bolje: konzumacija više od pet šalica dnevno povezana je s povećanim rizikom od gastroezofagealne refluksne bolesti.

Pomaže probavnom sustavu da se pripremi za hranu

Kava djeluje i na gornji dio probavnog sustava. Potiče oslobađanje gastrina, hormona koji sudjeluje u stvaranju želučane kiseline, potrebne za razgradnju hrane.

Osim toga, može potaknuti oslobađanje žučnih kiselina i enzima gušterače. Žuč je posebno važna za probavu i apsorpciju masti te vitamina topljivih u mastima.

Dio tog učinka mogao bi biti povezan čak i s karakterističnim gorkim okusom kave. Receptori za gorak okus mogu poslati signal probavnim organima da se počnu pripremati za dolazak hrane.

Ipak, kava ne odgovara svima

Sve navedeno ne znači da bi svatko trebao posegnuti za još jednom šalicom. Kod nekih ljudi kava može izazvati refluks, iritaciju želuca, nadutost ili proljev, osobito ako je piju natašte ili u velikim količinama.

Osobe koje imaju GERB, funkcionalnu dispepsiju ili sindrom iritabilnog crijeva praćen proljevom mogle bi biti osjetljivije na takve simptome.

Kava može opustiti donji ezofagealni sfinkter, mišić koji inače sprječava vraćanje želučane kiseline prema jednjaku, a istodobno može potaknuti njezino stvaranje. Rezultat kod osjetljivih osoba može biti žgaravica. Ipak, stručnjaci upozoravaju da povezanost kave i GERB-a nije toliko snažna da bi svi koji imaju refluks automatski morali izbaciti kavu.

Ako vam kava redovito stvara probleme, prije nego što je se potpuno odreknete vrijedi obratiti pozornost na količinu, vrijeme u kojem je pijete, udio kofeina i način pripreme. Problem ponekad nije ni sama kava, nego ono što joj dodajemo – primjerice mlijeko, vrhnje ili zaslađivači.

Prema stručnjacima, jedna do tri šalice dnevno kod osoba koje dobro podnose kavu mogu imati povoljan učinak na redovitost stolice, raznolikost mikrobioma i probavne procese. Kao gornju granicu za ostvarivanje potencijalnih koristi bez nepotrebnih nuspojava navode četiri šalice dnevno.

Drugim riječima, jutarnja kava možda radi mnogo više od samog razbuđivanja. No reakcija probavnog sustava individualna je, pa najbolji pokazatelj ostaje način na koji upravo vaše tijelo reagira nakon nje.