18. svibanj

'Zločin na kozjem otoku' u režiji Paola Magellija nova premijera HNK Zagreb

  • Autor: V. Ba. / Hina
  • Zadnja izmjena 03.05.2022 16:07
  • Objavljeno 03.05.2022 u 16:07
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kao svoju sljedeću premijeru najavljuje, 18. svibnja, u prostorijama Brodarskog instituta u Zagrebu, inovativnu režiju Paola Magellija najizvođenije drame jednog od vodećih talijanskih dramatičara Uga Bettija 'Zločin na kozjem otoku'

"Zločin na kozjem otoku" drama je o trima usamljenim ženama koje žive izolirano na otoku simboličnog imena. Poslijeratno je vrijeme, a njihov muž, brat i otac Enrico nestao je negdje u zarobljeništvu, u logoru - žene su ostale same, vezane njegovim odsustvom, njihov je suživot obilježen i određen tom zajedničkom traumom.

Majka, kći i usidjelica - Agata (Nina Violić), Silvija (Iva Jerković) i Pia (Lana Barić), zatočene su u mrežu vlastitih noćnih mora, osuđene na zajedničku samoću, sve do dolaska muškarca, Angela, (Marin Klišmanić), koji svojom penetracijom u njihov skučeni, izolirani prostor kida njihove čudne veze, narušava te potom nepovratno uništava dogovoreni mir i inicira divlje buđenje erosa u sve tri žene.

Dolazak stranca pokretač je dramskoga zbivanja, ali ono ne vodi otvaranju i očekivanoj slobodi aktera situacije. Upravo suprotno, pojačava njihovu autarhičnost u borbi za stjecanje vlastitog zaboravljenog identiteta prokazujući nemilosrdno da se modus egzistencije svake od triju žena sada određuje u odnosu prema tom došljaku, u bespoštednoj i okrutnoj borbi za njegovu naklonost koja bi trebala vratiti zaboravljeni smisao.

Već je sam naziv toga mjesta zločina - Kozji otok - obremenjen dvostrukim značenjem: s jedne strane podcrtava jalovost otoka jer koze pobrste sve što raste, a s druge pak strane te su životinje jedini izvor prihoda, života na otoku. Tijekom dramskog događanja osjeća se ustajalost usijanog mediteranskog zraka, atmosfere koja otežava disanje u kojoj Agata, Silvia i Pia ne rješavaju svoje moralne dileme vođene psihološkim ili fantastičnim, već samo stvarnim alternativama.

Bettijev tekst, pa tako i predstava, pokazuje i prokazuje tragičnosti čovjekove sudbine koja se vuče ponorima između moralnosti i amoralnosti, ljubavi i mržnje, samoće i bježanja od iste, početka i kraja, života i smrti.

Dramaturginja je Željka Udovičić Pleština, koja je i adaptirala tekst, kostimograf je Leo Kulaš, a scenograf Miljenko Sekulić. Autor glazbe je Ljupče Konstantinov, oblikovatelj videa Ivan Marušić Klif, a svjetla Aleksandar Čavlek. U predstavi još glumi Dušan Gojić.

Predstava će premijerno biti izvedena u prostorijama Brodarskog instituta, koji tako postaje spektakularna pozornica koju će građani Zagreba moći vidjeti i iznutra.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!