Preživjelo je Drugi svjetski rat, savezničko bombardiranje i poslijeratno rušenje nacističkih objekata, ali u noći na subotu teško je stradalo u požaru. Orlovo gnijezdo, planinsko zdanje izgrađeno za Adolfa Hitlera na vrhu bavarskih Alpa, desetljećima je privlačilo posjetitelje zbog spektakularnog položaja i mračne povijesti. No iza jednog od najpoznatijih simbola nacističkog razdoblja krije se priča puna zanimljivih detalja, od zahtjevne gradnje i raskošnog dizala uklesanog u planinu do činjenice da ga je sam Hitler rijetko posjećivao
Požar je izbio u petak navečer u Kehlsteinhausu, kako glasi službeni naziv Orlova gnijezda, nedaleko od Berchtesgadena i austrijske granice. Kada su vatrogasci stigli, zgrada na 1834 metra nadmorske visine već je bila u plamenu.
Oko 200 pripadnika vatrogasnih i drugih hitnih službi satima se borilo s vatrom, a intervenciju je dodatno otežao nepristupačan planinski teren. Zgrada je pretrpjela golemu štetu, a prema pisanju Bilda, policija smatra da se možda više neće moći spasiti. Nitko nije ozlijeđen. Policija istražuje mogućnost podmetanja požara, a jedna je osoba privedena.
Požar je ponovno skrenuo pozornost na zdanje koje je desetljećima bilo turistička atrakcija, ali i podsjetnik na nacističku prošlost Njemačke. A njegova stvarna povijest ponešto se razlikuje od slike koja se o njemu često stvara.
vezane vijesti
Zgrada koja je trebala zadiviti Hitlerove goste
Orlovo gnijezdo podignuto je 1937. i 1938. godine na vrhu planine Kehlstein, visoko iznad Obersalzberga, područja koje je tijekom nacističke vladavine postalo jedno od središta Hitlerove moći. Za izgradnju je bio zaslužan Martin Bormann, jedan od najbližih Hitlerovih suradnika, a zamišljeno je kao raskošno planinsko utočište u kojem će nacistički vođa primati strane diplomate i ugledne goste, navodi se na službenim stranicama.
Njegova je svrha bila - ostaviti dojam. Zgrada smještena na gotovo nepristupačnom planinskom vrhu trebala je pokazati moć nacističkog režima, ali i njegovu sposobnost da svlada prirodne prepreke. Pogled s planine pružao se na okolne Alpe, a sam dolazak do objekta bio je osmišljen kao dio tog dojma.
No taj je građevinski pothvat imao i mračnu stranu.
Put do vrha gradilo je 3800 radnika, događale su se i pogibije
Kako bi se uopće moglo stići do Orlova gnijezda, trebalo je probiti cestu kroz strme planinske padine. Radovi su počeli u travnju 1937. godine, a u izgradnji je sudjelovalo oko 3800 radnika iz Njemačke, Austrije, Italije i tadašnje Čehoslovačke.
Na planini su probijeni tuneli, minirane stijene i izgrađena cesta duga 6,5 kilometara, kojom se svladava približno 700 metara visinske razlike. Cijeli taj zahvat izveden je za samo 13 mjeseci. Cesta ima pet tunela i samo jednu veliku serpentinastu okuku, što je dosta zahtjevno za tako strm teren.
No gradnja se odvijala pod golemim vremenskim pritiskom. Prema podacima Dokumentacijskog centra Obersalzberg, tijekom radova dogodile su se stotine nesreća, a među radnicima je bilo poginulih i ozlijeđenih. Po dolasku do završetka ceste, posjetitelje je čekao još jedan neobičan dio putovanja.
Kroz stijenu je probijen pristupni tunel dug 124 metra, koji vodi do dizala obloženog sjajnim mjedenim pločama. Dizalo se potom uspinje još 124 metra kroz unutrašnjost planine, sve do zgrade na vrhu. Bio je to spoj zahtjevnog inženjerstva i raskoši, namijenjen ponajprije demonstraciji moći.
Hitler ga je posjetio samo 14 puta
Iako se Orlovo gnijezdo često opisuje kao Hitlerovo planinsko utočište ili rezidencija, povijesni dokumenti otkrivaju nešto drugačiju sliku. Hitler ondje nije živio, a posjetio ga je tek 14 puta.
To je potvrdio i Sven Keller, voditelj Dokumentacijskog centra Obersalzberg i povjesničar minhenskog Instituta za suvremenu povijest. Hitler je na Kehlstein uglavnom dovodio strane državnike, diplomate i novinare. Nakon početka Drugog svjetskog rata gotovo je prestao dolaziti.
Mnogo češće od njega ondje su boravili članovi njegova najužeg kruga, među njima i Eva Braun. Hitlerova stvarna planinska rezidencija nalazila se niže na Obersalzbergu. Riječ je o Berghofu, nekadašnjoj ladanjskoj kući koju je proširio u raskošno zdanje i koristio kao mjesto odmora, političkih sastanaka i donošenja važnih odluka.
Berghof, a ne Orlovo gnijezdo, bio jedno je od ključnih središta nacističke vlasti izvan Berlina. Zato povjesničari upozoravaju da Orlovu gnijezdu ne treba pripisivati veću političku važnost nego što ju je doista imalo.
Uz Kehlsteinhaus se desetljećima ponavlja i priča da ga je Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP) sagradila kao dar Hitleru za njegov 50. rođendan, 20. travnja 1939. godine. No prema Dokumentacijskom centru Obersalzberg, nema službene potvrde u povijesnim izvorima.
Štoviše, zdanje je dovršeno i predano Hitleru već sredinom 1938. godine, gotovo godinu dana prije njegova 50. rođendana.
Kako je nastao naziv Orlovo gnijezdo?
Zanimljivo je i da naziv po kojem je Kehlsteinhaus danas poznat diljem svijeta nije bio njegovo izvorno njemačko ime. Prije 1945. zgradu se uglavnom nazivalo jednostavno 'Teehaus am Kehlstein', odnosno čajana na Kehlsteinu.
Naziv Orlovo gnijezdo povezuje se s francuskim veleposlanikom koji je ondje boravio 1938. godine. U internom izvještaju opisao je svoj posjet mjestu koje je nazvao 'Nid d'aigle', što na francuskom znači Orlovo gnijezdo. Njegov je izvještaj sljedeće godine preveden na engleski, nakon čega su naziv 'Eagle's Nest' preuzeli i mediji.
Tako je naziv koji nije bio službeni dio nacističke terminologije s vremenom postao poznatiji od izvornog imena zgrade.
Preživjelo je bombardiranje, dok su druge nacističke zgrade srušene
Potkraj Drugog svjetskog rata Obersalzberg se našao na meti savezničkih zračnih napada. Britansko ratno zrakoplovstvo bombardiralo je područje 25. travnja 1945. godine i pritom uništilo velik dio nacističkog kompleksa.
Berghof je teško oštećen, a njegove ruševine srušene su 1952. godine, kada su bavarske vlasti i američke okupacijske snage uklanjale ostatke brojnih nacističkih građevina. Jedan od razloga bio je strah da bi to područje moglo postati mjesto okupljanja Hitlerovih štovatelja.
Međutim Orlovo gnijezdo nije bilo pogođeno bombardiranjem, a pošteđeno je i poslijeratnog rušenja. Već 1952. počelo je raditi kao restoran u planinama. S vremenom je postalo jedno od najpoznatijih izletišta u bavarskim Alpama. Posjetitelji su dolazili zbog pogleda, neobične arhitekture i povijesti, a do vrha su se prevozili posebnim planinskim autobusima i povijesnim dizalom.
Zgrada je zadržala turističku namjenu, dok su prihodi od njezina korištenja preko Berchtesgadenske zaklade usmjeravani u dobrotvorne i druge društveno korisne svrhe.
Mjesto čija je povijest mnogo mračnija od pogleda
Godine 2017. na sunčanoj terasi Orlova gnijezda otvorena je i povijesna izložba, koju je pripremio Institut za suvremenu povijest iz Münchena. Na informativnim panoima posjetitelji su mogli doznati kako je nastao Kehlsteinhaus, kakvu je ulogu imao u nacističkom sustavu i kako se njegova namjena mijenjala nakon rata.
Izložba je povezana s Dokumentacijskim centrom Obersalzberg, koji se bavi poviješću nacističke diktature i zločinima režima. Povjesničar Sven Keller, komentirajući požar, upozorio je da gubitak takvog objekta znači i gubitak dijela materijalne povijesne baštine.
Iako je riječ o teškoj i problematičnoj prošlosti, istaknuo je da takva mjesta mogu služiti obrazovanju, razumijevanju povijesti i suočavanju s nasljeđem diktature. 'Spaliti ga nije rješenje', poručio je Keller.
