DOMAĆE I STRANO

Vodič kroz Interliber: Istražili smo koje novitete donosi najveći sajam knjiga

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 10.11.2019 13:45
  • Objavljeno 10.11.2019 u 13:45
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

Popularni sajam knjiga Interliber održava se ove godine na Zagrebačkom velesajmu od 12. do 17. studenoga i, kao i obično, domaći izdavači za njega pripremaju niz novih izdanja. Doznali smo koje domaće i strane beletrističke i publicističke novitete nikako ne smijete propustiti

Nakon 'Priručnika za spremačice' OceanMore donosi još jednu zbirku priča sjajne Lucije Berlin, američke spisateljice koja je uvijek imala svoju odanu, ali malobrojnu publiku, a koja se tek nakon smrti prometnula u književnu legendu i doživjela zasluženo priznanje. 'Večer u raju', u prijevodu Vjere Balen-Heidl, prema najavi donosi, među ostalim, Avu Gardner u zagrljaju mladoga meksičkog galeba, japanskoga turista koji se, gledajući borbu s bikovima, odjednom sruši mrtav, nezvanu gošću koja unosi red u kaotičnu obiteljsku proslavu Božića, urnebesan dijalog dviju bivših supruga istoga fatalnog muškarca…

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: OceanMore

'Majstorica zapažanja sitnih životnih ironija i paradoksa prići će i najmračnijim iskustvima s dozom pomalo subverzivnoga humora, ne skrivajući pritom empatiju prema akterima u ljudskoj komediji, tomu nepresušnom vrelu iz kojega crpi materijal za svoju emocijama nabijenu, senzualnu, ali ipak discipliniranu prozu, neopterećenu bilo kakvim stilističkim ukrasima', navode iz OceanMora, podsjećajući da je autorica predloške za mnoge od priča pronalazila u vlastitom, nekonvencionalno proživljenom životu obilježenom burnim zbivanjima u ekscentričnoj obitelji, bolešću, alkoholizmom i drogom, seljakanjem diljem obiju Amerika i prihvaćanjem, iz nužde, najrazličitijih poslova, od spremačice do sveučilišne profesorice.

OceanMore predstavlja još jednu majstoricu kratke priče, Lydiju Davis, čiju je zbirku 'Ne mogu i neću' objavio prošle godine. Na ovogodišnjem Interliberu čitatelji mogu naći njezinu novu knjigu, i to roman, autoričin dosad jedini - 'Kraj priče' (prevela Maja Šoljan). Radnja mu je naizgled jednostavna: žena se sjeća ljubavne veze s muškarcem koji ju je ostavio i pokušava, pišući o tome, samoj sebi objasniti što se točno dogodilo. No kako to obično biva, jednostavnost je tek privid.

Novi Williams, Oz i Ferrante

Fraktura pak za Interliber predstavlja novu knjigu Johna Williamsa, američkog pisca koji je 'u 21. stoljeću nanovo otkriven i uvršten u klasike'. Domaća publika dosad je mogla čitati njegove 'Stonera' i 'Augusta', a sada je tu 'Krvnikov Prijelaz', vestern u prijevodu Patricije Horvat, koji govori o Willu Andrewsu, studentu koji 70-ih godina 19. stoljeća ostavlja studij na Harvardu i potaknut predavanjem Ralpha Walda Emersona odlazi na Zapad, u potrazi za dobrotom, istinom i ljepotom koje se (tvrdi Emerson) mogu pronaći jedino u Prirodi. No je li uistinu tako? 'Bespoštedno je to propitkivanje mitova i snova ugrađenih u temelje moderne Amerike', najavljuju iz Frakture.

  • +32
  • +29

Interliber 2019. - strana beletristika

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

Od dobro poznatih autora, donose i roman izraelskoga pisca Amosa Oza, 'Fimu', koji je izvorno objavljen 1991. Prijevod s hebrejskog potpisuje Andrea Weiss Sadeh, a knjiga predstavlja Efraima Nomberga Nisana, zvanog Fima, 'povremenoga pjesnika i sanjara na puno radno vrijeme, britkoga polemičara i nespretnoga zavodnika, recepcionara u ginekološkoj klinici i moralnu savjest nacije'. 'Oblomov kraja dvadesetoga stoljeća: prepun senzualnosti, humora i inteligencije', rekla je o ovoj knjizi nobelovka Nadine Gordimer, a Fraktura ističe da, osim što je portret jednoga čovjeka, ona je i portret čitave jedne generacije - 'onih koji sanjaju plemenite snove, ali prečesto ne čine ništa da ih pretvore u stvarnost'. Od Frakturinih stranih noviteta vrijedi spomenuti još i 'Muzej izgubljenih ljubavi', u potpisu američkoga istraživača i pisca te aktivista za ljudska prava Garyja Barkera (prijevod Tomislava Kuzmanovića), koji je nadahnuće za ovaj roman pronašao u zagrebačkom Muzeju prekinutih veza.

Ljubitelje Elene Ferrante i njene 'Genijalne prijateljice' veselit će objava 'Mučne ljubavi' (Profil), romanesknoga prvijenca sada kultne talijanske spisateljice. Po njemu je, inače, snimljen i film u režiji Marija Martonea, a roman, koji je prevela Ana Badurina, kroz lik Delije, autorice stripova koja živi u Rimu, i njene majke Amalije donosi priču o kompleksnom odnosu majki i kćeri, kompliciranom čvoru laži, emocija i zajedničke prošlosti koja ih veže.

Na tom tragu svakako treba spomenuti i novitet na štandu Vuković&Runjić, 'Vezice' Domenica Starnonea, talijanskog pisca koji je u braku s Anitom Rajom, književnom prevoditeljicom koju je novinar Claudio Gatti 2016. istaknuo kao moguću Elenu Ferrante. Starnoneove 'Vezice' stoga nerijetko povezuju upravo s Ferrante i njenim stilom, a neki ga smatraju i samom Ferrante. Bilo kako bilo, izdavač ovaj njegov pripovjedni triptih opisuje kao uzbudljiv i nepredvidljiv roman o braku i preljubu koji osim obiteljskog rasapa detektira širi kontekst općih promjena u društvu od 1960-ih naovamo. Prijevod potpisuje Tatjana Peruško.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Vuković&Runjić

Kod izdavačke kuće Vuković&Runjić svakako treba potražiti i 'Prijatelja', roman Sigrid Nunez, spisateljice rođene 1951. u New Yorku, koja je objavila sedam romana, kao i memoare o prijateljstvu sa Susan Sontag. Premda je dobila niz važnih priznanja te stekla ugled u književnim krugovima, nastojala je zadržati pomalo autsajderski položaj, ali upravo roman 'Prijatelj', bestseler koji je 2018. osvojio jednu od najvažnijih američkih nagrada, National Book Award, i preveden je na više od dvadeset svjetskih jezika, lansirao ju je među književne zvijezde. Priča počinje tako što spisateljica, nakon iznenadnoga samoubojstva muškarca koji joj je bio i učitelj i najbolji prijatelj, na brigu dobiva njegovoga psa, golemog, ostarjelog mužjaka doge kojeg nitko ne želi. Knjigu je prevela Maja Šoljan.

Vuković&Runjić za Interliber od noviteta ističe i 'Slon nestaje', zbirku 'vrtoglavih pripovijedaka' Harukija Murakamija u prijevodu Voje Šindolića, u kojoj autor, po svom običaju, čitatelja 'nemilice gura preko prividnih granica normalnoga', a tu je i 'Tranzit' Rachel Cusk, drugi dio njene hvaljene trilogije 'Oris' (prijevod Vlatke Valentić).

Kapitulacija pred nacizmom

V.B.Z. za Interliber svoju novu biblioteku 'Na margini' (posvećenu manje zastupljenim glasovima, žanrovima i iskustvima u europskim književnostima) predstavlja s dva odlična naslova. Prvi je višestruko nagrađivani grafički roman njemačke umjetnice ruskoga porijekla Barbare Yelin, 'Irmina', temeljen na biografiji autoričine bake. Priča je to, koja je i danas itekako važna, o mladoj ženi 1930-ih i njenoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom. Prijevod s njemačkoga potpisuje Tatjana Jambrišak. Druga knjiga koju ističe V.B.Z. ona je jedne od omiljenih skandinavskih autorica, Tove Jansson, svjetski poznate po čarobnom serijalu o Muminima, koji je napisala i ilustrirala između 1945. i 1970. Serija obuhvaća osam romana i knjigu priča te četiri slikovnice i stotine stripova, a V.B.Z. donosi 'Opasno ljeto u Mumindolu' iz 1954. u prijevodu Željke Černok.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: V.B.Z.

Od noviteta V.B.Z. izdvaja i 'Svilu', možda najpoznatiji roman talijanskoga muzikologa i književnika Alessandra Baricca, priču o francuskom trgovcu svilom iz 19. stoljeća Hervéu Joncouru (prevela Vanda Mikšić), te 'Razbijeno zrcalo', roman najpoznatije katalonske književnice 20. stoljeća Mercè Rodoreda. Prije nekoliko godina objavili su i njezin 'Trg dijamanata', a u 'Razbijenom zrcalu' autorica donosi obiteljsku sagu o tri generacije obitelji Valldaura u Barceloni, od kraja 19. stoljeća do Francove diktature. Obje autoričine knjige preveo je Boris Dumančić.

Drevni ep u suvremenom ruhu

Za ljubitelje grafičkih romana i Sandorf sprema poslasticu, 'Ep o Gilgamešu', jedno od najstarijih i najznačajnijih djela svjetske književnosti, sada prvi put priređeno u obliku grafičkoga romana kako bi bilo bliže senzibilitetu suvremenoga čitatelja, posebno mlađega uzrasta. Zadatka su se prihvatili otac i sin Kent i Kevin H. Dixon te su, 'na tragu crtača poput Crumba, Uderza, Hergéa ili Groeninga', vjerno ispratili radnju ovoga sumersko-babilonskog epa ispisanoga izvorno na glinenim pločama: doživljaje kralja Gilgameša, Enkidua, Utnapištima, putovanje, borbu s čudovištima, žalovanje, traganje za besmrtnošću, proces psihološke i duhovne transformacije likova. 'U osnovi, sve su to temeljna filozofska i egzistencijalna pitanja s kojima se čovjek i danas suočava, stoga djelo i ne može izgubiti na aktualnosti', kažu iz Sandorfa. Prijevod potpisuje Marko Gregorić.

Među Sandorfovim novitetima je i 'Sjaj Portugala' Antónija Loboa Antunesa (prijevod Tanja Tarbuk), 'literarni dragulj suvremenoga portugalskog klasika, roman iz kojeg prosijavaju poezija i ludilo', o dezintegraciji nekoć imućne i ugledne kolonijalne obitelji od 1970-ih do 1990-ih s poukom: 'Koloniziranje i ugnjetavanje dehumanizira, ponajprije kolonizatore i ugnjetače.'

Naklada Ljevak za Interliber, pored novog romana njemačke književnice Jenny Erpenbeck ('Noć bez svitanja', prevela Romana Perečinec) i 'Plavetnila', nove knjige autorice hita 'Povijest pčela', Norvežanke Maje Lunde (prijevod Anje Majnarić), donosi osobito zanimljivu 'Oporuku' Vigdis Hjorth (prevela također Majnarić). Radi se o romanu jedne od najzanimljivijih i najnagrađivanijih norveških književnica, mučnoj i teškoj priči o pokušaju glavne junakinje da istjera na čistac odnose u obitelji nakon očeve smrti. 'Pred više od dvadeset godina ona je prekinula sve kontakte s članovima najuže obitelji nakon što je optužila oca za spolno zlostavljanje, a njezina majka i sestre nisu joj povjerovale. Obitelj se sada okupila radi pokopa oca i čitanja njegove oporuke. Snažna proza, s dugim odlomcima unutarnjega dijaloga koji priziva sjećanja i daje kontekst za stanje uma glavne junakinje dok se suočava s očevom smrću i obiteljskom dinamikom koja ju je godinama držala izoliranom. Kritika spominje bergmanovsko hvatanje u koštac s mučnim intimnim temama u pokušaju da se dođe do razrješenja', kažu iz Ljevaka.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Naklada Ljevak

Iz Disputa za Interliber ističu 'Mladež bez Boga', roman Ödöna von Horvátha iz 1937., prema kojemu je Borut Šeparović postavio istoimenu predstavu, premijerno prikazanu u Zagrebačkom kazalištu mladih u veljači ove godine. Knjiga je to koju je 1938. Gestapo stavio na svoj popis štetnih i nepoželjnih djela, a koja 'presijeca moralno stanje nacionalsocijalističkom ideologijom zatrovanoga društva'. S njemačkoga ju je preveo Dubravko Torjanac.

Na sajmu će se na Disputovu štandu naći i 'Smiješna ideja da te više neću vidjeti' španjolske novinarke i književnice Rose Montero (isti izdavač objavio joj je dosad nekoliko naslova, 'Lijep i mračan', 'Ljubavnici i neprijatelji' i 'Luđakinja u nama'). U ovom slučaju radi se 'o eseju, biografiji ili pak romanu' u kojem autorica pripovijeda svoj susret s kratkim dnevnikom žalovanja slavne znanstvenice Marie Curie, u kojemu se poljsko-francuska nobelovka obraća svome nedavno preminulome suprugu. Pripovjedačica pritom povezuje Curieinu tragediju s vlastitim iskustvom gubitka, sa smrću svoga muža Pabla, a na samom kraju knjige spomenuti je dnevnik Marie Curie, koji se prvi put objavljuje na hrvatskome. Prijevod potpisuje Matija Janeš. Bit će tu i 'Muškarci koji nikome ne trebaju', zbirka priča Frodea Gryttena, u kojima se hrvatskim čitateljima dobro poznat autor bavi današnjim norveškim društvom i muškarcima, onima bez posla, bez žene, vjere u život, koji previše piju i maltretiraju obitelj, a koje autor opisuje bez moraliziranja. S norveškoga je knjigu prevela Željka Černok.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Disput

Kao svoj najveći hit na Interliberu Hena com izdvaja novu knjigu Elif Shafak '10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu', koja ju je dovela u fokus svjetskih medija, kažu, a bila je i u finalu prestižnoga Bookera. 'Naslovom se naslanja na najnovija medicinska istraživanja o produženome radu mozga u trajanju od desetak minuta nakon službene objave smrti. Kroz priču o grubo ubijenoj i u kontejner bačenoj seksualnoj radnici, Shafak na svoj osebujan način progovara o ljudima s margine, zauzimajući se, kao uostalom u svim svojim djelima, za prava manjina, žena, LGBT zajednice i dr., dajući tako glas onima koji glasa nemaju. Istovremeno je to roman o Istanbulu, ali o onoj njegovoj crnoj strani koja se ne spominje u turističkim vodičima', kažu iz Hena coma za knjigu ove nagrađivane britansko-turske spisateljice. Dosad su objavili pet njenih romana, a ovaj je, kao i tri ranija, 'Evine kćeri', 'Majstor i ja' te 'Četrdeset pravila ljubavi', prevela Mirna Čubranić.

Među novitetima Hena coma ističe se i roman 'Volgina djeca' ruske književnice i scenaristice tatarskih korijena Guzel Jahine, koju čitatelji znaju po njenom veoma uspješnom i nagrađivanom prvijencu 'Zulejha otvara oči'. Prijevod s ruskoga za oba potpisuje Tatjana Radmilo. 'Volgina djeca' vraćaju se u 1916., u Gnadenthal, njemačku koloniju na lijevoj obali rijeke Volge, u kojoj šulmajster Jacob Ivanovič Bach živi mirnim učiteljskim životom sve dok ne dobije neobičnu ponudu. Hena com priprema i novu knjigu Južnokorejke Han Kang, roman koji je tematski posve drugačiji od njene prethodne 'Vegetarijanke', mada se opet nastavlja na autoričinu poetiku nasilja. 'Ljudska djela', kako najavljuju, bavi se ustankom u rodnom kraju autorice, Gwangjuu, koji je 1980-ih godina ugušen u krvi, a o kojem se na našim prostorima malo zna.

Tu je i ljubavna priča 'Zovi me svojim imenom' iz pera američkoga književnika Andréa Acimana (Znanje, preveo Mate Maras), po kojoj je snimljen i film u režiji Luce Guadagnina.

Senzacije i klasici

Mozaik knjiga će čitatelje za Interliber razveseliti 'Plemenitim gospodinom u Moskvi', književnom senzacijom američkoga pisca Amora Towlesa, kojim su se, među ostalim, oduševili Bill Gates i Barack Obama, a kojeg je prevela Aleksandra Barlović, te hitom iz Švedske, 'Crvenim adresarom', prvijencem Sofije Lundberg (prevela Branka Grubić) 'o pričama koje trebamo prenositi budućim generacijama i avanturama o životnoj radosti koja nas može preplaviti u svakom trenutku'. Tu je i novo ime među autorima krimića, Britanka Cara Hunter, s romanom 'Izbliza', prvim iz serije o inspektoru Adamu Fawleyju, kojega je prevela Maja Opačić. Stilus pak najavljuje 'raskošnu zabavu u gotičkom stilu', roman Bridget Collins 'Uvez' (prevela Jelena Pataki), o majstoru uvezivanja misli i sjećanja u knjige. Profil kao svoj hit ističe 'Kirku', drugu knjigu američke spisateljice Madeline Miller o kćeri Helija, boga Sunca (prevela Patricija Horvat), dok iz Znanja od naslova novih autora čiji romani dosad nisu prevedeni na hrvatski izdvajaju triler 'Nijemi pratitelji' britanske autorice Laure Purcell, 'gotički misterij mračne i sablasne atmosfere' (preveo Predrag Mavar).

Na Interliberu predstavljaju i prijevod knjige 'Kolekcionar grijeha' ruske autorice Darije Desombre (prevela Tatjana Radmilo), inspiriranu istinitom pričom o opsesiji cara Ivana Groznog transformacijom Rusije 16. stoljeća u novi centar kršćanstva te Moskve u novi Jeruzalem na zemlji.

Ogranak Znanja, Vorto Palabra, za Interliber najavljuje moderni klasik 'Gospodar muha' Williama Goldinga, 'snažnu alegoriju o civilizaciji, preživljavanju i ljudskoj prirodi' engleskoga nobelovca čiji prijevod potpisuje Zlatko Crnković te 'Groblje kućnih ljubimaca', još jedan klasik velikana američke književnosti Stephena Kinga u prijevodu Ivana Zorića.

Lumen (Školska knjiga) donosi novi prijevod 'Gospodara prstenova' J.R.R. Tolkiena ('Prstenova družina', 'Dvije kule' i 'Povratak kralja'), a prevoditelj Marko Maras objašnjava da je to zato što su prvi prijevodi bili oni na nizozemski i švedski. 'Prevoditelji su slobodno mijenjali imena likova i mjesta, što je razljutilo autora. Da uputi buduće prevoditelje, Tolkien je sastavio opsežan leksikon imena s objašnjenjima i prijedlozima. Odlučio je da imena treba prevoditi, ali da treba primijeniti isti sustav imenovanja, samo što će osnova biti prijevodni jezik umjesto engleskoga. Što to znači? Tolkienov je leksikon imena često zakučast, ali počiva na jednom jednostavnom pravilu. Glavni jezik Međuzemlja, opći jezik, onaj kojim govore hobiti i većina drugih stanovnika, u izvorniku je engleski. Budući da u prijevodu hrvatski postaje opći jezik umjesto engleskoga, sva imena koja nešto znače na suvremenom engleskome moraju se po smislu prevesti na hrvatski. To je osnovno Tolkienovo pravilo. Zato bi se čitatelj mogao iznenaditi kad vidi da se glavni junak ne preziva Baggins nego Torbar, da ne živi u Shireu nego u Kotaru i da su stotine drugih imena pohrvaćene. To nije prevoditeljski hir. Naprotiv, vjerno sam slijedio želje J. R. R. Tolkiena', kaže Maras.

Povodom 40. obljetnice prvoga izdanja kultnoga petodijelnog serijala 'Vodič kroz Galaksiju za autostopere', epske parodije na račun modernoga društva u potpisu Douglasa Adamsa, Lumen donosi prve tri knjige u prijevodu Milene Benini ('Vodič kroz Galaksiju za autostopere', 'Restoran na kraju svemira' i 'Život, univerzum i sve ostalo').

Jergovićev 'Herkul' i 'Plivač' Ivice Prtenjače

Od noviteta domaćih autora ističe se novi roman Miljenka Jergovića, 'Herkul', koji izdaje Fraktura, a koji je, prema najavi, 'ubojita, opominjuća satira kontra svakog, a posebno domaćega nacionalizma i lokalnoga fašizma'. Od istog izdavača je i 'W', politički triler Igora Štiksa, 'pisan u maniri skandinavskih krimića, prepun intriga i obrata i vrhunske književne kombinatorike', koji nudi 'presjek posljednjih pola stoljeća europske i svjetske ljevice, a sve podvučeno nezaboravnom ljubavnom pričom'. Izdaju i novi roman Kristijana Vujičića, 'Kad su padali zidovi', o odrastanju u Zagrebu 1980-ih.

  • +6
  • +3

Interliber 2019. - domaći noviteti

Izvor: Promo fotografije / Autor: Fraktura

V.B.Z. pak za Interliber najavljuje nove knjige Ivice Prtenjače, 'Plivač', Ivice Ivaniševića, 'Kuća', a ističe i nedavno objavljen roman Mani Gotovac 'Rastanci' te 'Mehu' Almina Kaplana.

'Plivač' Ivice Prtenjače 'i tematski i formalno je vrlo originalan rukopis, drukčiji od svega što je objavljeno u suvremenoj hrvatskoj književnosti', kažu iz V.B.Z.-a. Tematski je, dodaju, riječ o antiratnom romanu, mladiću, dvadesetogodišnjaku koji 1991. pokušava na sve moguće načine nestati iz vidokruga svih, ni s kime ne komunicira i ne želi da ga itko vidi kako bi izbjegao mobilizacijski poziv i ratno ludilo. 'Pritom Prtenjača vrlo vješto rekreira atmosferu Marinkovićeva 'Kiklopa', s time da on svoj roman umnogome gradi pjesničkim sredstvima, metaforama, slikama i asocijacijama koje podsjećaju na njegove najbolje pjesničke knjige, a da pritom roman ne gubi nimalo na oštrini, čitkosti i prodornosti', najavljuje izdavač romana.

Za 'Kuću' kažu da je 'bez sumnje najturobniji roman Ivice Ivaniševića, prvi korak u tamu šarmantnoga autora dobrih namjera koji nas je navikao na mediteransku vedrinu i divan, topao humor'. Ipak, unatoč teškoj tematici, 'a mjestimice i filozofičnom razmatranju tabua, već s prvim redcima nekako znamo u čijim smo rukama', kažu iz V.B.Z.-a te poručuju: 'Ima u toj knjizi mraka, pa i latentne napetosti, ali taj je mrak topao, mek i pitom.'

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: V.B.Z.

Ljevak od domaćih novih naslova najavljuje 'Kijevsku piletinu', treći dio (kriminalističke) trilogije (koju uz ovaj roman čine 'Izborna šutnja' i 'Ispovjedna tajna') Drage Hedla, za koju kažu da 'svoju intrigantnost i uvjerljivost dijelom duguje i autorovu dugogodišnjem (istraživačkom) novinarskom poslu, odnosno odličnom isprepletanju spisateljske i novinarske umješnosti'. Glavni lik je Horvatić, ministar unutarnjih poslova koji postaje glavna poluga za šverc oružja iz Srbije i Ukrajine, namijenjen teroristima.

Mozaik knjiga na Interliberu će ponuditi novi roman Pavla Pavličića, krimić 'Štićenu osobu', s Ivom Remetinom kao glavnim junakom, a Profil zbirku priča Jurice Pavičića 'Skupljač zmija'. Sandorf među svojim domaćim novitetima ističe roman Nataše Govedić 'Kako zavoljeti morskog psa', koji kroz 64 poglavlja (što je inače i ukupan broj heksagrama u Konfucijevoj 'Knjizi promjene') istražuje različite oblike pripovijedanja dugogodišnjega prijateljskog odnosa dviju osoba, 'na razini forme eksperimentirajući ne samo brojnim varijantama osobne fikcije, autobiografije ili samosuočenja, nego i lirskih dionica, epistolarnih dionica, filozofskih dionica, interludija u formi bajke, prozne obrade dramskoga i filmskoga pripovijedanja, likovnih refleksija te proznih eseja'.

Kod Sandorfa će se moći naći i zbirka priča Nevena Ušumovića 'Zlatna opeklina', slikovnica Ivane Bodrožić, s ilustracijama Vendi Vernić, 'Klara Čudastvara', ali i poezija Roberta Perišića, 'Siromašni čovjek kojeg boli glava'.

Poeziju donosi i Meandar Media, na čijem će se štandu moći naći 'Stope u snijegu', zbirka Nade Topić, a kod Hena coma 'Vuk i breza' Ane Brnardić.

Hena com najavljuje još i 'CABAres CABArei', ukoričenu čuvenu monodramu glumca Zijaha Sokolovića, Mozaik knjiga 'Kuću pored mora', antologijsku pjesmu Arsena Dedića s ilustracijama Fadila Vejzovića, a Disput roman 'Nemirnica' Mihaele Gašpar, o umirovljenom uraru koji nakon smrti supruge i sam obolijeva te kreće na put prihvaćanja spoznaje o svršetku života.

O gorućim pitanjima

Od domaće publicistike svakako treba zabilježiti 'Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća' Ive Goldsteina, u izdanju Profila, u kojoj povjesničar odgovara, među ostalima, na pitanja jesu li se, kad je 1918. Hrvatska ušla u Jugoslaviju, Hrvati ponijeli kao 'guske u magli', kada je zapravo počeo partizanski ustanak u Hrvatskoj – 22. lipnja ili 27. srpnja 1941. – jesu li Bleiburg i križni put bili zaslužena kazna ili zločinački pokolj, je li Tito radio za Hrvate ili protiv njih te je li Herceg-Bosna zaštitila ili upropastila Hrvate u Bosni i Hercegovini. Zanimljiv domaći publicistički naslov je i 'Noć bez sna', drugi svezak dnevnika Zdravka Malića, 'polonista, prevoditelja, pjesnika, antologičara i humanista enciklopedijskoga znanja i nepopustljiva morala', koji ovdje donosi 'ni s čime usporedivu književnu poslasticu' s 'beskompromisnim pogledom na 1990-e u Hrvatskoj i svijetu', kaže izdavač Disput.

  • +9
  • +6

Interliber 2019. - novo od publicistike

Izvor: Promo fotografije / Autor: Profil

Naklada Ljevak od publicistike najavljuje novu knjigu Igora Rudana, 'U zemlji klanova: Razmišljanja o prilagodbi u 21. stoljeću', iz serije njegovih popularnoznanstvenih naslova (prethodile su joj 'Točna boja neba' i 'Zao zrak'). 'U zemlji klanova' dijelom se temelji na tekstovima koje je autor objavljivao na Facebooku od 2017. do 2019., a koji su mu u tom razdoblju u Hrvatskoj priskrbili gotovo deset tisuća stalnih pratitelja. No knjiga donosi i dodatne kratke priče i crtice iz života znanstvenika emigranta, kao i eseje o gorućim pitanjima 21. stoljeća', kažu iz Ljevaka, a za Interliber spremaju i knjigu povjesničara Hrvoja Klasića 'Mika Špiljak - revolucionar i državnik', biografiju koja analizira i neke od najvažnijih fenomena i izazova koji su obilježili prošlo stoljeće.

Julijana Matanović u izdanju Naklade Ljevak donosi 'Knjigu o Fabriju', posvetu nedavno preminulome klasiku hrvatske književnosti Nedjeljku Fabriju. 'Intenzivna druženja i autoričini razgovori s Fabrijem o njegovim knjigama, o književnom životu daju poseban ton interpretaciji Fabrijeva mjesta u hrvatskoj književnosti', navode iz Ljevaka, na čijem će se štandu naći i knjiga o Ivani Brlić-Mažuranić, 'Praksa svijeta: Ivana Brlić-Mažuranić u svom vremenu', koju potpisuje Dubravka Zima. 'Na izrazito kreativan, upućen i analitički relevantan način (autorica) povezuje različite interpretativne i disciplinarne razine, prepoznajući s pravom u životu Ivane Brlić-Mažuranić idealnu platformu ne samo za, kako navodi, iščitavanje rezonanci kojom krahovi velike povijesti odzvanjaju u privatnim – ženskim – životima, nego i za iščitavanje relevantnih književno-kritičkih i društveno-povijesnih praksi 19. i 20. stoljeća i njihovih ideoloških, imagoloških i drugih temelja', najavljuju iz Ljevaka.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Naklada Ljevak

Pisac Edo Popović i arhitektica Ljiljana Đorđević prije nekoliko godina iz Zagreba su se preselili u gotovo napušteno selo na brežuljcima Ribničke doline, u kraj između Kupe i Dobre, čije stanovnike nazivaju Brigovcima, u Stranicu Gornju. Ondje su kupili staro seosko imanje, a o iskustvima su napisali zajedničku knjigu 'Zapisi iz Stranice Gornje', koju uoči Interlibera izdaje OceanMore.

Od autobiografskih naslova, pored autobiografije Vedrane Rudan u izdanju V.B.Z.-a, pod nazivom 'Ples oko sunca', među domaćim novim izdanjima ističe se 'Persona non grata', autobiografska knjiga Željka Rohatinskog, guvernera s najdužim stažem na poziciji glavnoga čovjeka HNB-a. U njoj, kaže izdavač Ljevak, piše o događajima koji su obilježili njegov profesionalni život proteklih nekoliko desetljeća.

Astrofizika za užurbane

Od strane publicistike Profil donosi novu knjigu popularnog Malcolma Gladwella, 'Kako razgovarati s neznancima' (preveo Saša Stančin), u kojoj autor, opisujući 15-ak dramatičnih stvarnih životnih epizoda, 'otkriva razloge zbog kojih ljudi najčešće nisu sposobni pri prvim susretima s neznancima prepoznati pravi karakter, pravu staturu ili prave motive nepoznatog sugovornika te kako to u ovim slučajevima može dovesti do tragičnih, sudbonosnih ili iznenađujućih posljedica'.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Profil

Kod Ljevaka od strane publicistike treba potražiti knjigu 'Čitatelju, vrati se kući', u kojoj autorica, američka profesorica i znanstvenica Maryanne Wolf stručno, a pristupačno objašnjava kako vježbati mozak da prihvati doba elektroničke tehnologije. 'Knjiga ne prokazuje digitalne medije kao krajnje negativnu pojavu, nego ih prikazuje kao fenomen koji može čak i poboljšati učinke dubinskoga čitanja. Maryanne Wolf poručuje nam da mnogo toga možemo izgubiti ako ne budemo promišljali o tome što radimo s tehnologijom i što tehnologija čini nama', kažu iz Ljevaka. Knjigu su prevele Anita Peti-Stantić i Vedrana Gnjidić Wolf.

Publicistički hit OceanMora za Interliber je 'Vrijeme čuda', druga iz niza knjiga 'Roditeljska magija' norveške terapeutkinje Hedvig Montgomery. Ukupno ih je pet, a 'plod su dugogodišnjeg istraživanja i bogatog praktičnog iskustva koji će svakom roditelju ponuditi mudre savjete i zanimljive metode o odgoju djece u sve zahtjevnijemu globaliziranom svijetu'. Prijevod potpisuje Munib Delalić.

Znanje od strane publicistike pak posebno ističe naslov 'Astrofizika za ljude u žurbi' astrofizičara i voditelja TV emisija o astrofizici i znanosti Neila DeGrassea Tysona. 'Riječ je o knjizi koja ubrzanim ljudima današnjice nudi sve potrebno da se, 'dok čekaju na jutarnju kavu, autobus, vlak ili avion', sprijatelje s osnovnim astrofizičkim pojmovima, od Velikoga praska do crnih rupa, od kvarkova do kvantne mehanike te od potrage za ekstrasolarnim planetima do potrage za životom u svemiru', najavljuju.

Na štandu Vukovi&Runjić hit će biti, među ostalima, nova biografija Leonarda Cohena u potpisu Sylvie Simmons i u prijevodu Selme Muftić Pustički. Pod nazivom 'I’m Your Man - Život Leonarda Cohena', knjiga 'jednako predano istražuje svaku kompleksnu i protuslovnu liniju Cohenova života i duboko pronicavo slika duh, viziju, širinu i dar umjetnika i čovjeka koji nas dandanas zna dirnuti kao nitko drugi', stoji u najavi izdanja za koje je Los Angeles Times ocijenio da postavlja 'novo mjerilo za Cohenove biografije'.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Vuković&Runjić

Kod Planetopije će se pak moći naći autobiografija Martina Luthera Kinga, koju je uredio povjesničar Clayborne Carson, a preveo Petar Vujačić, potom 'Ovo će boljeti', 'bolno zabavni' svjetski bestseler Adama Kayja, danas slavnoga komičara, nekoć stažista i specijalizanta u nekoliko britanskih bolnica, kada je vodio dnevnik po kojem je nastala ova knjiga. Prijevod potpisuje Nenad Patrun.

Planetopija, uz to, donosi kultni klasik koji 'u vremenu katastrofične ekološke krize i društvenih problema nudi nenadanu inspiraciju, ali i pouku iz 19. stoljeća, od kojeg se začudo i nismo tako značajno odmakli kako to ponekad mislimo'. Radi se o knjizi eseja transcendentalista Henryja Davida Thoreaua, 'Walden, život u šumi' (prevela Suzana Szabo), nastalih kad se 1845. povukao u šumu kraj jezera Walden u Novoj Engleskoj te je nešto više od dvije godine živio u kolibi koju je sam izgradio. 'U želji da se udalji od civiliziranoga društvenog života u kojemu su ljudi živjeli u tihom očaju, lišeni slobode, otuđeni od autentičnoga življenja i bez prilike da dožive dublje duhovne uvide te otkriju istinske vlastite potrebe, Thoreau nam svojim revolucionarnim eksperimentom pokazuje kako je moguće živjeti duhovno ispunjen, budan i slobodan. Njegovi eseji o samoodrživosti, samodostatnosti, autonomiji, svjesnosti, ekologiji, ali i svakodnevnom životu, svojevrsni su manifest koji nas i danas poziva na buđenje i promjenu', kažu iz Planetopije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!