'Treće carstvo', Karl Ove Knausgård, prevela Anja Majnarić (OceanMore)

Treći nastavak petoknjižja 'Jutarnja zvijezda' - 'Treće carstvo' - kroz priče devet likova vodi nas u zamršen svijet trenutka u kojem živimo i pokušavamo promišljati o pozadini događaja koji ispunjavaju našu svakodnevicu. Tove, bipolarna slikarica, razapeta je između svojeg osebujnog stvaralaštva i obitelji; devetnaestogodišnja Line zaljubljuje se u frontmena misterioznog benda Domen, čija misija nije samo glazba; policijski istražitelj Geir nastoji rasplesti makabrično, potpuno ritualno ubojstvo heavy metal benda; Jarle, neurolog i znanstvenik, mora na temelju svojega rada 'Karta mozga' odlučiti je li pacijent živ ili mrtav, a par Gaute i Kathrine prolazi kroz turbulentno razdoblje svojih života izazvano neobuzdanom ljubomorom. Syvert, bitan lik iz 'Vukova iz šume vječnosti', upoznaje Helgu, koja mu otkriva priču o posljednjim trenucima života njegova oca. Sve te međusobno povezane, autentične ljudske priče na rubu stvarnosti, između racionalnog i iracionalnog, tako svojstveno ljudskom biću, još jednom potvrđuju Knausgårdovu sposobnost da lucidno uroni u ljudsku narav, svakodnevnu ljudsku 'moju borbu', da se zapita što je zlo, nije li samo Sotona uvijek prisutan i gdje je nestao Bog?

Karl Ove Knausgård (Oslo, 1968.) jedan je od najvažnijih suvremenih pisaca, svjetski poznat po monumentalnoj autofikcijskoj heksalogiji 'Moja borba', prevedenoj na više od 35 jezika i prodanoj u stotinama tisuća primjeraka, a mnogi je smatraju najznačajnijim djelom skandinavske književnosti 21. stoljeća. Knausgård nastavlja graditi svoj ambiciozni opus – 2020. objavljuje roman 'Jutarnja zvijezda', prvi dio novog petoknjižja, kojem pripadaju i 'Vukovi iz šume vječnosti', 'Treće carstvo' (2022.), 'Večernja škola' (2023.) te najnoviji nastavak, 'Arendal' (2024.).

'Dječak', Fernando Aramburu, prevela Željka Somun (Fraktura)

Teško da bismo ikad povjerovali da je moguće tragediju pretvoriti u melodiju jezika, a upravo je to učinio Fernando Aramburu u romanu 'Dječak'. Što pisac može s istinitom pričom o pedesetero djece u dobi od šest-sedam godina koja u jednoj sekundi poginu u eksploziji plina u školi? Može se tiho, na prstima, ušuljati u jednu obitelj koja je u toj tragediji izgubila svog dječaka i s puno pijeteta i književnog majstorstva opisati njihov gubitak i pokušaje da žive nakon što je sve stalo. Tu majku, tog djeda i tog oca nećemo zaboraviti. Njihova je bol opisana bez imalo patetike, s posebnom vrstom suosjećanja koja istovremeno dokumentira ljubav i očaj, beznađe i snagu, ali i mnogo toga posve ljudskog, poput nastavka života tamo gdje se čini da ga više ne može biti.

Fernando Aramburu (San Sebastián, 1959.) jedan je od najcjenjenijih španjolskih pisaca današnjice. Autor je devet romana, među kojima se ističe 'Patria' (2016.), veliki književni i čitateljski uspjeh koji mu je donio brojne nagrade, uključujući Europsku nagradu Strega i Nacionalnu nagradu za književnost. Dobitnik je i nagrada za knjige kratkih priča, a prema njegovim djelima snimljeni su filmovi nagrađeni Goyom. Od 1985. živi u Njemačkoj, gdje predaje španjolski jezik.

'Zvijer', Carmen Mola, prevela Željka Lovrenčić (Petrine knjige)

Madrid, 1834. Grad se guši u strahu, koleri i neizvjesnosti, a siromašni kvartovi šapuću o Zvijeri, nepoznatom ubojici koji otima djevojčice i ostavlja njihova unakažena tijela kao zlokobne poruke. U vremenu u kojem je smrt svakodnevica, ovi zločini uznemiruju i one navikle na nasilje. Potraga za Zvijeri povezat će troje neobičnih saveznika: ciničnog novinara, ogorčenog veterana i uličnu djevojčicu crvene kose i oštrih očiju. Svatko od njih nosi vlastitu ranu, ali samo zajedno mogu zaviriti iza maske grada i dotaknuti ono što se skriva u najdubljoj tami. Zvijer je mnogo više od krimića – to je krvav, nemilosrdan portret društva na rubu, gdje pravda postoji samo za povlaštene, a istina je strašnija od svake legende.

Carmen Mola godinama je bio najintrigantniji pseudonim španjolske književne scene. Romani potpisani tim imenom – mračni, nasilni, neodoljivo napeti – oduševljavali su čitatelje i kritiku, a sama autorica zamišljana je kao subverzivna profesorica latinskog jezika koja se noću pretvara u spisateljicu noir trilera. Prava istina otkrivena je tek 2021., kad su trojica pisaca – Jorge Díaz, Agustín Martínez i Antonio Mercero – izašla iz anonimnosti prilikom dodjele Nagrade Planeta, najvažnijeg književnog priznanja u hispanskom svijetu. Njihovo samoinicijativno raskrinkavanje izazvalo je buru reakcija, ali i poštovanje prema smjelosti književnog eksperimenta koji je nadmašio očekivanja žanra. 'Zvijer' označava važan zaokret u njihovu radu – napuštaju suvremeni kriminalistički pejzaž i uranjaju u Madrid 19. stoljeća, razoren kolerom i političkim nemirima, ostajući vjerni prepoznatljivoj dinamičnosti pripovijedanja, kompleksnim likovima i oštrom seciranju društva koje se urušava iznutra.

'Savez', Tuomas Kyrö, preveo Boris Vidović (Naklada Ljevak)

Smješten u ruralnu Finsku u dramatično vrijeme Drugog svjetskog rata, roman 'Savez' Tuomasa Kyröa, jednog od najpoznatijih i najzanimljivijih finskih pisaca svoje generacije, donosi priču o složenim ljudskim odnosima – savezima koje oblikuju ljubav i gubitak, patnja i preživljavanje. Prevoditelj Boris Vidović u pogovoru knjizi piše da se roman 'zapravo ne bavi toliko samim ratom koliko ljudima na koje rat utječe na različite načine'. A ti su 'mali' ljudi Lyydia i Urho, neobičan par koji se upoznaje na natjecanju u plivanju, Urhova sestra Anna, gimnastičarka zaljubljena u Adolfa Hitlera, i drugi koje ćete upoznati na stranicama ove maestralne proze. Roman 'Savez' isprepliće osobno i političko, privatno i javno te s brutalnom elegancijom prikazuje ratne sudbine glavnih i sporednih junaka.

Tuomas Kyrö (1974.) pisac je, satiričar i crtač stripova, dobitnik brojnih finskih nagrada, među kojima su Kalevi Jäntti i Nuori Aleksis, za roman 'Savez' (Liitto), a bio je i među kandidatima za nagradu Finlandia. Jedan je od najčitanijih finskih pisaca i djela su mu prevedena na više svjetskih jezika. Prema njegovu romanu 'Staro prigovaralo' (Mielensäpahoittaja) snimljen je jedan od najgledanijih filmova posljednjih godina, a prema romanu 'Prosjak i zec' postavljena je kazališna predstava. Živi u Janakkali u jugoistočnoj Finskoj.

'Nebeski lovac', Roberto Calasso, prevele Iva Grgić Maroević i Sanja Roić

Jednom davno, davno, u susretu s drugim bićima nisi mogao pouzdano znati jesu li ona životinje, bogovi, demoni ili preci - ili su samo ljudi. Jednog dana, koji je trajao nekoliko tisućljeća, Homo se upustio u nešto što nitko drugi nikad prije nije pokušao. Počeo je oponašati životinje koje su ga progonile: grabežljivce. Tako je postao lovcem. Bio je to dug, buran, nezaustavljiv proces koji je ostavio tragove i ožiljke u obredima, mitovima i običajima te se spregnuo s onim što je stara Grčka nazivala 'božanskim', što se razlikuje od svetoga i sakralnoga, iako ih pretpostavlja, a prethodi čak i samim bogovima. Mnoge su prostorno i vremenski udaljene kulture neke od tih dramatičnih i erotskih događaja povezale s predjelom neba između Siriusa i Oriona: domenom Nebeskog lovca. Ova knjiga pripovijeda njegove priče, raspreda ih u svim smjerovima, od paleolitika, preko stare Grčke i Egipta, do Turingova stroja. Istražuje ­latentne veze unutar istog teritorija koji je nemoguće opisati: prostora ljudskog uma. Osmi dio monumentalnog djela Roberta Calassa nadahnuto je i izazovno istraživanje odnosa ljudskog roda prema mitu, božanskome i ideji preobrazbe.

Rođeni Firentinac, odrastao okružen raskošnim bibliotekama, umjetnošću i slojevitom ljepotom duge, bujne povijesti, Calasso je stasao u jednog od najznačajnijih književnika na burnim morima umjetnošću impregnirane esejistike svoga vrȅmena, a i vreménā daleko onkraj svojega. Polazeći od interesa za europski modernitet, on ponire u duboku povijest, piše meandrirajući svim relevantnim i raspoloživim humanističkim disciplinama, stvarajući posve jedinstvenu, ni s čime usporedivu književnost.