DIVOVI PATAGONIJE U RIJECI

Veličanstveni gmazovi u prirodnoj veličini izazvat će strah i donijeti užitak

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 13.07.2016 06:46
  • Objavljeno 13.07.2016 u 06:46
divovi Patagonije

divovi Patagonije

Izvor: Promo fotografije / Autor: Prirodoslovni muzej Rijeka

U bivšem skladištu Exportdrva na Delti ovog petka 15. srpnja otvara se spektakularna izložba 'Divovi Patagonije', na kojoj će se na čak 1500 četvornih metara pomoću različitih vizualnih, zvukovnih, taktilnih, olfaktornih i multimedijalnih elemenata prikazati fascinantan svijet dinosaura, životinja koje su u potpunosti vladale našim planetom više od 180 milijuna godina, što znači 36 puta dulje nego što postoji čovjek

Domaćin i suorganizator izložbe je Prirodoslovni muzej iz Rijeke, a na njoj će posjetitelji moći vidjeti čak 25 replika kostura i devet rekonstrukcija dinosaura u prirodnoj veličini, izrađenih prema autentičnim fosilnim nalazima iz Patagonije, jednog od najvećih nalazišta fosilnih ostataka dinosaura u svijetu.

Osim eksponata, publika će vidjeti filmove i videomaterijale o životu dinosaura, realizirane uz pomoć najsuvremenijih tehnologija poput holograma i 3D prikaza, kao i snimke iskopavanja dinosaura u Patagoniji. Najveću pažnju vjerojatno će privući interaktivna paleontološka postaja za iskapanje kostiju dinosaura iz pijeska u prirodnoj veličini, zatim geološka linija vremena, koja će pokazivati kako je u kojem trenutku izgledao svijet, te kutak u kojem će posjetitelji moći 'doživjeti' i 'vidjeti' svijet očima dinosaura.

'Prolaskom kroz izložbeni prostor posjetitelji će iskusiti šok, zapanjenost, užitak, ali možda i strah i neugodu. Moći će doživjeti različita staništa života dinosaura, čuti kako su se dinosauri glasali, vidjeti svijet njihovim očima, ali i osjetiti što je značilo biti mali mišoliki sisavac koji se bori za život u svijetu veličanstvenih i zastrašujućih gmazova', kaže Nadia Dunato Pejnović, autorica koncepcije i postava izložbe.

Otkuda dinosauri u Patagoniji?

'Područje Argentine je iznimno zanimljivo paleontolozima, ali i svim zaljubljenicima u te divove zato što su upravo u toj regiji pronađeni najstariji fosilni ostaci dinosaura - čak više od 50 različitih vrsta, što predstavlja oko deset posto ukupnog broja vrsta dinosaura nađenih do sada u svijetu', pojasnila je Nadia Dunato Pejnović, dodajući da je u doba dinosaura Patagonija bila prerijsko područje s tropskom ili vlažnom suptropskom klimom, a na tlu su rasle brojne vrste araukarija, ginka i drugog primitivnog raslinja te paprat, cikasi i prve cvjetnice.

U takvom okruženju, kaže autorica koncepcije, živjeli su divovi dinosauri - mesojed Giganotosaurus carolinii, dug oko 14 metara, i biljojed Rebbachisaurus tessonei, dugačak oko 17 metara, zajedno s manjim dinosaurima, vodenim kornjačama i drugim vodenim gmazovima, malim primitivnim sisavcima, letećim gmazovima i ogromnim insektima te drugim beskralješnjacima.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Prirodoslovni muzej Rijeka


Glavne zvijezde divovski Giganotosaurus i Rebbachisaurus tessonei

Glavne zvijezde izložbe bit će upravo ta dva divovska dinosaura: Giganotosaurus, najveći dinosaur mesojed, koji je bio čak dva puta veći od puno poznatijeg Tyrannosaura sa sjeverne polutke, i Rebbachisaurus tessonei iz obitelji sauropoda, najveći biljojed Patagonije, koji je značajan po tome što je kod njega pronađen gastrolit, kamenčić kojim su ti divovi mrvili i usitnjavali biljnu hranu.

Osim njih bit će izložen Carnotaur koji je pomoću dva snažna roga na glavi privlačio ženke, zatim savršeno očuvana, ogromna kandža Megaraptora namunhuaiqui te dinosaurova gnijezda, jaja i lubanje.

Osim divovskih vrsta, bit će izložena grupa najmanjih dinosaura - brzih, dvonožnih biljojeda veličine psa, zatim najstariji dinosauri, koji su pronađeni u nacionalnom parku Talampah na sjeveru Argentine, te morski reptili iz doba dinosaura. 'Jedan od najatraktivnijih izložaka svakako će biti rekonstrukcija gnijezda malenog Mussaurusa patagonicusa, 'miša guštera', u kojem su znanstvenici prilikom iskopavanja pronašli osam do deset upravo izleglih mladunaca', kaže kustosica, dodajući da je time pokrenuto istraživanje ontogenetskog razvoja ove grupe.

Premda je riječ o putujućoj izložbi udruženja GGPCLA Grupo Cultural iz Argentine, riječki kustosi otišli su korak dalje i argentinski postav dopunili zanimljivom konceptualnom pričom 'Evolucija sisavaca vs. evolucije dinosaura', a posebno zanimljiv sigurno će biti i dio 'Terenski dnevnik jednog paleontologa' o životu na tlu Hrvatske u doba dinosaura. Također, na izložbi će se putem Dino-pikanterija obraditi nove i intrigantne znanstvene spoznaje ili hipoteze o dinosaurima. Primjerice, pokušat će se odgovoriti na pitanje jesu li dinosauri bili hladnokrvni gmazovi s ljuskama, kako se do sada smatralo, ili su to bili toplokrvne ptice s perjem, na što upućuju najnovija istraživanja, zatim jesu li ti giganti mogli komunicirati i jesu li zaista izumrli.

'Koncepcijom 'Evolucija sisavaca vs. evolucije dinosaura' htjeli smo pokazati evoluciju i diversifikaciju dinosaura i naših davnih predaka mišolikih sisavca koji su se pojavili približno kad i prvi dinosauri te su zatim idućih 140 milijuna godina živjeli u suživotu. To se razdoblje često naziva i 'mračno doba sisavaca' jer nisu imali priliku za razvoj sve dok dinosauri nisu izumrli krajem krede i tako omogućili njihovo širenje. Dinosauri, veliki i mali, bili su prilagođeni različitim životnim uvjetima i zauzimali su većinu dostupnih ekoloških niša. Primitivni sisavci bili su široko rasprostranjeni i raznoliki, ali ne i brojni. Kretali su se većinom noću te se skrivali u krošnjama drveća i pod zemljom kako bi izbjegli brojne dinosaure kojima bi mogli postati lak plijen. Obrasli dlakom, poput današnjih sisavaca, imali su stalnu temperaturu koja im je omogućavala bolju prilagodbu na promjenjive klimatske uvjete. Upravo im je toplokrvnost i činjenica da nisu bili izbirljivi kad se radilo o izvorima hrane omogućila da prežive veliko masovno izumiranje prije 65 milijuna godina, koje je zapečatilo sudbinu tih veličanstvenih gmazova', pojasnila je Nadia Dunato Pejnović.

S jedne od prošlih izložbi  PMR

S jedne od prošlih izložbi PMR

Izvor: Promo fotografije / Autor: Prirodoslovni muzej Rijeka


Govoreći o svom autorskom postavu 'Terenski dnevnik jednog paleontologa', Nadia Dunato Pejnović je objasnila da će se u sklopu izložbe pokazati kako je naše područje izgledalo u doba vladavine dinosaura i odgovoriti na pitanje jesu li oni bili prisutni na području današnje Istre tijekom 30 milijuna godina, o čemu svjedoče otisci stopala na nekoliko lokaliteta.

'Naglasak će biti na geološkom razdoblju krede, kad su dinosauri doživjeli najveći procvat, ali će se ukratko objasniti što se događalo kasnije te kako je moguće da na našim najvišim vrhovima možemo pronaći ljušturu školjke ili morskog puža. To je moguće zato što je tokom krede naše područje bilo dvadesetak stupnjeva geografske širine južnije, gdje se danas nalazi primjerice Egipat. Cijelo je to područje nalikovalo današnjim Bahamima - toplo plitko more s mnogobrojnim većim ili manjim otočićima te plićim ili dubljim lagunama između njih. Planina, poput današnje Učke, nije bilo, a tek je na području današnje Istre dugo vrijeme postojalo kopno – otok, o čemu nam svjedoče i brojni tragovi dinosaura koji su obitavali ovdje tijekom razdoblja od najmanje 80 milijuna godina', objašnjava autorica izložbe.

Kraj izložbe također će biti vrlo spektakularan, a obilježit će ga udar koji je bio presudan za sudbinu tih veličanstvenih gmazova.

'Sudbinu dinosaura zapečatio je meteor koji je udario u meksički poluotok Yucatan prije 65 milijuna godina, što je izazvalo niz lančanih reakcija, kao što su potresi, vulkanske erupcije, promjene temperature i količine svjetlosti, a što je promijenilo njihov životni okoliš do te mjere da nisu uspjeli preživjeti', zaključila je Nadia Dunato Pejnović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!