RIJEČ ŽIRIJA: M. MIĆANOVIĆ

Urednik piscu, urednici čitatelju

šiljilo olovka

šiljilo olovka

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Član tportalovog žirija za roman godine Miroslav Mićanović piše o odnosu autora i urednika te čitatelja

Čitam u novinama, u jednoj od rubrika otkrića, da je glasoviti pjesnik T. S. Eliot, tada direktor ugledne izdavačke kuće Faber and Faber, odbio rukopis Georgea Orwella Životinjska farma – pjesnik (direktor) poslao je pismom odbijenicu. Navode se i razlozi njegova nezadovoljstva rukopisom, koji bi se neupućenu čitatelju mogli činiti i suvislim, ali sva slava životinja i farme pripada i daje za pravo njezinu tvorcu. I svašta mi se tada zavrti u glavi, ali nedvosmisleno se govori o otkriću pogreške, zabune i promašaja jednoga naspram drugoga: direktora (navedimo za ovu priliku i urednika) naspram autora. Događaju li se u hrvatskoj književnosti takve vrste nesporazuma, ili je sadašnja glad za autorima, punjenjem polica i brzom prodajom, etiketiranjem takva da prolazi sve što se može stisnuti i otisnuti. Živi li netko s hrvatskim autorima i utječe na njihovo pisanje. Jesi li oni spremni mijenjati rukopis (ili svoj život). Je li odnos autora i teksta uopće u tom mjeri prožet i važan da bi se postavljala tako presudna i ozbiljna pitanja.

Svojedobno je Hrvoje Pejaković napisao lijep esej o jednoj darovitoj i senzibilnoj pjesnikinji i njezinu uredniku, koji joj nije objavljivao da bi je zaštitio i ostavio u njezinu vrtu za šetnje i samoću: jer da nije vrijeme za veličinu i prirodu njezine poezije... Možemo li zamisliti da bi netko nekoga tako štitio ili je upravo izdavačka infrastruktura, govorim o tzv. velikim izdavačima, koji hoće biti nakladnici svih vrsta, žanrova i tipova ljudskoga pisanja i mišljenja. Hoće biti i jedini u knjižarama, sami svoji izdavači, distributeri, izdavači udžbenika – što da s tim i kako da se u tome snađu urednici i pisci. Urednici za knjige o bilju i planinama, usput su i urednici za književnost (romana u prvom redu, kratke priče ne bi bilo loše, poezije što manje...)

Mogli bismo vrludati kroz povijest izdavaštva i povijest književnosti i otkrivati različite vrste odnosa između urednik i autora, koji su metonimijski zapravo zahvaćeni i kontekstima u kojima su jedni uređivali i izdavali, drugi pisali i objavljivali. Različita je narav tih odnosa u Europi ili Americi, zamislimo u Africi ili Aziji, ali uvijek je riječ o dirljivosti, zavisti, sujeti, ljubomori, strasti i vatri. Životu i smrti. Ali i o drugim daleko jednostavnijim i prolaznijim stvarima ideologija, strukture društava i proizvodnje, razumijevanja naravi književnosti, kulture. Mogli bismo tu stati ili i započeti. Vratiti se u stvarnost! Čiju: uredničku, autorsku?

Uloga je urednikova biti nevidljiv putnik kroz tekst i što je njegova prisutnost manja više je mogućnosti da vjerujemo u autorsku maštu i samosvijest. Ali stvari nerijetko nisu jednostavne, što se da iščitati i iz suvremene hrvatske romaneskne produkcije: brzina kojom su obuhvaćeni brojni hrvatski pisci govori o tome da su prepušteni žrvnju izdavačkih planova i programa, gdje više figuriraju njihova imena negoli njihovi tekstovi.

Naslovi su tih novonastalih hrvatskih romana takvi da ih iz velike nužde započinješ čitati. Likovi su najčešće slični svojim autorima i oni im daju na neposrednoj važnosti i životu: teško se o autorova lika i djela možeš odvojiti čitajući njegovu knjigu u kojoj se sada samo zove drukčije, Janko ili Marko. Poglavlja, međunaslovi, fabularna linija ili kompozicija, razlika između moralne i propagandne poruke teško da je prošla kroz uredničke ruke. Pripovjedačka perspektiva, jedinstveni (kao raznorodni, heterogeni) pripovjedački glas i priča daleko su uredniče intervencije i savjeta.

Ali – zaustavit ću se na ovom mjestu! Morao bih početi od vlastitog mjesta govora: urednika? autora? prosuditelja? U ime kojeg iskustva, znanja ili koje mašte? Tišina. Do novoga teksta radosti, oduševljenja. Riječ je o onome što se uvijek u romanu traži: cjelovitost, fragment, sumnja, uspon i pad!

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi