120. OBLJETNICA

Umjetnički paviljon otvorio izložbu posvećenu Bukovcu, 'bez kojega Paviljona ne bi ni bilo'

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 03.10.2018 09:25
  • Objavljeno 03.10.2018 u 09:25
Na otvaranju izložbe 'Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja'

Na otvaranju izložbe 'Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja'

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Svečanim otvorenjem izložbe 'Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja', Umjetnički paviljon u Zagrebu prigodno je u utorak obilježio 120 godina svojega postojanja, uz poruke o ulozi velikog hrvatskog modernista u utemeljenju te institucije kao nacionalnog reprezentativnog izložbenog prostora

Okupljene je uvodno pozdravila ravnateljica Umjetničkog paviljona i idejna autorica izložbe Jasminka Poklečki Stošić. Istaknula je kako je, u godini kada ta institucija obilježava 120 godina svojega postojanja, njezina civilizacijska dužnost bila centralnu izložbu obljetničke godine posvetiti Vlahi Bukovcu, 'slikaru bez kojega vrlo vjerojatno ne bi bilo Umjetničkog paviljona'.

'U svakom gradu, među njegovim stanovnicima uvijek se izdvoje pojedinci, vizionari, oni koji su svojim idejama, znanjem, umješnošću, karizmatičnošću, na razne načine pridonijeli prosperitetu i ugledu svojega grada', rekla je Poklečki Stošić.

'Te se pojedince nikada ne smije zaboraviti – naprotiv. Njihova imena zlatnim slovima trebaju biti upisana u povijest njihova grada. Upravo je jedan takav pojedinac 1893. godine iz Pariza došao živjeti u Zagreb i stubokom promijenio onovremenu zagrebačku likovnu scenu, pokrenuo mnoge likovne događaje i inicijative, bio glavni čimbenik u stvaranju temelja hrvatske moderne, te naposljetku, i inicijator osnutka Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Bio je to Vlaho Bukovac', istaknula je.

  • +20
  • +17

Svečano otvorenje izložbe Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Izložba, koja ostaje otvorena do 6. siječnja 2019., objedinjuje više od 140 slika, pri čemu je Bukovčev opus obuhvaćen u cijelosti – od pariške, zagrebačke, do praške faze, a njome je učinjen iskorak u prezentaciji Bukovčeva opusa predstavljajući prvi put njegova djela uz bok slikama njegova pariškoga učitelja, znamenitog francuskog slikara 19. stoljeća Alexandrea Cabanela.

Riječ je, kazala je Poklečki Stošić, o velikome projektu čija je priprema trajala pune dvije godine, a uključila je brojne institucije iz Hrvatske i Francuske, gdje je u Muzeju Fabre iz Montpelliera Umjetnički paviljon pronašao važnog partnera za njezinu realizaciju.

Autorstvo izložbe zajednički potpisuju povjesničar umjetnosti i stručnjak za Bukovca Igor Zidić i direktor Muzeja Fabre Michel Hilaire, stručnjak za opus Alexandera Cabanela.

Zidić je istaknuo kako je Bukovac u Zagreb došao na vrhuncu svojeg pariškog uspjeha, te tu proveo komparativno malo godina – tek pet – nasuprot 16 godina provedenih u Parizu te 17 u Pragu, 'ali u tih je pet godina Bukovac promijenio Zagreb, gdje je ostvario i svoje najvažnije djelo, zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, te bezbroj portreta, postižući svoje vrhove upravo u tome gradu'.

'Fantastična energija koju je imao – umjetnička, produktivna, socijalna, empatijska – sve je to bilo upregnuto s ciljem da se ovdje stvori središte', rekao je Zidić. 'U svijet je otišao s pučkom školom a vratio se kao veliki umjetnik. Da je ostao u Zagrebu, tko zna kako bi izgledao nastavak početaka naše moderne', poručio je.

  • +1

Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Otvorenju izložbe nazočio je velik broj predstavnika kulturne i društvene javnosti te institucija, među kojima i gradski ministar kulture grada Montpelliera Bernard Travier, koji je izrazio veliko zadovoljstvo što je Muzej Fabre imao priliku sudjelovati u realizaciji toga projekta, jer 'upravo ovakve umjetničke koprodukcije i umjetnički rad dozvoljavaju pojedincima da izraze ono što je u njima najbolje i na taj način izbrišu ideološke granice koje ugrožavaju humanizam'.

Realizaciju izložbe financijski su potpomogli Ministarstvo kulture RH te Grad Zagreb. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek osvrnula se na činjenicu da je upravo Bukovac obilježio čitavu hrvatsku kulturnu godinu, budući da je otvorenjem njegove izložbe u siječnju u Klovićevim dvorima u Zagrebu započelo obilježavanje Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj, dok ju izložba u Umjetničkom paviljonu zatvara.

Ocijenila je kako nije slučajno da je institucije i kustose iz Hrvatske i Francuske na tom izložbenom projektu okupio upravo Bukovac, 'osobnost koja je doista na najljepši način pokazala europski duh'.

Predstavnicima grada Montpelliera poručila je kako 'volimo svjedočiti naše prijateljstvo i želimo zajednički graditi Europu kulture u koju vjerujemo', te čestitala svima koji su sudjelovali u pripremi izložbe, a ravnateljici Jasminki Poklečki Stošić 'ali i svim njezinim prethodnicima, na 120 godina djelovanja ove institucije i 120 godina nemjerljivog doprinosa hrvatskoj kulturi i umjetnosti'.

Čestitke na izložbi organizatorima je uputila i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević. Ocijenila je kako je riječ o iznimnoj izložbi koja je 'nastavak i logičan slijed mnogih jedinstvenih postava u Umjetničkom paviljonu, važna zbog toga što u onodobna europska strujanja odlično kontekstualizira hrvatsku slikarsku modernu te neka platna čini hrvatskoj publici prvi puta dostupnima'.

'Grad Zagreb i gradska uprava snažno podupiru i podržavaju nastojanja da tako važni i složeni projekti u što većem broju i u suradnji različitih kulturnih institucija zažive u našem gradu', poručila je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!