Komemoracija za hrvatsku spisateljicu, novinarku i feministkinju Slavenku Drakulić održana je u ponedjeljak u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog, gdje su o njezinu književnom i javnom djelovanju govorili Ivica Buljan, Barbara Matejčić, Marija Ott Franolić, Vesna Pusić i Seid Serdarević.

Slavenka Drakulić preminula je iznenada u Sovinjaku u Istri 20. lipnja u 77. godini.

'Jedna od najvažnijih književnica'

Glavni urednik izdavačke kuće Fraktura Seid Serdarević rekao je da je Slavenka Drakulić bila jedna od najvažnijih književnica, esejistica, novinarki i jedna od naših prvih feministkinja - 'vječna borkinja za prava slabih i obespravljenih'. Kazao je da su od objave romana 'Dora i Minotaur' 2015. počela njihova intenzivna druženja na putovanjima.

Istaknuo je da je Slavenka uvijek bila okrenuta novim knjigama i novim temama te napomenuo da ovih dana izlazi iz tiska njezina nova knjiga 'Zašto nisam naučila kuhati', kojoj se, kako je rekao, veselila kao da joj je prva.

'Često je podsjećala da ženska prava nisu darovana, nego izborena i da se mogu izgubiti ako se za njih ne nastavi boriti', kazao je Serdarević.

Barbara Matejčić istaknula je da joj je kao novinarki posebno važno što je Slavenka do posljednjeg dana ostala u novinarstvu, 'toj poniženoj profesiji'.

Dodala je: 'Feministkinja sam i slobodna novinarka. To su danas naizgled jednostavne činjenice o mom životu, ali iza njih stoji nasljeđe žena koje su bile prije nas. One su nam ostavile prostor u kojem više ne moramo svaku rečenicu započinjati obranom vlastitog mjesta'.

Ivica Buljan iz Jutarnjeg lista, za koji je Slavenka Drakulić pisala, rekao je da nije vjerovala kako tekstovi mogu promijeniti svijet, ali je osjećala dužnost progovoriti o onome što je smatrala važnim. 'Neke je tekstove jednostavno morala napisati. To je bila dužnost prema sebi, ali i prema ljudima do kojih joj je bilo stalo', rekao je.

Stvaralačka energija i potreba za pisanjem

Urednica i kritičarka Marija Ott Franolić, koja je sa Slavenkom Drakulić godinama prijateljevala i surađivala, rekla je da ju je uvijek iznova oduševljavala njezina stvaralačka energija i potreba za pisanjem.

Navela je i da je imala uvid u korespondenciju Slavenke Drakulić jer joj je 'sređivala' arhivu. 'Od svih tih pisama čitatelja i čitateljica, najdirljivija su bila pisma koja je dobila iz Irana. Kad je u Iranu prevedena knjiga 'Kako smo preživjeli komunizam', dobila je poplavu pisama podrške, zahvale i razumijevanja', rekla je.

Bivša političarka Vesna Pusić istaknula je da Slavenku Drakulić poznaje od studentskih dana. Prisjetila se kako joj je Drakulić jednom ispričala da je kao djevojčica željela biti prodavačica novina u kiosku kako bi mogla cijeli dan čitati. Pusić je rekla i da, za razliku od mnogih žena svoje generacije kojima je bila namijenjena uloga 'pratiteljica revolucije', Slavenka 'nije bila stvorena za tu ulogu'. 'Bila je pratiteljica života', zaključila je.

Prva feministička grupa izložena žestokim napadima

Pusić je podsjetila da je sa Slavenkom Drakulić i još nekoliko suradnica osnovala prvu feminističku grupu u bivšoj Jugoslaviji zbog čega su bile izložene žestokim napadima, na koje je Drakulić odgovorila knjigom 'Smrtni grijesi feminizma'.

Podsjetila je da je nakon teške bolesti, dijalize i transplantacije bubrega Slavenka Drakulić svoje iskustvo pretočila u roman 'Hologrami straha', kada je, kako je rekla, nastao i njezin credo: 'Kad život tebe kamenom, ti njega knjigom!". Govorila je i o njihovim druženjima u Sovinjaku, gdje su obje ljetovale.

Slavenka Drakulić rođena je u Rijeci 4. srpnja 1949., a živjela je u Stockholmu i Zagrebu. Karijeru je počela kao novinarka nakon završenog studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za Start, Danas i NIN te je među autoricama koje su feminističke teme uvele u javnu raspravu. Bila je dugogodišnja suradnica Jutarnjeg lista, a tekstove je objavljivala i u vodećim svjetskim novinama kao što su 'The New York Times', 'Frankfurter Allgemeine Zeitung', 'La Repubblica' i 'El Mundo'.

U svojim se djelima bavila ženskim iskustvom, a romansirala je živote velikih žena, kao što su Frida Kahlo i Mileva Einstein. Bila je u braku sa švedskim novinarom Richardom Swartzom, a njezina kći je autorica Rujana Jeger.