Zagrebački HNK ima samo jednu scenu koju dijele tri ansambla i jednu veliku pokusnu dvoranu koju se, rekla je intendantica Vrgoč, zapravo ne bi usudila nazvati velikom jer u nju ne mogu stati zajedno zbor i orkestar. Istaknula je kako ovaj model teatra doslovce proizlazi iz vremena Austro-ugarske monarhije i u njemu se ništa nije promijenilo, pa je Vrgoč ponovno apelirala na "političare i osnivače HNK-a da omoguće da HNK dobije još jednu scenu koju bismo nazvali drugom scenom HNK i na kojoj bi radili dramske i manje operne te baletne predstave".

Moguća druga scena HNK-a u aneksu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

Nova sezona predstavljena je u foyeru HNK-a, a okupljene novinare zanimalo je i gdje bi mogla biti ta druga scena HNK-a. Intendantica je podsjetila kako je bilo najavljeno da će ona biti u aneksu Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), da se o tome i razgovaralo, a Vrgoč se nada da će se pronaći neko rješenje.

Isti apel uputio je i redatelj Krešimir Dolenčić, koji će režirati jednu od novosezonskih premijera Opere HNK - posljednju operu genijalnoga Wolfganga Amadeusa Mozarta - Čarobnu frulu. Dolenčić je ustvrdio kako je "nepristojno da je Zagreb jedini grad na području od sigurno pet tisuća do šest tisuća kilometara u svim smjerovima u kojima nacionalna kuća ima dramu, operu i balet na jednoj sceni". Svoje stajalište potkrijepio je podatkom da će kao redatelj opere "Čarobna frula" moći dobiti samo pet ili šest proba na pozornici, a u međuvremenu će, kako je rekao, "raditi po nekim drugim rupama i dvoranicama za koje će se platiti puno novca da se iznajme".

Dolenčić vjeruje kako "ulaganje u obrazovanje i kulturu 'diže' gospodarstvo, pa onda ljudi ne odlaze".

Ravnatelj Opere HNK Nikša Bareza najavio je da su u novoj sezoni predviđene tri operne premijere - uz Čarobnu frulu, tu je i "Trubadur" Giuseppea Verdija, koju će režirati Bareza, a kako je rekao, izvest će se u novome kritičkom izdanju jer, uz to što je riječ o jednoj od najpopularnijih djela opernog repertoara, u izvedbama te opere još dolazi do raznih devijacija u tzv. tradiciji njezinih izvedaba u kojima je zapravo riječ o neukusu i nedovoljnu poznavanju Verdijeva glazbenog jezika. 

Treća premijera je opera "Žena s jezera" (Donna del lago) Gioacchina Rossinija koju će u Hrvatskoj iduće godine biti prvi put postavljena i to 200 godina nakon njezine praizvedbe u Napulju, u koprodukciji s Operom de Lausanne. Redatelj će biti proslavljeni kontratenor Max Emanuel Cenčić koji će otpjevati i jednu od vodećih uloga - Malcolma koja je izvorno pisana za mezzosopranski glas, a u Zagrebu će tu ulogu prvi put u povijesti tumačiti muškarac.

Šest dramskih premijera - Miro Gavran prvi put na daskama HNK

Šest premijera izvest će u novoj sezoni Drama HNK, a među njima će se na daskama nacionalnoga kazališta prvi put igrati jedna drama poznatoga hrvatskog književnika Mire Gavrana - "Svaki tvoj rođendan" koju je Gavran napisao za HNK, a redatelj je Rene Medvešek. Na novinarsko konstataciju - napokon u HNK, Gavran je odgovorio kako je sada baš pravi trenutak, te dodao kako je u drami 28 junaka, a 15-ak "malo većih". Vjeruje kako će u suradnji s ansamblom, koji je u dobroj formi, i redateljem nastati dobra i lijepa predstava ali, dodao je, sada je pred njim posao da zadnju verziju od stotinjak stranica, svede na 75 do 80 stranica, kako bi se našao pravi odnos između glavne linije radnje i onih sporednih, odnosno pravu mjeru za dvočinsku predstavu. Gavran je objasnio kako drama donosi emotivne lomove generacije od 1957. do 2017. i pojedinaca u toj generaciji, dijelom je to i obiteljska priča, svojevrsna mala kronika, a htio je da u drami bude što manje politike, ali ona je ipak prisutna kao pozadina.

Ravnatelj Drame HNK Ivica Buljan najavio je da će premijerno biti izvedena i "Mačka na vrućem limenom krovu" Tennessseeja Williamsa u režiji Paula Magellija koji, smatra Buljan, u vrijeme kada se redefinira obitelj i postavljaju se neka pitanja, koja su u Americi bila aktualna već u 60-tim godinama prošloga stoljeća, daje svježu i aktualnu predstavu.

Tu su i premijere drame "Glumica" najizvođenijega francuskog suvremenog pisca Pascala Ramberta, praizvedba Antigone Slavoja Žižeka u kojoj autor oštro proziva autoritarne vlasti i njihovu mržnju protiv slobodnoga mišljenja, u režiji Angele Richter. Bit će izvedene i Čehovljeve "Tri sestre" u režiji Bobe Jelčića, te predstava "I am Europe" dramatičara i redatelja Falka Richtera u suradnji s umjetnicima iz Francuske, Njemačke i Hrvatske.

Tri baletne premijere, među kojima i balet "Metropolis" Jirija Bubeničeka

Za novu sezonu Balet HNK priprema tri premijere - jedna od njih je balet "Metropolis" kojim će se, rekao je ravnatelj Baleta HNK Leonard Jakovina, zagrebačkoj publici prvi put predstaviti rastuća koreografska zvijezda Jiri Bubeniček koji je inspiraciju pronašao u glasovitu romanu njemačke glumice, scenaritice i novelistice Thee von Harbou, a propituje odnos čovjeka prema njegovoj životnoj i radnoj sredini.

Druga premijera je balet "Opasne veze" koji se temelji na glasovitom romanu Pierrea Choderlosa de Laclosa iz 18. stoljeća, koji kao koreograf i redatelj potpisuje poznati Giorgio Madia, a tom poznatom suvremenom talijanskom koreografu i redatelju bit će to, nakon Petra Pana, druga suradnja sa zagrebačkim Baletom.

Na kraju nove sezone, rekao je Jakovina, zagrebačkoj publici predstavit će se Angelin Preljocaj, jedan od najvećih imena suvremenoga plesa što je, vjeruje ravnatelj, jako važno za kazalište kao što je HNK jer to si ne mogu priuštiti sva kazališta, a glavni razlog je kvaliteta plesača koju, naravno, ima Balet HNK. Publika će moći vidjeti dvije njegove koreografije - "Annonciation" (Navještenje) i "La Stravaganza" koju je Preljocaj kreirao 1997. za New York City Ballet.

Uz nove premijere, HNK će, istaknuli su čelni ljudi nacionalnoga teatra, naravno prikazivati i reprize, a nastavit će i s Filozofskim teatrom.