Ta udruga koju su osnovali stanovnici povijesne jezgre Splita i koja spada pod kotar Grad, nastala je kao reakacija na ignoriranje javnosti prilikom odlučivanja o famoznom Solarovu planu upravljanja palačom, ali i kao udruga koja je pokušala zaštiti te stanovnike od pogubnog utjecaja ekspanzije monokulture turizma u posljednje dvije-tri godine. Na tribini smo jasno čuli da turistički uspjeh Splita ima i svoje ne tako ugodno naličje i zbog te stihijske ekspanzije najviše trpe stanovnici povijesne jezgre.

U ime udruge kraće izlaganje održao je Mislav Čalo, stanovnik povijesne jezgre, ili kako oni sebe vole ponosno predstaviti, stanovnik Geta. Najvažaniji podatak iznesen je već u početku, a to je porazna činjenica da je broj stanovnika povijesne jezgre ili Geta, dijela grada pod zaštitom UNESCO-a u periodu od 2001. do 2011. godine, pao s malo manje od tri tisuće na nešto malo više od dvije tisuće stanovnika.

Posljedica je to činjenice da se već godinama ne ulaže u unaprijeđenje uvjeta života u povijesnoj jezgri. Iznesen je i podatak da se godišnje ubere oko 10 milijuna kuna na račun spomeničke rente, ali raspolaganje tim novcem nije transparentno i građani koji žive u povijesnoj jezgri, kao, primjerice, u nekim drugim hrvatskim turističkim gradovima, nemaju mogućnost korištenja tog novca u obnovu njihovih objekata ili infrastrukture.

Tribine iz ove serije uglavnom su prolazile u akademskoj raspravi, no na ovoj posljednjoj, koja je bila definitivno najposjećenija, građani  Splita koji žive u palači javno su otvorili dušu o svim svojim svakodnevnim problemima. Zapanjujuće je zvučala konstatacija na početku tribine da ove godine u Getu imaju velikih problema s najezdom miševa. Mislav Čalo razlog vidi u činjenici da su se u povijesnoj jezgri Splita namnožili jeftini fast-food restorani, picerije i slični improvizirani ugostiteljski objekti koji proizvode gomilu organskog smeća po ulicama grada. Stanovnici jezgre smatraju da svi ti ugostiteljski objekti ne zadovoljavaju minimum higijenskih sadržaja i ne bi izdržali ozbiljniji inspekcijski nadzor.

Opći je stav da gradske komunalne službe, od inspekcija, komunalnih redara do policije, ne funkcioniraju. Pitaju se kako je moguće da se otvorilo toliko štekata, restorana, kafića i hostela koji život u jezgri čine nemogućim. Posebno je naglašen problem masovne hostelizacije i organizacija pub-crawl partyja u centru Splita. 'Po cijele noći to je gomila pijane mladeži po ulicama i trgovima koja galami do jutra i urinira gdje stigne. Buka je nepodnošljiva i u Getu se u ljeto ne da živjeti. Na Carrarinoj poljani iza ponoći bude po trideset motora, iz svih kvartova, deru se i prijete. Što moramo izaći na ulicu s pištoljima?' uzbuđeno je referirao jedan postariji građanin. 'I meni su pritili, mi smo taoci tih ugostitelja. Ja san odleža pet godina, odležat' ću i deset, ali ću izać' s pištoljem i sredit onoga 'ko mi priti isprid moje kuće', ljutito je dodao drugi građanin.

Nezadovoljstvo koje je kulminiralo na tribini već je duže vrijeme očigledno i na trenutak se skrenulo s teme, no članovi udruge i moderator Čalo ipak su vratili diskusiju na tolerantni nivo i ukazali na pravi problem nefunkcioniranja Grada Splita. Treba naglasiti da nitko od predstavnika Grada unatoč pozivima nije došao na tribinu, kao ni predstavnici Konzervatorskog zavoda. 'Imamo na djelu klasičnu zamjenu teza, nas iz Udruge konzervatori optužuju da će Split zbog nas izgubiti status grada pod zaštitom UNESCO-a zbog naših prijava njihovih falsifikata i devastacija. Najnoviji primjer jest gradnja kraj katedrale, o čemu smo posljednjih dana od pročelnika Bužančića čuli barem četiri različita objašnjenja', zaključio je Čalo.

Nakon serije od šest posljednjih javnih tribina u organizaciji koordinacije, jasno je da su udruge, civilna i građanska scena Splita u ovom trenutku posljednja brana potpunoj uzurpaciji javnog interesa od skupine lokalnih developera, poduzetnika i kvazi-ugostitelja. Gradska vlast koja je u raspadu uopće nema kapaciteta da se tome suprostavi, a u velikoj mjeri je kreator i saučesnik takvog stanja koje je rezultiralo otvorenim bijesom i nezadovoljstvom stanovnika povijesne jezgre. Mada malen broj tih stanovnika nije velika glasačka baza za koju će se političari posebno boriti, kapacitet civilne scene u gradu u tom smislu je puno respektabilniji i lokalni političari će tu činjenicu morati ozbiljnije uzeti u razmatranje.