Iza borbi s Kiklopom, sirenama i morskim čudovištima krije se slojevita priča o iskušenju, moći, manipulaciji i ljudskim slabostima, a žene oblikuju gotovo svaki ključni trenutak Odisejeva desetogodišnjeg putovanja.

Na prvi pogled Odiseja govori o kralju Itake koji se nakon pobjede u Trojanskom ratu pokušava vratiti svojoj supruzi Penelopi. No tijekom cijelog putovanja njegovu sudbinu određuju žene – božice, nimfe, čarobnice i smrtnice. One ga zavode, spašavaju, usmjeravaju ili usporavaju. Zbog njih Odiseja nije tek priča o herojstvu, nego o odnosima moći, inteligenciji, prijevari i samokontroli, piše BBC.

Već na početku epa Odisej se nalazi na otoku nimfe Kalipso s kojom živi već sedam godina. Iako ga bogovi na kraju oslobađaju, nije sasvim jasno drži li ga zatočenim Kalipso ili vlastite psihološke rane nakon dugog rata. Neki suvremeni autori u tome vide i moguće simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.

U isto vrijeme na Itaci Odisejeva supruga Penelopa vodi vlastitu bitku.

Penelopa nije pasivna supruga

Dok Odisej luta morem, Penelopa se godinama uspješno odupire pritisku čak 108 prosaca koji žele preuzeti prijestolje i oženiti je. Kako bi kupila vrijeme, obećava da će odabrati novog muža kada dovrši pogrebni pokrov za svekra Laerta. Danju ga marljivo tka, a svake ga noći potajno para, odgađajući odluku godinama.

Zahvaljujući njezinoj domišljatosti Odisej uopće ima priliku vratiti se i ponovno preuzeti vlast.

Najveći Odisejev saveznik nije neko moćno božanstvo rata, nego božica mudrosti Atena. Ona pokreće njegov povratak, spašava ga nakon brodoloma i neprestano usmjerava njegove odluke. Zanimljivo je da se u mnogim scenama pojavljuje prerušena u muškarca, što pak predstavlja antičku stvarnost u kojoj muškarci formalno imaju političku moć, dok žene često djeluju iz sjene i oblikuju tijek događaja.

Sirene i Kirka nisu samo čudovišta

Najpoznatiji ženski likovi u Odiseji često se pogrešno svode na opasne zavodnice.

Sirene nisu prijetnja zbog svojeg izgleda nego zbog pjesme kojoj gotovo nijedan čovjek ne može odoljeti. Svjestan rizika, Odisej naređuje posadi da ga priveže za jarbol kako bi mogao čuti njihov pjev, ali da ne skoči u smrt.

Slično je i s čarobnicom Kirkom. Ona Odisejeve ljude pretvara u svinje, ali kasnije postaje njegova saveznica i pomaže mu da siđe u podzemni svijet, gdje od proroka Tiresije dobiva ključne upute za povratak kući.

U Homerovu svijetu opasnost i pomoć često dolaze iz istog izvora, piše BBC.

Prava borba vodi se u Odisejevoj glavi

Brojni književni povjesničari smatraju da čudovišta, sirene i čarobnice nisu samo doslovni likovi, nego simboli unutarnjih iskušenja. Odisej ne pobjeđuje zato što je najjači ratnik, nego zato što uspijeva pronaći ravnotežu između znatiželje, želje i samokontrole. Mora prihvatiti iskušenja koja susreće, ali im ne smije potpuno podlegnuti.

Zato ga mnogi smatraju jednim od psihološki najsloženijih junaka antičke književnosti.

Odisej nije nepogrešivi heroj. Laže, mijenja identitet, manipulira, griješi i često popušta vlastitim slabostima. Te ga mane čine uvjerljivim i bliskim suvremenom čitatelju. Kako ističe prevoditeljica Emily Wilson, Odisej je 'kompliciran čovjek'. Njegova snaga nije u tome što nikada ne posrne, nego što se nakon svakog iskušenja ponovno uspije uspraviti.