OD KALINJINGRADA DO ARGENTINE

Tko su ljudi koji po svijetu uče hrvatski? Najstarija ima 90, a najmotiviraniji su Ukrajinci

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 02.08.2017 12:41
  • Objavljeno 02.08.2017 u 12:41
Sjedi pet

Sjedi pet

Izvor: Profimedia / Autor: Neven Bučević

Svake godine u srpnju u Zagrebu se okupljaju lektori hrvatskog jezika koji dijele iskustva podučavanja s visokih učilišta diljem svijeta, od Kine, preko Europe, do SAD-a. Kako su ove godine dogurali do jubilarnog, desetog sastanka, uz pomoć organizatora - Croaticuma te Ministarstva znanosti i obrazovanja - pronašli smo tri domaća lektora i pitali ih tko to u inozemstvu uopće želi učiti hrvatski te s čime studenti imaju najviše problema, a što svladavaju s lakoćom

U proljeće 2005., kad se prvi put prijavila na natječaj Ministarstva za lektore hrvatskog jezika za Lavov, Kijev, Sosnowiec, Rim, Padovu i Pariz, Ana Mandić predavala je hrvatski za strance u jednoj školi stranih jezika.

'Svakodnevno sam razmišljala o tome kako bih početnicima mogla što jednostavnije objasniti sve one pojavnosti našeg jezika s kojima se nisu susretali u svom jeziku. Bili su to veliki izazovi, prvi put sam vidjela svoj jezik očima stranaca i osjećala sam vrtoglavicu', priznaje Ana koja je tada, 2005., dobila posao na slavenskoj katedri u Kijevu u Ukrajini, u kojem je ostala do 2007. Sada je nešto dalje, u Buenos Airesu u Argentini, na čijem Facultad de Filosofia y Letras predaje od proljeća 2016.

Ana Mandić

Ana Mandić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ana Mandić

'Od 2013. do 2015. radila sam i u Bratislavi i nakon toga zaista mislila kako je vrijeme za povratak u ono što se obično naziva 'normalnim' životom, dakle u Zagreb. Ipak, dogodio se razgovor s dugogodišnjom prijateljicom koja živi u Buenos Airesu pa sam si rekla da ću se prijaviti na natječaj i da će to biti moj zadnji pokušaj', kaže Ana koja trenutno 'ljetuje u Hrvatskoj na argentinskim zimskim praznicima', jer je na južnoj hemisferi sve obrnuto - akademska godina počinje u proljeće, kada zapravo počinje jesen.

Goran Marjanović profesor je na kijevskom nacionalnom sveučilištu Taras Ševčenko. Javio se 2016. na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja i prvom je lektorskom godinom, kaže, iznimno zadovoljan.

U jednoj zgradi svi jezici svijeta

'Taras Ševčenko najveće je i najprestižnije sveučilište u Ukrajini. Da bi se student upisao na njega, treba imati odlične ocjene u srednjoj školi i postići najbolje rezultate na državnim ispitima za upis na fakultete tako da su moji studenti željeli studirati upravo kroatistiku, visoko su motivirani za učenje i brzo usvajaju naš jezik. Dio studenata je iz Kijeva, a dio iz ostalih krajeva Ukrajine', objašnjava Marjanović, dodajući da je lektorat hrvatskog jezika dio studija kroatistike na Institutu filologije koji pohađa oko 3000 studenata.

'U jednoj zgradi svi su jezici svijeta. Na Katedri slavistike, osim studija hrvatskog jezika, tu su studij bugarskog, bjeloruskog, slovenskog, srpskog i češkog jezika. Studenti kroatistike uz hrvatski kao prvi jezik moraju izabrati drugi jezik za studiranje, a to obično budu poljski ili ukrajinski', kaže Marjanović koji je diplomirao kroatistiku 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Goran Marjanović

Goran Marjanović

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Goran Marjanović

U Buenos Airesu 80 posto studenata hrvatskog je podrijetla

Lektorica Nataša Veinović od 2016. je na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu. Prije toga radila je na Sveučilištu Kiril i Metod u Skopju, potom na Sveučilištu Ivan Franko u Lavovu, na Beijing Foreign Studies University u Pekingu, na Visokoj učiteljskoj školi Eotvos Jozsef u Baji te na Baltičkom federalnom sveučilištu Immanuela Kanta u Kalinjingradu. Na većini navedenih destinacija provela je, kaže, po tri godine, koliko traje mandat lektora na stranom sveučilištu.

'Programi unutar kojih se uči hrvatski jezik razlikuju se po zemljama. Negdje se uči unutar slavističke katedre, a negdje je učenje hrvatskog jezika moguće u okviru različitih programa koje nude strana visoka učilišta. Neki od studenata u Bloomingtonu su hrvatskog podrijetla, a neki od njih su izabrali lingvistiku kao područje svog interesa. Dio studenata ima prethodno iskustvo s drugim slavenskim jezicima', kaže Veinović koja je diplomirala 1996. u Zagrebu.

U Kijevu i Bratislavi, prema iskustvima Ane Mandić, studenti su uglavnom studirali hrvatski u kombinaciji s nekim drugim jezikom.

'Samo je jedna djevojka u Bratislavi bila motivirana svojim hrvatskim podrijetlom, a otac joj je Dalmatinac. U Buenos Airesu, s druge strane, 80 posto studenata hrvatskog je podrijetla, druga ili treća generacija. Također, velik dio njih, sigurno 40 posto, zrele je ili starije dobi (55+). Najstarija studentica, Clarina, ima blizu 90 godina', kaže Ana koja je hrvatski jezik i književnost te povijest diplomirala 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

'Sjećam se da sam studentima u Kijevu jednom održala predavanje o hrvatskoj povijesti, posebno o Domovinskom ratu, jer sam shvatila da im profesor književnosti, Ukrajinac, svoja uvijek oboji ideološki, najjednostavnije rečeno proruski', kaže Ana.

Ukrajinci vole hrvatski sleng

Ukrajinski studenti inače, kaže Marjanović, brzo i lako usvajaju hrvatski jezik.

'Već u drugom semestru prve godine međusobna komunikacija je na vrlo visokoj razini. Studenti vole nove riječi, a naročito ih zanimaju naša narječja i sleng. Hrvatski i ukrajinski zapravo imaju puno zajedničkih leksema istog oblika, a različitog značenja', objašnjava Marjanović, od poteškoća u usvajanju hrvatskog izdvajajući poredak riječi.

Nataša Veinović

Nataša Veinović

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Nataša Veinović

'U ukrajinskom je povratna zamjenica se zajedno s glagolom, a i perfekt im se sastoji samo od jedne riječi. Također, u odnosu na nas, govornici ukrajinskog puno rjeđe upotrebljavaju pomoćni glagol biti', tvrdi Marjanović.

'U Kijevu i Bratislavi studenti su imali najviše problema u direktnom prenošenju svog materinskog jezika u srodni hrvatski', kaže Ana Mandić, dodajući da su i homonimi ili lažni prijatelji izazivali zavrzlame. Iskustvo, primjerice, na ruskom znači umjetnost, a laska na slovačkom ljubav.

'Mislim da mi najviše u radu sa studentima pomože intuicija i to na više razina. Vrlo često točno pretpostavim što žele reći pa njihovu originalnu rečenicu 'uronim' u duh hrvatskog jezika te im objasnim što je i zašto drugačije od njihove prvotne varijante. Argentincima je možda najteže shvatiti glagolski vid... koliko dugo trebaju prolaziti da bi prošli; pisati, napisati, zapisati, zapisivati...', kaže Mandić, dodajući da su mentalitetom izravniji i otvoreniji od slavenskih naroda te vrlo uporni i marljivi.

Najviše lektorata u Mađarskoj

Ministarstvo znanosti i obrazovanja trenutno, kako stoji na službenim stranicama, skrbi o 30 lektorata hrvatskog jezika i književnosti te o četiri centra za hrvatske studije (koje sufinancira). To je preko 2000 studenata u 21 zemlji svijeta, uz još tridesetak samostalnih lektora koje Ministarstvo potpuno ili dijelom podupire, a koji nisu u njegovoj nadležnosti. Cijeli popis je dostupan ovdje, a prema njemu, najviše je lektorata hrvatskog u Mađarskoj i Poljskoj (po 4), zatim u Francuskoj (3), Italiji (2) i Argentini (2). U Bugarskoj, Češkoj, Indiji, Kini, Makedoniji, Portugalu, Rumunjskoj, Rusiji, SAD-u, Slovačkoj, Sloveniji, Ukrajini i Velikoj Britaniji je po jedan lektorat.

Lektori hrvatskoga okupili su se ovog ljeta u Zagrebu na 10. konferenciji SIH

Lektori hrvatskoga okupili su se ovog ljeta u Zagrebu na 10. konferenciji SIH

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Filozofski fakultet Zagreb

Tu su još i centri za hrvatske studije, u Kanadi dva te po jedan u Australiji i Škotskoj, kao i spomenute visokoškolske ustanove u kojima se u inozemstvu poučava hrvatski, ali izvan nadležnosti MZOS-a. U Austriji ih ima četiri (među njima i Universität Wien te Institut fur Slawistik u Salzburgu), u Italiji i Njemačkoj ih je čak pet, u Francuskoj i Švicarskoj tri, Japanu i Poljskoj dva (u Japanu se hrvatski uči na Tokijskom sveučilištu), a u Belgiji, Bugarskoj, Finskoj, Koreji, Nizozemskoj (Universiteit van Amsterdam), Norveškoj, Ruskoj Federaciji (Sanktpeterburško državno sveučilište), Švedskoj (Uppsala University) i Ukrajini po jedna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!