TROBROJ QUORUMA

Temati o Harryju Crewsu, krizi i neuroesteteici

05.04.2013 u 14:00

Bionic
Reading

Književni časopis Quorum u svojem najnovijem trobroju donosi temat o američkom piscu Harryju Crewsu, objavljuj e– između ostaloga - nove književne tekstove domaćih pisaca te kritičke osvrte na aktualnu proznu produkciju u regiji, od Andreja Nikolaidisa do Ludwiga Bauera

'Pisao bih i komadom ugljena', naslov je intervjua s američkim piscem Harryjem Crewsom (1935–2012) u novom trobroju časopisa Quorum. Crews baš i nije poznat domaćoj čitateljskoj publici, što je odlučio promijeniti pjesnik Damir Šodan, koji je priredio cijeli temat o ovom piscu za Quorum, a u kojem se otkriva njegovo beskompromisno viđenje siromašnog bijelog juga kao mračnohumornog podneblja nastanjenog nasilnim, nastranim i čudovišnim likovima, snažno utjecalo na mnoge druge južnjačke pisce. Zoran Roško napisao je esej o francuskom književniku Raymondu Rousselu, kojega su ponajviše odredile osobne fobije te se mogu pročitati i ulomci iz njegova romana 'Locus Solus', koje je prevela Ursule Burger Oesch.

Kada je pak riječ o domaćoj i regionalnoj književnosti, u Quorumu nove tekstove, između ostalih, objavljuju Sanja Lovrenčić, Zoran Malkoč i Milko Valent, a kritički se analiziraju knjige Andreja Nikolaidisa, Svetislava Basare, Ludwiga Bauera i Siniše Tucića.

U ovom se trobroju Quorum ne bavi isključivo književnim, nego i društvenim i političkim pitanjima, o čemu svjedoči jedan specifičan temat. 'Promišljanja suvremenosti krize iziskuje prekoračenje disciplinarnih granica. Procjenjujem da i stanje 'postdisciplinarnosti', koje se ponegdje nameće kao nova paradigma humanističkim i društvenim znanostima, unatoč proklamiranoj širini, često iz svojih istraživačkih agendi izostavlja oblast koja je od presudnog značaja za razumijevanje današnjeg svijeta', piše u uvodu temata znakovito naslovljenog 'Kriza' amerikanist Stipe Grgas, koji se njezinim sveprožimajućim utjecajem na ljudski život bavi iz amerikanističke perspektive.

Uza sve spomenuto, u Quorumu se može još čitati o slikarstvu Julija Knifera, vidjeti koje pjesme svojih suvremenika cijene hrvatski pjesnici i pjesnikinje te saznati više o neuroestetici.