'Europa: Jedna povijest', Norman Davies, preveo Marin Popović (Petrine knjige)

Norman Davies, jedan od najuglednijih europskih i britanskih povjesničara, u svom monumentalnom djelu 'Europa: Jedna povijest' pruža iznimno sveobuhvatan i inovativan prikaz europske prošlosti, obuhvaćajući razdoblje od prapovijesnih migracija do suvremenog doba. Ova knjiga, plod dugogodišnjeg istraživanja i strastvene predanosti temi, donosi priču o Europi ne samo kroz prizmu velikih sila i slavnih vođa, nego i kroz sudbine često zanemarenih naroda i zajednica. Davies jednaku važnost pridaje Istoku i Zapadu, izbjegavajući jednostranu perspektivu te nastoji pružiti uravnotežen pogled na povijest cijelog kontinenta.

Posebna vrijednost Daviesova djela leži u njegovoj sposobnosti da poveže različite vremenske, prostorne i tematske slojeve, razbijajući mitove o "vječnim podjelama" ili "prirodnim neprijateljstvima" među europskim narodima. Istovremeno, 'Europa: Jedna povijest' odlikuje se pristupačnim stilom, jasnim pripovijedanjem i obiljem anegdota koje čitatelja uvode u zaboravljene ili malo poznate epizode europske povijesti. Norman Davies, profesor koji je predavao na prestižnim svjetskim sveučilištima i autor brojnih značajnih knjiga, ovim djelom učvrstio je svoj status jednog od najvažnijih suvremenih povjesničara. Europa: Jedna povijest ostaje nezaobilazno štivo za sve koji žele dublje razumjeti složenu prošlost i sadašnjost našega kontinenta.

Kolekcija Agatha Christie, Novella, preveli Vlado Opačić, Ruđer Jeny i Davor Lerinc (Novella)

Nakladnička kuća Novella predstavlja luksuznu kolekciju 60 romana Agathe Christie, jedne od najpoznatijih i najprodavanijih autorica svih vremena. Serija započinje s tri nezaboravna romana: Ubojstvo u Orient Expressu (preveo Vlado Opačić) čija misteriozna radnja u snijegom prekrivenom vlaku potiče intrigantne razrješenja; Smrt na Nilu (prijevod Ruđer Jeny), gdje egzotični ambijent Egipta krije labirint sumnjivih likova i tajni; te Nije ostao nijedan (u prijevodu Davora Lerinca), napeti psihološki triler koji postavlja pitanje pravde među deset misterioznih sudionika.

Agatha Christie ostavila je neizbrisiv trag u književnom svijetu, a njezina djela i dalje osvajaju srca čitatelja diljem svijeta. Njezine zamršene radnje, nepredvidivi obrati i nezaboravni likovi, poput Herculea Poirota i Miss Marple, donijeli su joj epitet kraljice kriminalističkog romana. U ovome luksuznom izdanju, prijevodi vrhunskih prevoditelja osiguravaju autentičnost i kvalitetu jezika, prenoseći sve nijanse izvornog teksta. Prvih deset romana izlazi svaka dva tjedna, dok će od 11. nastavka novi romani izlaziti svaki tjedan.

'Život nakon Kafke', Magdalena Platzová, prevela Mateja Pavlic (Disput)

Tko je bila Felice Bauer, mlada žena iz dobrostojeće poljske židovske obitelji, u koju se dvadesetdevetogodišnji Franz Kafka zaljubio na jednoj večeri u kolovozu 1912. u Pragu i tijekom petogodišnje veze – u kojoj su se dvaput zaručivali i dvaput rastajali – napisao joj petstotinjak pisama, iz kojih možemo razabrati tek to da je bila žena srdačna osmijeha, ljubiteljica mesnih jela i preciznih satova? Budući da se njihova veza pokazala osuđenom na propast, Felice se na kraju udala za drugog muškarca i 1935. s djecom pobjegla iz Hitlerova Berlina, najprije u Švicarsku, a potom za stalno u SAD, ponijevši sa sobom i bolna sjećanja na Kafku. Život nakon Kafke njezina je priča, u kojoj se češka spisateljica Magdalena Platzová usredotočuje na možda najzagonetniji lik u Kafkinoj biografiji, vjerojatno ključan za njegov stvaralački razvoj, tražeći odgovore na pitanja kakav je bio njezin odnos s Kafkom i kakav je život vodila nakon njegove smrti. Autorica istražuje zadivljujuću mješavinu činjenica i fikcije, prenoseći čitatelja kroz vrijeme i prostor – od Europe prije Drugog svjetskog rata do današnje Amerike. Inspiriran autoričinim susretom sa sinom Felice Bauer, roman pruža i uvid u život njezinih potomaka, u sudbinu prijateljice joj Grete Bloch, internirane u Italiji tijekom Drugog svjetskog rata i poslije ubijene u Auschwitzu, Kafkinih prijatelja Ernsta Weissa i Maxa Broda te čuvenog izdavača Salmana Schockena, sve do priče čovjeka uvjerenog da je Kafkin sin.

'Poput zraka', Ada d'Adamo, prijevod Antonija Radić (Naklada Ljevak)

Daria je kći čija je sudbina obilježena bolešću koju su liječnici propustili dijagnosticirati prije njezina rođenja. Ada je majka koja na pragu pedesetih otkriva da se razboljela. To će je otkriće potaknuti da se obrati svojoj kćeri i ispriča joj njihovu priču. Adinim i Darijinim tijelima prolazi sve: svakidašnje brige, bijes, tajne, ali i neočekivane radosti i trenuci beskonačne nježnosti. Riječi putuju kroz vrijeme, a prošlost i sadašnjost neprestano se isprepleću. Iznimno moćna i iskrena priča, u kojoj se svaki trenutak doživljava i pruža čitatelju kao dar.

Roman Poput zraka – o težini bolesti majke i kćeri, i o svjetlu koje nadvladava – autobiografska je priča talijanske autorice Ade d'Adamo, preminule u travnju 2023. u svom domu u Rimu. Samo nekoliko dana ranije, knjiga je odabrana kao jedan od dvanaest kandidata za najprestižniju talijansku književnu nagradu Strega. Uz Premio Strega, autorica je za ovaj roman osvojila nagradu Mondello i druga važna književna priznanja.

'Himmlerove jaslice', Caroline De Mulder, prijevod Tonka Baričević (OceanMore)

Heim Hochland, Bavarska, 1944. U nacističko rodilište, koje je 1936. osnovao Heinrich Himmler u sklopu programa Lebensborn, jedva dopiru vijesti o ratnim zbivanjima. Tu je sve napravljeno kako bi novorođenčad članova SS-a i njihove majke uživali u skladnu okruženju. Renée, šesnaestogodišnja Francuskinja, koju je obitelj napustila jer se zaljubila u njemačkog vojnika, pronalazi ondje utočište dok čeka porod, ali je kao strankinja izložena neprijateljstvu drugih žena. Helga je uzorna medicinska sestra odgovorna za skrb o trudnicama i dojenčadi i ponekad svjedoči tragičnim sudbinama djece koja ne odgovaraju strogim arijevskim kriterijima. Kada se savezničke snage počnu približavati, savršeno organizirana idilična svakodnevica u jaslicama urušava se i postaje zamkom za štićenice i djecu. Rekonstruirajući stvarne povijesne događaje, roman Himmlerove jaslice donosi upečatljiv prikaz projekta i mjesta osmišljena za odgajanje "budućih gospodara rata".

Caroline De Mulder (1976.) belgijska je spisateljica i profesorica književnosti te autorica pet zapaženih romana. Za svoj prvi roman Ego Tango (2010.) dobila je najvažniju belgijsku Književnu nagradu Victor Rossel, a 2018. Nagradu Auguste-Michot za roman Calcaire. Za roman Manger Bambi dobila je Nagradu Transfuge za najbolji frankofonski krimić i Nagradu Sade. Živi u Parizu i Namuru, gdje na Sveučilištu Notre-Dame de la Paix predaje književnost.